Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel predstavio je medijima zaključke donesene na elektroničkom kolegiju, među kojima je svakako najznačajniji Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Rijeke za 2020. godinu, kojeg je uputio na Gradsko vijeće na razmatranje i usvajanje
Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Rijeke za 2020. godinu
Kada smo planirali Proračun Grada Rijeke za 2020., makroekonomske projekcije Vlade Republike Hrvatske za proračunsko razdoblje 2020.- 2022. godine bile su vrlo povoljne. Za 2020. godinu se predviđao realni rast BDP-a od 2,5%. Pred nama je bila godina u kojoj smo kao europska prijestolnica kulture trebali realizirati veliki broj programa i aktivnosti za koje se predviđao veliki broj posjetitelja, a također smo očekivali i porast broja turista. Međutim, sve planove i projekcije je poremetila pandemija bolesti COVID-19 koja je obilježila 2020. godinu.
U ožujku 2020. godine je počelo širenje bolesti COVID – 19 koje je poprimilo razmjere pandemije te je nastupila globalna ekonomska kriza. Stoga je u drugom tromjesečju 2020. godine došlo do naglog pada realnog BDP-a za 15,4%, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U trećem tromjesečju je ostvaren djelomičan oporavak realne gospodarske aktivnosti s obzirom na poboljšanje epidemiološke situacije i turističku sezonu koja je bila bolja nego se prvotno predviđalo. Realni BDP je u trećem tromjesečju pao za 10,0% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U četvrtom tromjesečju se epidemiološka situacija postupno pogoršavala. Prema prvim procjenama, realni pad BDP-a u četvrtom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje prethodne godine iznosi 7,0%. Preliminarna procjena BDP-a za cijelu 2020. godinu ukazuje na pad od 8,4%.
Nastupom pandemije u ožujku 2020. godine, Vlada RH je donijela hitne mjere pomoći gospodarstvu kako bi se spriječilo otpuštanje radnika i pomoglo poduzetnicima da prebrode razdoblje u kojem nisu mogli raditi ili im je rad bio manjeg obujma. Među mjerama koje je donijela Vlada RH su bile i mjere koje se direktno odražavaju na smanjenje prihoda Proračuna Grada Rijeke: donesene su mjere kojima je odobrena obustava, odgoda ili oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak, spomeničke rente i turističke pristojbe.
Osim toga, Vlada RH je izmjenom Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima privremeno obustavila provedbe ovrha, što se također posljedično odrazilo na naplatu javnih davanja. U isto vrijeme je i Grad Rijeka donosio mjere pomoći iz djelokruga svoje nadležnosti. Mjere su se odnosile na odgodu, umanjenje ili potpuno oslobođenje od plaćanja gradskih prihoda poput zakupnina za poslovne prostore, komunalne naknade, komunalnog doprinosa, naknade za uporabu javnih gradskih površina, zatezne kamate i dr.
Donesene su odluke o neplaćanju roditelja za boravak djece u vrtićima i produženom/cjelodnevnom boravku u osnovnim školama, a također su u okviru svojih nadležnosti mjere pomoći donosila i gradska komunalna i trgovačka društva. Gradski proračun je zbog svega navedenog pretrpio ogromne gubitke na prihodnoj strani. Zbog toga sam odmah s nastupom pandemije donio zaključak kojim su utvrđene mjere štednje kako bi se proračunska potrošnja smanjila u skladu sa smanjenim priljevom prihoda, a paralelno se pristupilo izradi Prvog rebalansa proračuna za 2020. godinu kojim su izvršena smanjenja na gotovo svim stavkama prihoda te posljedično i na stavkama rashoda, kazao je gradonačelnik.
Tijekom jeseni epidemiološka situacija se ponovno pogoršala te su ponovno donesene stroge epidemiološke mjere kojima je obustavljeno obavljanje određenih djelatnosti. Kako bi pomogao poduzetnicima koji su izravno ili neizravno pogođeni donošenjem navedenih mjera, Grad Rijeka je ponovno donio mjere pomoći poduzetnicima. Svi zakupci poslovnih prostora i korisnici površina javnih namjena kojima je obustavljen rad, oslobođeni su plaćanja zakupnine, odnosno naknade za korištenje površina javne namjene, do 31. prosinca 2020. godine, što se nastavlja i u 2021. godini. Također je zakupcima poslovnih prostora odobreno umanjenje zakupnine u iznosima razmjernim padu prometa. Navedene mjere se odnose i na zakupce poslovnih prostora kojima upravljaju trgovačka društva Rijeka sport d.o.o. i Rijeka plus d.o.o.
Ukupni prihodi i primici proračuna za 2020. godinu planirani su u iznosu od 1.092.065.513 kuna, a ostvareni su u iznosu 1.066.529.019 kuna ili 97,7% godišnjeg plana. U odnosu na prethodnu 2019. godinu veći su za 113,6 milijuna kuna ili za 11,9%. U strukturi ostvarenih prihoda i primitaka najveći udjel imaju prihodi poslovanja s 88,1%, slijede primici od financijske imovine i zaduživanja s udjelom od 9,6% te prihodi od prodaje nefinancijske imovine s udjelom od 2,3%. Na povećanje visine proračuna u 2020. godini utjecala je promjena u načinu iskazivanja prihoda za zaposlene u osnovnim školama. Radi se o iznosu od 147,5 milijuna kuna koji se od 2020. godine po prvi put uključuje u Proračun Grada Rijeke te se visina proračuna povećava i na prihodnoj i na rashodnoj strani za navedeni iznos.
Jedine skupine prihoda koje su ostvarene u većim iznosima u odnosu na prethodnu godinu su prihodi od pomoći i primici od zaduživanja, što je povezano s investicijama, prvenstveno u kulturnu infrastrukturu, koje se financiraju iz navedenih prihoda.
Kao jednokratni prihod u 2020. godini ostvaren je prihod od nagrade Melina Mercouri u iznosu 11.216.999 kuna. Nagradu je Grad Rijeka osvojio prema preporuci stručnog panela Europske komisije za uspješnost provedbe projekta Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020.
„Nakon rebalansa planirali smo prihode vrlo oprezno, uz pretpostavku da je bolje da se ostvare veći prihodi nego manji od planiranog. Također, dao sam nalog da se oprezno planiraju i rashodi pa su sredstva trošena samo za ono što je bilo neophodno i što se smatralo prioritetom. Zahvaljujući tim mjerama, kao i beskamatnom kreditu iz državnog proračuna kojim se proračunima lokalnih jedinica nadomjestio gubitak prihoda prouzročen mjerama Vlade RH za pomoć gospodarstvu koje se odnose na oslobođenje, odgodu i/ili obročnu otplatu poreza na dohodak, u 2020.g. ostvaren je višak od 40,6 milijuna kuna. Ukupan iznos zajma koji je Grad koristio u 2020. godini je 39,8 mil. kuna, a s obzirom na to da su sredstva zajma kratkoročne naravi u trajanju od godine dana, Grad Rijeka je već u 2020. godini počeo vraćati zajam, pa je na kraju godine je preostao iznos od 15,4 mil. kuna koji će Grad vratiti u 2021. godini. Tih 15,4 milijuna kuna je dio tog viška, a preostali iznos će se iskoristiti za pokriće prethodnih gubitaka, rekao je gradonačelnik.
U strukturi prihoda poslovanja najznačajniju stavku čine porezni prihodi s udjelom 39,2%, slijede prihodi od pomoći s udjelom 30,9%, prihodi od upravnih pristojbi, po posebnim propisima i naknada s udjelom 17,4%, prihodi od imovine s udjelom 9,3%, dok se preostali dio od 3,2% odnosi na prihode od pruženih usluga, prihode od donacija, prihode od HZZO-a temeljem ugovornih obveza, prihode od kazni i ostale prihode.
Prihodi od poreza su vrijednosno najznačajniji prihodi proračuna. Odnose se na prihode od poreza i prireza na dohodak, poreza na promet nekretnina, poreza na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića i poreza na kuće za odmor. Planirani su u iznosu 343.780.000 kuna, a ostvareni su u iznosu od 368.554.747 kuna što je za 24,8 mil. kuna ili za 7,2% više od godišnjeg plana. Na veće ostvarenje od plana je utjecala činjenica da su prihodi od poreza planirani vrlo oprezno obzirom na neizvjesnost razvoja situacije s pandemijom. U odnosu na ostvarenje 2019. godine, manji su za 28,4 mil. kuna ili 7,1%.
Osim negativnih utjecaja pandemije, na ostvarenje prihoda utjecale su i izmjene poreznih zakona koje također utječu na manje ostvarenje prihoda od poreza na dohodak. Mjera poreznog rasterećenja mladih osoba će svoj učinak po prvi puta pokazati u 2021. godini prilikom podnošenja godišnjih prijava poreza na dohodak za 2020. godinu.
Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna planirane su u iznosu od 344.394.518 kuna, a ostvarene su u iznosu od 290.499.545 kuna ili 84,4% planiranog iznosa. U odnosu na 2019. godinu ostvarene pomoći su veće za 176,6 mil. kuna ili 155,0%. Na visinu prihoda od pomoći u 2020. godini utječe već navedena promjena u načinu planiranja rashoda za zaposlene u osnovnim školama koja se odražava ne samo na rashodnu stranu proračuna, nego i na prihodnu, gdje se na stavci pomoći iz državnog proračuna planiraju sredstva za financiranje rashoda za zaposlene u osnovnim školama jer Državni proračun osigurava sredstva za ovu namjenu. Radi se o iznosu od 147,5 mil. kuna. Osim navedenog, na rast prihoda od pomoći utječu EU sredstva kojima se sufinanciraju veliki gradski projekti: Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine, Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt, projekti energetske obnove objekata predškolskog odgoja i osnovnih škola te brojni drugi projekti.
Ostatak ostvarenih prihoda se odnosi na gradske projekte koji se provode u trajanju od nekoliko godina i sufinanciraju iz europskih sredstava. Radi se o projektima iz područja ekologije, prometa, energetske učinkovitosti, očuvanja kulturne baštine, razvoja koncepta pametnog grada, poboljšanja javnog upravljanja itd.
Rashodi i izdaci
U 2020. godino ukupni proračunski rashodi i izdaci planirani u iznosu 1.112.900.000 kuna, a izvršeni su u iznosu 1.025.953.098 kuna ili 92,2% godišnjeg plana. U strukturi ukupno izvršenih rashoda i izdataka proračuna najveći je udjel rashoda poslovanja sa 78,8%, slijede rashodi za nabavu nefinancijske imovine sa 17,9% udjela te izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova s udjelom od 3,3%.
Ostvareni rashodi i izdaci proračuna u 2020. godini veći su za 136,7 mil. kuna ili za 15,4% u odnosu na prethodnu godinu. Razlog tome je promjena u načinu iskazivanja rashoda u osnovnim školama koji se od 2020. iskazuju u Proračunu Grada te povećavaju visinu proračuna, a do 2020. godine su se iskazivali u državnom proračunu, što je već prethodno pojašnjeno. Radi se o iznosu od 147,5 mil. kuna.
Prvim rebalansom proračuna smanjenja su sredstava za program Rijeka – Europska prijestolnica kulture s obzirom na to da su zbog pada proračunskih prihoda i Grad i država morali smanjiti sredstva za financiranje programa. Smanjeni su rashodi poslovanja i programskih aktivnosti ustanova u kulturi, programskih aktivnosti koje se financiraju iz sredstava spomeničke rente zbog smanjenih prihoda, kao i rashodi na programu održavanja komunalne infrastrukture te javnih potreba u sportu zbog zatvaranja sportskih objekata u vrijeme pandemije, i čitav niz drugih smanjenja.
Ono što nije smanjivano ili je minimalno smanjeno su naknade građanima i kućanstvima. Najveći dio izvršenih rashoda se odnosi na naknade koje se isplaćuju korisnicima Socijalnog programa Grada Rijeke sukladno Odluci o socijalnoj skrbi. Ostatak utrošenih sredstava odnosi se na: program stipendija koje obuhvaćaju stipendije za darovite učenike i studente, za studij deficitarnih zanimanja i stipendije koje se dodjeljuju prema socijalnom kriteriju, za nagrade učenicima i mentorima, za godišnju nagradu „Ambasadori odgoja i obrazovanja“, za isplatu novčanih donacija za novorođenu djecu u sklopu populacijske politike Grada Rijeke, za sufinanciranje studentskih karata, za provođenje aktivnosti osnovnog informatičkog obrazovanja građana treće životne dobi, s posebnim potrebama i branitelja, za rashode vezano za civilnu zaštitu i drugo.
Premda neki govore o krizi proračuna Grada Rijeke, brojke pokazuju suprotno. Unatrag zadnjih četiri godine postigli smo da se dug Grada smanji za više od 50%. Ukoliko se nastavi ovakva politika u narednom periodu dugovanja će se riješiti u cijelosti, a pri tom se neće ugroziti realizacija svih predviđenih projekata. Stanje ukupnih nepodmirenih dospjelih obveza Grada na dan 31.12.2020. godine iznosi 77.365.324 kuna.
Produženje roka važenja Liste prioriteta za davanje stanova u najam utvrđene za razdoblje od 2018.-2021. godine
Kako je pojasnio gradonačelnik, trenutno važeća Lista prioriteta za davanje stanova u najam utvrđena je za razdoblje od 01. siječnja 2018. do 31. prosinca 2021. godine. Prilikom formiranja Liste prioriteta na istu je bilo uvršteno 668 podnositelja zahtjeva za dodjelu stana u najam. Trenutno je na Listi uvršteno 617 osoba. Za vrijeme važenja Liste do danas je temeljem iste dodijeljeno ukupno 33 stana, dok su mimo redoslijeda uvrštenosti na Listi prioriteta dodijeljena 4 stana na preporuku Centra za socijalni rad, odnosno zbog zdravstvenih, socijalnih, ekonomskih, obiteljskih i sličnih razloga.
Stambeni fond kojim Grad Rijeka raspolaže je ograničen te ne može zadovoljiti potrebe svih koji čekaju na rješenje stambenog pitanja svoje obitelji.
Grad Rijeka upravlja sa 1599 stanova od čega su na upravljanju Odjela gradske uprave za gospodarenje imovinom 1594 stana, dok je 5 stanova predviđeno za rušenje i na upravljanju je Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem. S obzirom na mali broj riješenih stambenih pitanja temeljem važeće Liste prioriteta, kao i činjenicu da podnošenje zahtjeva za dodjelu stana u najam iziskuje od podnositelja zahtjeva određene troškove, produžit će se rok važenja postojeće Liste prioriteta za razdoblje od dvije godine odnosno do 31.12.2023. godine. Jedna od opcija za pomoć našim sugrađanima je da Grad Rijeka ponovno iskoristi mogućnost kupnje stanova izgrađenih po programu Poticane stanogradnje koje bi onda dao u najam, rekao je gradonačelnik.
Dvije prijave za Listu prioriteta korištenja sredstava spomeničke rente za sufinanciranje Programa sanacije i obnove grobnih mjesta na grobljima Kozala i Trsat u 2021. godini
Direkcija za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara Odjela gradske uprave za kulturu, raspisala je javni poziv korisnicima grobnih mjesta na grobljima Kozala i Trsat za korištenje sredstava spomeničke rente namijenjenih sufinanciranju provođenja Programa sanacije i obnove grobnih mjesta na grobljima Kozala i Trsat za 2021. godinu.
Na javni poziv pristigle su 2 prijave, od kojih se jedna odnosni na program rekonstrukcije nadgrobnog spomenika na groblju Kozala, a druga na nastavak sanacije i djelomičnu rekonstrukciju dijelova historicističkog mauzoleja Bakarčić-Vio također na groblju Kozala. Obje prijave su prihvaćene i uvrštene na Listu prioriteta korištenja sredstava spomeničke rente. Ukoliko bi se svi programi sanacije i obnove grobnih mjesta u 2021. realizirali po prijavama u cijelosti, potrebna sredstva za realizaciju programa iznosila bi 38.225,7,00 kuna.
