Tea Mičić Badurina (PGS) je kazala kako je nova gradska vlast prije otprilike mjesec dana u školske odbore i upravna vijeća gradskih ustanova imenovala, između ostalih i supruge, tetu zamjenika gradonačelnice, a kasnije se saznalo i sestru zamjenika Vivode u Upravno vijeće psihijatrijske bolnice Lopača, nakon čega je i sam zamjenik izjavio, citiram: “Mogu reći da je vjerojatno greška to što smo napravili.” Mene zanima jeste li ispravili te pogreške i ako niste na koji način ćete to napraviti.
Odgovorio je zamjenik Aleksandar Saša Milaković naglasivši kako smatra neukusnim članove obitelji spuštati na razinu toga da li su oni nečije tetke ili supruge. „Moja supruga je politički aktivna osoba, članica je političke stranke, ima svoj CV, ima svoje znanje, život i posao kojima na određeni način doprinosi ovom gradu. Nije ni prvi ni zadnji put u Hrvatskoj da su članovi istih obitelji, supružnici, politički aktivni. Ima takvih cijeli niz. Bilo ih je i u vašoj stranci, pa su članovi obitelji vaše stranke bili članovi školskih odbora, upravnih vijeća i slično, tako da to nije ništa neuobičajeno. To su nadzorne pozicije, u koje izvršna vlast imenuje ljude koji u ime izvršne vlasti nadziru rad poslovanja školskih ustanova u kojima je Grad Rijeka osnivač. To prije svega moraju biti ljudi od našeg najvećeg povjerenja i ljudi koji imaju kompetencije to raditi, a također i ljudi koji su spremni to raditi besplatno ili bez naknade. U svoje ime i u ime svih članova naše koalicije koji su prozvani zbog ovoga, molim vas da ne spuštate te osobe na nivo toga što su one nama nešto u rodu, nego da pogledate njihove CV-eve i zapitate se da li su oni stvarno kompetentni to raditi“, kazao je Milaković.
Tea Mičić Badurina je replicirala kako je sama ideja o tome da se imenuje bilo koga, suprugu, sestru, tetu, bilo gdje, mislim, apsolutno neprihvatljiva. Na izborima ste pobijedili upravo zato što ste rekli da ćete raditi apsolutno dijametralno suprotno različite stvari od prethodne vlasti.
Nebojša Zelić (Možemo) je kazao kako gradonačelnica u šestomjesečnom izvješću navodi kako su ona i njeni zamjenici tijekom izvještajnog razdoblja aktivno djelovali na planu razvoja strateških projekata i partnerskih odnosa s Vladom Republike Hrvatske. Suradnja s Vladom Republike Hrvatske odvijala se kroz radne sastanke o temama od važnosti za daljnji razvoj grada i realizaciju gradskih politika. Zanima ga da li su se u tih šest mjeseci našli s nekim iz Vlade na temu razvoja projekta vojne industrije, što je vezano uz kupovinu 3. maja od strane Iskra brodogradilište, ili ovo što sada čitamo vezano uz kupovinu NVL-a, Lursenove proizvodnje vojne industrije od strane Rheinmetalla? Svašta se u novinama piše, spominju se neki navozi, navodno, od Lursena za koje ne znam da li postoje, pa ga zanima je li bilo razgovora s nekim iz Vlade o tome, i ako se mogu dati neke informacije koje ste dobili.
Gradonačelnica Iva Rinčić je odgovorila kako o toj temi nije pričala. Razgovarala je o temama koje su bitne za građane Rijeke. S ministrom Bačićem je govorila o temi priuštivo stanovanje, za što vjeruje da je to ono što građane Rijeke s pravom interesira. Organiziran je sastanak s ministricom kulture, Ninom Obuljen na temu Galeba, odnosno teatra Fenice, a u planu je drugi tjedan sastanak s ministrom Butkovićem vezano za prometnu strategiju te još nekoliko otvorenih tema koje su aktualne te s kolegom Habijanom vezano za prostor buduće planirane palače pravde. Kazala je kako je i ona u medijima čitala o temi koju Zelič spominje. Što se tiče Lursena u Rijeci, konkretno, ono što zna je da trenutno rade projektiranje i bave se nekretninama. O ovim navodima koje Zelič spominje, ne zna više. Podsjetila je Zeliča, ali i ostale vijećnike kako bi prema primjeru nedavne izvanredne sjednice, svi zajedno možda mogli organizirati izvanrednu sjednicu, predložiti mjere nepreuzimanja od strane Lursena, odnosno Rheinmetalla, a da Gradsko vijeće donese zaključak kojim će ukinuti suglasnost Europske komisije. Možda bi to bilo nešto što bi vas, zadovoljilo, kazala je Rinčić.
Nebojša Zelić, jekazao kako misli da bi se gradonačelnica trebala malo više angažirati oko toga i potom podijeliti s građankama i građanima Rijeke i te informacije.
Ivana Prica Matijaš (SDP) je kazala kako se gradonačelnica u svojem izvještaju, koji kao i drugi materijali, kasni na sjednicu, jer ga je po Poslovniku trebalo dostaviti do 1. veljače, ali nije, hvali s 1.063 dopisa, 300 sastanaka, dok je u šest mjeseci riješeno 70 predmeta legalizacije, uz više od 1.400 predmeta koji su neriješeni. Gradska uprava nije PR servis, nego bi trebala biti servis građana. Kako gradonačelnica objašnjava da broj sastanaka raste, a broj riješenih problema stagnira? Također, traži odgovor na koliko od tih 1.063 dopisa je uopće odgovoreno.
Gradonačelnica Iva Rinčić je kazala kako ne zna kojim bi riječima uopće odgovorila na ovo pitanje. „Nakon što ste 30 godina devastirali ovaj grad, i prostorno i ljudski, došlo je do promjene vlasti, nakon čega su se građani počeli javljati svim službama sa svojim upitima, velikim brojem dopisa i slično. Ne kažem da je to ono čime bi se trebala gradonačelnica isključivo baviti, ali svakako jest nešto na što treba odgovarati. U prvim mjesecima mandata bilo ih je trostruko više. Dakle, ljudi su, jednom kada se konačno promijenila vlast, odlučili ipak zatražiti pomoć. Nešto možemo riješiti, nešto ne možemo, neke sastanke možemo održati, neke ne, ali je činjenica da su konačno nakon promjene vlasti, ljudi shvatili da sad mogu dobiti nekakav odgovor iz gradske uprave na sve ono što se godinama nije rješavalo.”
Ivana Prica Matijaš je kazala kako traži odgovor pisanim putem.
Josip Ostrogović (HDZ) je kazao kako je aktualni sat dosta oštro krenuo. Gradonačelnicu optužuju oni koji su Grad doveli u situaciju u kojoj se sada nalazi, s obzirom na ritam vijesti koji dolazi o podizanju optužnica, suđenjima, presudama protiv bivšeg gradonačelnika, gradskih službenika, njihove poduzetničke klijentele, zbog nekih kriminalnih radnji koje su se događale u Gradu Rijeci. U svim tim postupcima oštećenik je Grad, zapravo svi mi zajedno. Ali ne samo to, taj Grad koji je oštećen bi trebao i platiti sve te troškove koji su nastali zbog tih radnji. Zbog Sortirnice će Grad Rijeka vjerojatno vratiti 4 milijuna eura. Također, zbog malverzacije sa stanovima na Kozali, radi kojeg USKOK već vodi postupak, treba vratiti oko 180.000 eura. Oni koji nisu bili u Gradskom vijeću ranije ne sjećaju se možda slučaja tvrtke ZBIG koja je oštetila grad za preko 600.000 eura. Ali smo onda mi na to žalili jer smo kao gradski vijećnici praktički stisnuli bivšeg gradonačelnika, onda je on i ušao u sudski proces za koji je znao unaprijed da ga neće dobiti, jer tvrtka ZBIG je bila praktički samo fiktivna tvrtka preko koje se prala lova građanki i građana Rijeke. Zato, s obzirom na sve ove dopise gradonačelnice koje ste dobili i na koje vas upozorava kolegica Prica, sigurno je mislila i na to da vas pitamo što vi radite da zaštitite interese grada Rijeke ovim postupcima? Jeste li možda pokrenuli imovinsko-pravne postupke za naknadu štete za slučaj stanova na Kozali, za što već utvrđena šteta od 180.000 eura? Što ćete napraviti ako grad bude morao platiti 4 milijuna eura za Sortirnicu? Da li je Grad ikada prije, za vrijeme bivše vlasti poduzimao imovinsko-pravne zahtjeve u prethodnim slučajevima kojih je bilo? Traži pisani odgovor.
Gradonačelnica Iva Rinčić je kazala Ostrogoviću kako je započelo oštro i nastavlja se oštro. Što se tiče kolegice Price, rekla je da je to na taj način malo podsjeća na ono „od danas pošteno“. O neodgovorenim dopisima, odnosno riješenim slučajevima će govoriti u okviru izvješća naknadno. To se tiče i najavljene organizacije uprave i podizanja efikasnosti u samoj gradskoj upravi. Proteklih nekoliko mjeseci svjedočimo nizu kaznenih predmeta u kojima se Grad pojavljuje kao oštećenik. Prema njenim informacijama nije postojala nekakva dosljedna praksa u tim postupcima, prije svega, kod postavljanja imovinsko-pravnih zahtjeva od strane Grada. Nije ispravno ni financijski niti pravno, da Grad bude pasivan promatrač svega onoga što se događa i čeka nekakav ishod. U proteklih par mjeseci mijenjamo pristup, odnosno aktivno tome pristupamo. U predmetima u kojima je Grad oštećenik, zauzet je jasan stav, a to je da Grad mora aktivno tražiti povrat svoje imovine i povrat novca. Tako da su poduzete radnje radi zaštite interesa Grada, uključujući postavljanje spomenutih imovinsko-pravnih zahtjeva u kaznenim postupcima s ciljem da se šteta naplati, odnosno da ne bude na teret Grada. Negdje je pročitala kako Grad može platiti tih 4 milijuna za Sortirnicu jer imamo toliko novaca, 4 milijuna nije 4 eura. Govorimo o velikim i značajnim novcima koji ne bi trebali biti prebačeni na teret Grada. Što se stanova na Kozali tiče, pravna služba Grada analizira mogućnosti koje su na raspolaganju kako bi se odabrao najučinkovitiji pravni put, bilo kroz imovinsko-pravni zahtjev u ovom konkretnom kaznenom postupku, bilo kroz kasnije zasebnu, dakle, građansku tužbu za naknadu štete. Grad svakako neće tako olako odustati od traženja odgovornosti tamo gdje su nadležna tijela već utvrdila postojanje štete po USKOK-ovoj optužnici, dakle, protiv bivšeg gradonačelnika i suradnika u predmetu, kao što je rečeno oko 180.000 eura. Što se tiče projekta Sortirnice i potencijalnog povrata sredstava, govorimo o puno većem iznosu koji će utjecati na gradski proračun, ako ga Grad bude morao vratiti. Postoji realna šansa da će to Grad morati vratiti, odnosno imati određenu financijsku obavezu, no to ne znači da ćemo to prihvatiti, sredstva vratiti i nikom ništa. Koristit ćemo dostupne pravne instrumente kako bismo podnijeli zahtjeve koji bi u konačnici mogli, nadamo se, završiti na način, da Grad poštedimo financijske štete u svim predmetima koji su trenutno aktivni, ali i u onima kojima, jer postoji i ta mogućnost, koji će se eventualno s vremenom otvoriti. Provest ćemo ozbiljnu analizu naših mogućnosti i nećemo biti pasivni promatrač kao što je to do sada često bio slučaj, nego ćemo aktivno zaštititi interese Grada, prije svega one financijske, odnosno prebaciti ih na odgovorne osobe.
Mišljenje o odgovoru dao je Josip Ostrogović naglasivši kako bi svima cilj trebao biti jasan – da Grad više neće i ne smije čekati rasplet kaznenih postupaka sa strane, nego, aktivno štititi javni interes i tražiti povrat sredstava gdje god za to postoje mogućnosti – i u tome svemu imate našu punu podršku, kazao je Ostrogović, zatraživši i pisani odgovor.
Sanjin Matijević (Alternativa) je postavio pitanje vezano za Kanal Ri. Župan Lukanović je vezano za Kanal Ri u svojoj izjavi prije nekih dva tjedna rekao da PGŽ nema konkretan odgovor Grada Rijeke, niti informaciju što Grad Rijeka zapravo želi od projekta. Smatra kako tu izjavu nije ničime potkrijepio niti kazao na temelju čega to tvrdi. Malo je čudno nazvati Kanal Ri projektom, kao da se radi o ugradnji nekakvih solarnih panela. Misli kako je to malo kompleksnije pitanje od toga, pa moli gradonačelnicu da detaljnije izvijesti o poduzetim koracima po pitanju Kanala Ri, a pogotovo u kontekstu PGŽ-a.
Gradonačelnica Iva Rinčić je kazala kako je pratila prošlu Županijsku skupštinu. Konačna odluka o Kanalu Ri nije donesena, ali je Kanal Ri predmet intenzivnih razgovora. Upravo jučer je imala sastanak sa županom na tu temu i podsjetila na činjenicu da je Grad Rijeka 23. siječnja, dakle prije nešto više od mjesec dana, dostavio očitovanje na prijedlog Županije. Grad je spreman za različite opcije, ali se želi čuti konkretne prijedloge Županije, na koji način vide restrukturiranje, odnosno eventualno preuzimanje, ako se ide u tom smjeru. Nismo donijeli odluku, ali nas interesira upravljačka i financijska odgovornost te dugoročna održivost poslovanja. Slažemo se oko toga da je cilj, ne samo sanirati financijsku štetu koja objektivno postoji, nego prije svega, zadržati ljude i osigurati stabilnost ukoliko se ide u tom smjeru. Ono što je zanima su konkretni financijski pokazatelji za prošlu godinu. Također, zamolila je da se unutar parnarednih dana ponovno razgovara te razmotre sve mogućnosti. Misli da bi trebalo imati suglasnost oko toga u kojem se smjeru ide, a ne da se loptica odgovornosti,prebacuje što se povremeno događa u medijima.
Ana Trošelj (PGS) je kazala kako se već neko vrijeme priprema nova odluka o ustrojstvu upravnih tijela Grada Rijeke, odnosno takozvana reorganizacija. Nije sporno da ste pobjedom na izborima dobili legitimitet za povlačenje određenih poteza, za koje smatrate da će poboljšati izvršnu vlast s vama na čelu, a jedan od takvih poteza je i reorganizacija gradske uprave. Želim na vrijeme pitati koji su glavni ciljevi planirane reorganizacije?. Na koji će se način to odraziti na broj djelatnika te broj i nadležnost odjela? Koja će se mjerila koristiti za mjerenje efikasnosti uprave, odnosno pojedinih odjela? Rade li analize Grad sam uz pomoć kadrova koji stoje na raspolaganju unutar sustava, ili će se angažirati i platiti netko izvan sustava i hoće li vijećnici, koji će u konačnici morati raspravljati i donijeti odluku, biti sa svime upoznati na vrijeme, ili će ih se, kao što ste je zamjerila svom prethodniku, staviti pred gotov čin bez da nas uključite u promišljanje o svemu tome?.
Gradonačelnica Iva Rinčić je kazala kako u gradskoj upravi ima krasnih ljudi koji rade svoj posao, ali definitivno nisu zadovoljni s efikasnošću. Kao primjer navela je da, ako je Odluka o osnivanju Zavoda za prostorno uređenje bila donesena u 11. mjesecu. Očekivala je i dala nalog da se Statut ustanove pripremi za ovu sjednicu. To se nije dogodilo, pa se doslovno izvršio pritisak, da bi se to dogodilo. Nada se da će to vijećnici danas uvažiti kada bude govora, konkretno o odnosu prema dnevnom redu sjednice. Vezano za samo restrukturiranje naglasila je da je dobila mandat upravo kako bi provela određene promjene u Gradu Rijeci koje su u svom programu predstavljali, odnosno koje su ključne za razvoj, odnosno strategiju Grada Rijeke i smatra da je to moguće ostvariti kroz drugačiju strukturu. Dakle, struktura određuje strategiju, a to konkretno znači, recimo kao primjer, da se ide u smjeru ustroja Odjela za kapitalne projekte. Trenutno u Gradu Rijeci ne postoji ključna pozicija, odjel, ljudi, tim, koji se bave kapitalnim projektima, pa su često problemi poput onog sa školom Fran Franković raspoređeni na nekoliko odjela, u kojima onda izostane odgovornost, izostane praćenje ciljeva. To želimo spriječiti, odnosno povećati efikasnost i ubrzati procese. Što se tiče broja djelatnika, jasno smo komunicirali da nam nije cilj smanjivanje broja djelatnika. Naravno, pratit ćemo trendove odlaska u mirovinu i slično. Kada se usporedimo s gradovima slične veličine poput Osijeka, Splita ili slično, Grad Rijeka ima puno veći broj djelatnika, što je po njoj jedna vrsta problema, ali je puno veći problem ako izostane efikasnost, a to je nešto na čemu želimo raditi i što je cilj postići s ovom reorganizacijom. Što se tiče toga kako ćemo to postići, prije svega, uvest će se mjerljivih rezultati, odnosno ciljevi koji će biti komunicirani s budućim pročelnicima, jednako tako kao što će biti i s direktorima komunalnih društava i slično. Dakle, prije svega orijentiranost prema rezultatima kako bismo isporučili ono što smo obećali građanima.
Predrag Miletić (Lista za Rijeku) je postavio pitanje vezano za antički mozaik kod Kosog tornja i za srednjovjekovni zid na Klobučarićevom trgu. Naime, još davne 2008. godine vršena su arheološka iskapanja antičkog mozaika kod Kosog tornja, što je tada izazvalo veliki interes riječke javnosti i nadu da isti će biti trajno prezentiran. No, dogodilo se suprotno: mozaici su prekriveni asfaltom. Pokazalo se da tadašnja gradska vlast nije imala namjeru baviti se mozaicima, niti je to Obersnela i Filipovića ikad interesiralo. Davne 2005. godine srednjovjekovni zid na Klobučarićevom trgu je isječen i dislociran sa svog vjekovnog mjesta radi izgradnje garaže te deponiran u kut trga gdje se i danas nalazi. S obzirom na to da se radi o klasičnom primjeru kulturocida nad vlastitom riječkom povijesnom baštinom, njegovo pitanje je misli li se nešto pokrenuti i učiniti da se pitanje antičkog mozaika i srednjovjekovnog zida na Klobučarićevom trgu počne rješavati?
Gradonačelnica Iva Rinčić je rekla da će odgovoriti pisanim putem s obzirom na to da ne zna sve detalje. Smatra da je nužno provesti i rekonstrukciju Klobučarićevog trga, prije svega za vraćanje srednjovjekovnog bedema. Vezano za antički mozaik, nije tada sudjelovala u radu Gradskog vijeća, niti izvršnoj vlasti kada je donesena odluka o asfaltiranju. S obzirom na to da je sada konzervatorica članica Upravnog vijeća Zavoda za prostorno planiranje, moći će se pokrenuti i ta tema i čuti razmišljanja konzervatora u kom smjeru se može ići te što bi to uključivalo.
Višnja Jelenčić (HSU) je govorila o nužnosti reforme mjesne samouprave koja se sada nalazi u Upravnom odjelu za poslove gradonačelnika i Gradskog vijeća. Smatra da bi, ako dođe do reforme uprave, trebalo dati veće ovlasti mjesnim odborima, odnosno ustrojiti upravni odjel posebno za mjesnu samoupravu te da svaki mjesni odbor dobije bržu, učinkovitu i stručnu pomoć u svom radu.
Zamjenik gradonačelnice Vedran Vivoda je kazao kako se radi na reformi mjesne samouprave i neki prvi temelji su već postavljeni. Surađujemo s udrugama civilnog društva poput Urbanog separea, koji je već napravio neku određenu studiju što se tiče društvenih centara, jer smatramo da svaki mjesni odbor treba imati neko centralno mjesto poput društvenog centra, svojih prostorija i, recimo čak i nekakav centralni trg, kao što je trg koji bi napravili na Kantridi, ili, recimo, kolege s Vojaka imaju jednu ideju za centralni trg, da ne ulazim u sve detalje. Upravni odjel za mjesnu samoupravu i programe zajednice takav bi bio naziv samog odjela koji bi se stvarno bavio mjesnim odborima, uz određene programe koji bi se ticali ne samo mjesnih odbora nego i same zajednice. Intencija je dati veće ovlasti samim mjesnim odborima da praktički budu mali gradovi koji će imati svoje proračune i sami moći trošiti novce na ono što misle da su im prioriteti, što bi onda ubrzalo način rada samih mjesnih odbora. O svemu će Vijeće biti upoznato do kraja godine, s obzirom na to da nam sljedeće godine slijede izbori za mjesnu samoupravu i za mjesne odbore, za vijeća mjesnih odbora, tako da je intencija da ove godine imamo do kraja završenu reformu mjesne samouprave. Bit će tu još sjednica s obzirom na to da moramo razgovarati sa svim mjesnim odborima i čuti njihova mišljenja na ono što predložimo.
Maša Magzan (Alternativa) uputila je pitanje koje se odnosi se na mjerljive i vidljive rezultate stanja zelene infrastrukture u gradu Rijeci. Pitanje postavlja s obzirom na ključnu ulogu zelenih površina za kvalitetu života građana, a i činjenica je da u programu se jasno ističe važnost jačanja zelene infrastrukture, jer “zeleniji grad znači bolju kvalitetu zraka, više hlada, zaštitu okoliša i ljepši životni prostor.” S obzirom na globalne klimatske izazove, a isto tako i lokalnu aktualnost ovog pitanja, moli da se izvijesti Gradsko vijeće kao i javnost o inicijativama koje su pokrenute na području zelene infrastrukture. Posebno ističe sastanak koji je održan s građanskom inicijativom Protiv sječe, a na kojem su razmatrani prijedlozi koji su se odnosili na unaprjeđenje zaštite urbanog zelenila i na transparentnije upravljanje. Pitala je koji su konkretni rezultati tog sastanka i koje su mjere već pokrenute, a koje se tek planiraju pokrenuti, uključujući i mogućnost osnivanja Povjerenstva za javne zelene površine?
Gradonačelnica Iva Rinčić je kazala, kako je ako se ne vara, riječ o inicijativi od strane kolega iz Pule. Sam naziv Protiv sječe govori što je u središtu njihovog interesa. Smatra da bi bilo dobro da se pojedine inicijative koje djeluju u Rijeci, a koje se bave zaštitom drveća proaktivno nastupe, malo aktivnije surađuju. U ovom slučaju konkretno bila je inicijativa iz Pule na kojoj su razmatrani prijedlozi unaprjeđenja zaštite i povećanja urbanog zelenila te transparentnijeg upravljanja. Kao rezultat, upravo sada se formira Povjerenstvo koje bi se bavilo nadležnim temama, kao nekakvo savjetodavno gradsko tijelo za zaštitu javnih zelenih površina koje bi uključivalo i stručnjake. Sam taj sastanak je i detektirao pojedine ljude unutar gradske uprave koji su zaista zainteresirani i motivirani raditi u samome Povjerenstvu. Rad Povjerenstva bio bi usmjeren i na građanske inicijative i na povećanje participacije javnosti u procesima odlučivanja. U planu je unaprjeđenje zelenog katastra i povećanje stručnih kapaciteta raspolaganja urbanim zelenilom. Također, provodi se izrada potrebne dokumentacije za zaštićene javno-povijesne perivoje. Izrađen je konzervatorsko-krajobrazni elaborat za park bivšeg kompleksa dječje bolnice Kantrida, za najveće i najkompleksnije perivoje, prije svega park Nikole Hosta i park Heroja. Također, u pripremi je i park Mlaka, odnosno južni dio parka Heroja, te nekoliko manjih perivoja koji su u samome gradu. Prijavljena su i dva projekta u okviru razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima. Konkretno uređenje postojeće obalne šetnice Milića Jardasa u kojoj je planirana sadnja određenog broja stabala, kao i uređenje obalne šetnice s plažama na zapadu, odnosno rekreacijska površina Preluk na kojoj se također planira zasaditi određen broj, uh, i grmova, odnosno stablašica, i kao, uh, na taj način zapravo doprinijeti zaštiti i unaprjeđenju zelene infrastrukture. Ne mislimo da je to, naravno, dovoljno, ali jest dobra baza za daljnji nastavak.
Hana Paleka (Možemo) je postavila pitanje vezano uz organizaciju prometa oko KBC-a Rijeka. Naime, 2020. godine odustalo se od projekta izgradnje hotela ispred ulaza u KBC Rijeka. Građevinska dozvola trajala je do 2023. godine. Sada je tamo parkiralište, ono je trebalo biti privremeno, ali čini se da će biti tamo za stalno. I zbog tog parkirališta na dnevnoj bazi je blokiran ulaz u KBC Rijeka. Zanima ju planira li se i kada Grad Rijeka uključiti u organizaciju prostora, odnosno prometa u tom dijelu grada? Traži v pisani odgovor o tome bih također molila. Hvala.
Zamjenik gradonačelnika Vedran Vivoda je kazao kako je je kao vijećnik postavio zapravo identično pitanje prije nekoliko godina. Na tome se intenzivno radi i u nadležnom Odjelu gdje se razmatraju određena rješenja koja bi se ponudila KBC-u. Napravljena je i radna skupina za temu organizacije prometa unutar KBC-a, ne samo u na ulasku u KBC, nego unutar cijelog kompleksa KBC-a. Ta je problematika vidljiva i na Podpinjolu kada na ulaz dođu kola hitne pomoći ili transportna kola za pacijente. Događaju se čepovi, tako da su u određenom periodu prometni redari svakodnevno bili na licu mjesta i upozoravali građane da ne ostavljaju svoja vozila na one dvije trake koje idu prema KBC-u. Plan je da se tamo stavi i kamera kao što je na, na Fiumari, kako bi taj prometni trak uvijek bio slobodan. Uz to planira se određenim bojama, unutar samog KBC-a označiti trak za prolazi kola hitne pomoći i da to bude upozoravajuće, da ne bi automobili parkirali na tim mjestima. Još se radi na prometnim elaboratima i drugim rješenjima koji bi poboljšali cijelu prometnu regulaciju unutar samog KBC-a. I mi planiramo uskoro doći s nekim rješenjem i dogovoriti s KBC-om, da li da se otvori neki novi ulaz. Vidjet ćemo što je građevinski moguće, a posebice s obzirom na vlasništvo.
Robert Salečić (Unija Kvarnera) je kazao kako smo u zadnje vrijeme svjedoci nemilih događanja koja su se dešavala po gradu, pa ga zanima što su Grad Rijeka i gradska vlast napravili po pitanju sigurnosti u gradu i prevenciji kriminaliteta, vezano uz ova događanja u zadnje vrijeme.
Gradonačelnica Iva Rinčić je odgovorila kako je upravo jučer bila na sastanku u MUP-u, na kojem je dogovoreno da se tema sigurnosti u gradu izloži na jednom od sljedećih sjednica Gradskog vijeća, najvjerojatnije u travnju. To je bila praksa za vrijeme gradonačelnika Obersnela, pa je onda ukinuta, ali smatra da, s obzirom na trendove, ne bi bilo loše da se i gradski vijećnici upoznaju s time. Na sastanku u Policijskoj upravi na temu, bilo je govora o boljoj i kvalitetnijoj suradnji između Grada i Policijske uprave. Ovo što se događa je nažalost zapravo vrh sante leda. Razgovaralo se o svim mogućim problemima koji postoje, nedostatnoj suradnji između Grada i ostalih uključenih dionika. Ono što je konkretno jedan od zaključaka, a o kojem se ranije već govorilo a što će naoraviti je Odjela za komunalni sustav i promet je nabava kamera koje bi se postavile na određene lokacije i nadležni odjel je tu proveo pripremne radnje. Obrađene su i odabrane mikrolokacije, prije svega provjera vlasništva i dostupnosti, te je dovršena prva faza pripreme dokumentacije za postupak javne nabave. Konkretno, radi se o 22 lokacije na koje će se postaviti 32 kamere i jedan od zaključaka jučer, odnosno tema u komunikaciji, bilo je upravo međusobno korištenje podataka, odnosno dostupnost spomenutog prikupljenog materijala. Procijenjena vrijednost planirane nabave je 88.000 EUR plus PDV. Kolege iz Policijske uprave su govorili o brojnim kvalitetnim primjerima suradnje koji postoje sa drugim gradovima. Nažalost, to u Rijeci često nije bio slučaj. Postoji primjer koji možda to najbolje pokazuje. Postojalo je i Vijeće za prevenciju kriminaliteta, ako se ne varam od 2009. pa od 2019., da vam sad ne kažem baš pogrešan podatak, mislim da se nije sastalo niti jednom u tih proteklih šest, sedam godina. Tako da, između ostalog, jedan od zaključaka je svakako da se ponovno formira novo vijeće, s novim članovima. A da se vratim na temu prijedloga reorganizacije, također u interesu nam je isto tako formirati zaseban upravni odjel za, nazovimo to radno nazvati, Gradsko redarstvo i sigurnost koji bi, između ostalog, imao educirane stručne ljude koji bi bili, naravno, dostupni i za, nekakve preventivne aktivnosti, ali isto tako i za uspješniju suradnju s nadležnim službama. Govornik
Srđan Srdoč (IDS) se osvrnuo na problematiku Kanala RI. Naime, prošlo je šest mjeseci, a da nisu od gradonačelnice dobili stav o Kanalu RI, medija koji je strašno bitan za grad Rijeku čiji su praktički glavni suvlasnici, u skoro jednakim omjerima Grad i Županija i stav je kluba PGS-IDS Lista za Rijeku da se Grad i Županija moraju dogovoriti da je taj medij bitan za jedan veliki grad, pošto Zagreb, Rijeka, Osijek sigurno imaju svoje televizije. Bilo bi jako loše da Rijeka ostane bez televizije, odnosno da Rijeka ostane bez svoga udjela u upravljanju televizijom. Postoji nekoliko scenarija. Vi čekate financijski izvještaj koji će biti krajem četvrtog mjeseca, gubi se dragocjeno vrijeme, a financijski izvještaj će biti loš po svim pokazateljima. Televizija ne funkcionira, ima dugove, ne isplaćuju se plaće. Znači, ne možemo ništa pozitivno očekivati u tom smislu. Jedno rješenje je stečaj, drugo da udio Grada prepusti Županiji, što je župan izrazio isto kao mogućnost, i treće je da zajedno Grad i Županija pronađu kvalitetno rješenje za funkcioniranje televizije koja je svima potrebna kao servis građana, gdje su informativni program, sport, kultura i zabava. Što se tiče same politizacije Kanala RI, upravo sad je trenutak da Grad i Županija, kao dvije različite političke opcije nađu jedan model za depolitizaciju tog medija, a opet sve na korist građana i u svrhu javnog informiranja. Ne možemo dopustiti da se Grad Rijeka spusti na seosku razinu da nemamo jedan medij kao što je televizija. Traži pisani. Zanim ga zašto je karnevalska povorka koji je 30 godina snimao Kanal RI prepuštena jednoj privatnoj tvrtki. Zanima ga koja je to tvrtka i koji su to iznosi u pitanju, odnosno da li gradonačelnica misli da bi ta sredstva koja Kanal RI nije uprihodovao bila njima značajna i potrebna da se, recimo, isplate plaće za prvi mjesec koje za dan danas nisu isplaćene. E
Gradonačelnica Iva Rinčić je kazala kako, vezano za karneval, da organizaciju karnevala radi Turistička zajednica grada Rijeke, tako da je i ovaj angažman privatne tvrtke bila njihova odluka i ne može u ovom trenutku govoriti o financijskim pokazateljima toga, ali će dati pisani odgovor. Što se mogueg scenarija tičem nije čula da postoji opcija da Grad preuzme Kanal Ri. Ne kaže da je to jedna od opcija, ali je nije iščitala iz njegovog prijedloga. Slažem se da će financijski pokazatelji vjerojatno biti veoma negativni, i oni sigurno nisu nastali u protekla dva, tri ili šest mjeseci, nego su dugoročniji. Pitanje je da li mi to želimo. Misli da je Kanal RI odigrao važnu ulogu u određenom razdoblju regionalne televizije i informiranja, ali isto tako da ga je na neki način vrijeme u ovakvom formatu pregazilo. Ukoliko se bude išlo u spašavanje kanala Ri, onda on mora zaista proći ozbiljnu reorganizaciju, a do te razine prijedloga nismo u ovom konkretnom slučaju došli. Veći vlasnički udio ima Županija, Grad, nešto manji, mala je razlika. U jednom manjem dijelu, misli da je 9%, je vlasnik JGL. Smatra kako će oko rješavanja budućnosti Kanala RI svakako ključnu ulogu imati i rješavanje preostalih vlasničkih udjela, ako se ne vara, to je nešto više od 20%, koji godinama, dakle, nisu rješavani. Dakle, tu imate niz vlasnika od kojih su neki preminuli, tvrtke su otišle u stečaj i tako dalje. Misli da bi to bio dobar put, dakle, da se prvo taj dio pravno raščisti, kako bi se imalo čistu situaciju.S vaka ta odluka o kojoj je vijećnik Srdoč u nekim scenarijima govorio bit će predmetom Gradskog vijeća. Dakle, to nije volja i želja Ive Rinčić pa niti Ivice Lukanovića, nego je pitanje o kojima trebaju raspravljati predstavnička tijela.
Anet Trope Ćavar (Akcija Mladih) je s obzirom na to da je dječji vrtić Fiume započeo s radom u ponedjeljak, dok je njegovo službeno otvaranje najavljeno za petak, a imajući u vidu veliki interes roditelja i javnosti, pitala kakva je trenutno situacija u vrtiću nakon prvih dana rada? Odvija li se proces prilagodbe i organizacija rada bez poteškoća? Postoje li eventualni problemi u organizaciji rada, kadrovskoj popunjenosti ili infrastrukturnim uvjetima? Ima li novih okolnosti ili informacija vezanih uz funkcioniranje vrtića uoči službenog otvaranja? Koliko djece trenutno pohađa vrtić te je li planirani kapacitet u potpunosti popunjen? Postoji li lista čekanja i koliki je trenutačni broj djece na njoj?
Gradonačelnica Iva Rinčić je rekla kako je vrtić Fiume započeo s radom u ponedjeljak. Zahvalila je svima koji su sudjelovali u ovom projektu koji je bio povremeno i turbulentan. Važno je da je otvorio svoja vrata. Projekt je realiziran u suradnji Grada Rijeke, Zajednice Talijana Rijeke i Talijanske unije, i svakako je značajan korak u poboljšanju kvalitete i povećanju kapaciteta predškolskog odgoja u gradu Rijeci, ali i očuvanja talijanskog jezika i kulture. Za sutra je najavljeno svečano otvorenje pa je pozvala vijećnike da se pridruže. 19. veljače bio je organiziran i sastanak s roditeljima, budućih polaznika podcentra, kada su bili upoznati sa odgajateljima, prostornim kapacitetima i slično. Ako se ne vara, konkretan broj djece koji je moguće primiti u vrtiću je 84. Trenutno podcentar Fiume pohađa 74 djece, s obzirom na to da je riječ o i određenom broju djece s određenim poteškoćama, što naravno onda utječe na DPS, i grupe su se smanjuju, ali konkretno funkcioniraju u pet odgojno-obrazovnih skupina. Osim dnevnog boravka, objekt ima polivalentnu dvoranu, lijep zajednički prostor, priručnu, kuhinju, tehničke prostore te moderno dječje igrališta. Djeci se nude programi na talijanskom, odnosno na hrvatskom jeziku. Vjeruje da će otvorenje ovog vrtića unaprijediti kvalitetu predškolskog odgoja i da će isto tako biti poticaj za nastavak, otvaranje novih kapaciteta.
Marino Mataija (Unija Kvarnera) je zamjeniku Vedranu Vivodi uputio pitanje vezano na pregovore sa sindikatima. S obzirom na najave o poboljšanju komunikacije sa sindikatima u komunalnim društvima, zanima ga koje su aktivnosti do sada provedene.
Zamjenik Vedran Vivoda je kazao kako, što se tiče uspostave bolje komunikacije sa sindikatima u komunalnim društvima, Grad Rijeka je poduzeo niz konkretnih i sustavnih koraka. Prije nego je održan opsežan pripremni radni skup za komunikaciju sa sindikatima u komunalnom sustavu Grada Rijeke, Upravni odjel za komunalni sustav odradio je opsežan pripremni posao unutar nadležnog odjela. Izrađene su detaljne usporedbe svih plaća, načini obračuna plaća te materijalnih i nematerijalnih prava zaposlenika u svim komunalnim društvima. Tom analizom, nažalost, uočeni su brojni nesrazmjeri i nelogičnosti u samom sustavu, kako između pojedinih društava, tako i unutar samih društava, što je jasno pokazalo potrebu za cjelovitim i koordiniranim pristupom rješavanju tih problema. Na temelju tih nalaza osnovana je radna skupina za uspostavu socijalnog dijaloga između grada Rijeke, trgovačkih društava i sindikata, u kojoj sudjeluju predstavnici Grada, uprava društva te ukupno 19 reprezentativnih sindikata koji djeluju u komunalnim društvima Grada Rijeke. Time je osiguran širok, uključiv i legitiman okvir za sam dijalog. Na sastancima radne skupine dogovoren je smjer daljnjih aktivnosti, posebno u pogledu ujednačavanja načina izračuna plaća, rješavanja vertikalne i horizontalne sistematizacije radnih mjesta te ujednačavanje materijalnih i nematerijalnih prava samih zaposlenika, uz, naravno, uvažavanje specifičnosti svakog pojedinog društva. Važno je naglasiti, naravno, da komunikacija s sindikatima nije bila ograničena isključivo na rad ovog tijela, nego neovisno o njegovom osnivanju održan je i niz zasebnih sastanaka sa sindikatima predstavnica u pojedinim komunalnim društvima s ciljem kontinuiranog dijaloga, pravovremenog rješavanja otvorenih pitanja i vođenja kolektivnih pregovora. Zaključno, Grad Rijeka je, kombinacijom temeljite analitičke pripreme koju je obavio sam Odjel, određenog institucionalnog okvira kojeg j ustrojen i kontinuirane komunikacije sa svim reprezentativnim sindikatima, uspostavio ozbiljan i partnerski pristup socijalnom dijalogu u komunalnom sustavu, što do sada nije bilo viđeno zadnjih 20 godina i više.
Renato Stanković (Možemo) je postavio pitanje vezano za projekt izgradnje marine u Portu Barošu od strane ACI i Lurstenove tvrtke Gittone, koji je najavljivan kao iznimno značajan za grad, u medijima najavljivan kao tehnološko čudo i novo urbano središte grada. Puno se ljudi naslikavalo na press konferencijama, panel raspravama i tako dalje. Podsjetio je da je 2021. najavljen projekt, 2024. dobivena građevinska dozvola, dvije godine se potom nije ništa događalo ili gotovo ništa. Krajem prošle godine i gradonačelnica je u jednom intervjuu izjavila skepsu oko tog projekta. Tada je rečeno da bi po informacijama koje je tada imala kraja prvog kvartala 2026. mogli početi radovi, što je negdje sada. S obzirom na to da se još ništa vidljivo ne događa, vjeruje da se gradonačelnica proteklih mjeseci sigurno željela informirati o tom projektu. Zanima ga koje je trenutno stanje s tim projektom, ima li gradonačelnica informaciju gdje je zapela provedba, je li u komunikaciji s Lučkom upravom oko tog prostora i ima stav ili možda plan, što ako se najavljena marina ne realizira s obzirom na, kako sam rekao, iznimnu važnost i vrijednost tog prostora.
Gradonačelnica Iva Rinčić je kazala kako je vijećnik Stanković participirao u većini kada je bilo to naslikavanje vezano za sam taj projekt. To zaista jest projekt o kojem se počelo pričati 2021. Priznaje da je zaista izrazila objektivnu skepsu s obzirom na kašnjenje iako su ishodovane dozvole. Ono što je uspjela neformalno doznati da upravo ovih dana u tijeku potpisivanje ugovora za takozvanu fazu 2. Bilo je govora da će sada zapravo započeti s radom, dakle, u prvom kvartalu. Sad je čula da je riječ o nekakvim pomacima, ne zna koji su konkretno razlozi, ali što se tiče investitora, informacije koje ima, su da se ne odustaje od projekta, ali ne zna koji su uzroci kašnjenja, pa prema tome nismo niti razmišljali o nekakvoj prenamjeni tog prostora.
