Na sastanku Odbora za koordinaciju poslova oko izgradnje novog riječkog središnjeg groblja, pod predsjedanjem dr. Tomislava Lenca, nakon alarmantnih upozorenja donesene su važne odluke
Piše: Neve Šantić
Bilo je to davno, početkom srpnja 1972. godine. Zaključeno je da Rijeka nema više što čekati i “da je među nizom teških komunalnih problema problem groblja najteži, te da se neodgodivo mora graditi novo centralno groblje”.
Iako je definitivnu odluku trebala donijeti Skupština općine Rijeka, Odbor je najozbiljnije računao da se moderno groblje s krematorijem gradi na Drenovi na površini od 44 hektara.
Uslijedilo je upozorenje
I onda slijedi upozorenje. “Ne bude li se barem prva faza tog groblja, svečani dio (jezgra) s krematorijem, izgradila do 1975. godine, Rijeka tada na postojećim grobljima više neće imati ni jednog jedinog grobnog mjesta”, bili su jednoglasni članovi Odbora, prije nego li je inž. Zdravko Boneti obrazložio dvije projektne sheme.
Inače, nosilac i financijer radova na projektnoj i izvedbenoj dokumentaciji groblja na Drenovi bili su “Parkovi i nasadi”, koji su tada brinuli i o grobljima, a za prvu fazu je bilo namijenjeno 25 milijuna dinara. To je tada bilo 1,5 milijuna dolara, što bi danas, korigirano za inflaciju u proteklih 51 godinu, odgovaralo vrijednosti od otprilike 11 milijuna dolara ili oko 12 milijuna eura.
Potom je bilo planirano da se, “zbog nedostatka novca”, dalje ide fazu po fazu, a demografski stručnjaci su izračunali da bi do 2000-te godine na Drenovi trebalo biti kremirano i pokopano 30.000 preminulih.
Gdje je nestao davno planirani krematorij?
I gdje smo sada? Što je od toga ostvareno i kada, a što je ostao pusti san? Gdje je nestao davno planirani krematorij?
Uza sve alarme i apokaliptična predviđanja o nedostatku grobnih mjesta, prvi pokop na Drenovi obavljen je tek 1988. godine, čak šesnaest godina nakon najave početka radova i trinaest godine od imperativa završenja prve faze!
Zaključno s 31. prosinca 2022. godine na Drenovi je pokopano 15.248 preminulih, što je upola manje od demografski predviđenih 30.000 do 2000. godine. Kako su demografi mogli napraviti takvu veliku grešku? Odgovor je jednostavan. Oni su 1972. godine radili projekcije na temelju očekivanja da će Rijeka 2000-te godine imati oko 300.000 stanovnika. No, sredinom 1980-ih počeli su problemi riječkih firmi i razvojno usporavanje, posebno za Rijeku važnog industrijskog kompleksa, pa je umjesto rasta broja stanovnika grada došlo do padanja njihova broja.
A krematorij?
Na Drenovi je izgrađen prostor za krematorij, ali nikada nije opremljen. U posljednjih nekoliko godina vijećnička pitanja o krematoriju postavljali su Josip Kukuljan, Oskar Skerbec i, prije nekoliko mjeseci, Iva Rinčić
Ima li ekonomskog opravdanja za krematorij u Rijeci?
Tadašnji gradonačelnik Vojko Obersnel još je u ožujku 2021. godine na Aktualnom satu najavio da bi do kraja te godine trebao biti gotov projekt krematorija, te da bi se – iako nema ekonomskog opravdanja za krematorij s obzirom na interes Riječana za takav način ukopa ali bi ga moglo biti u budućnosti – za iznos od 3-4 milijuna kuna krematorij mogao staviti u funkciju. Projekt je izrađen, ali je gradnja krematorija ostala na čekanju.
Odgovarajući pak nedavno Ivi Rinčić, aktualni gradonačelnik Marko Filipović objasnio je kako je projektom kao pogonsko gorivo za rad krematorija predviđen prirodni plin, pa da zbog stanja i kretanja na energetskom tržištu trenutno ne postoji ekonomska opravdanost za njegovu izgradnju.
Dodao je “da ni interes građana, prema zahtjevima za uslugu kremacije, koji su zaprimljeni u proteklih pet godina, ne pokazuje povećanje. Tjedno se kreće od svega četiri do pet kremacija pokojnika”.
Sve to djeluje razumno, ali ipak…
Kapaciteti Drenove neupitni su za još tridesetak godina
Istovremeno, iskustva Ljubljane govore da se s izgradnjom krematorija stalno povećavao interes za njegovu upotrebu, pa se danas oko 80 posto preminulih u tom gradu kremira, što štedi prostor na groblju jer raste potreba za nišama umjesto za klasičnim grobnicama.
Možda bi ipak bilo dobro dovršiti taj krematorij, popularizirati ga i tako produžiti vijek Drenove, da za par godina opet ne bude panike da će Rijeci ponestati grobnih mjesta.
Ili smo stvarno digli ruke od razvoja grada, mislimo kako će se nastaviti smanjivati pa će grobnih mjesta, grobnica i niša, sa i bez kremiranja, u dogledno vrijeme biti napretek?
