U sklopu Riječkog programa lokalnog partnerstva u 2021. godini realizirat će se šest projekata.
Riječkim programom lokalnog partnerstva omogućeno je da se direktnim projektnim prijedlozima građana, skupina građana, organizacija i udruga organizira i sufinancira uređenje manjih javnih površina – od obnova dječjih igrališta i izgradnje novih igrališta, preko uređenja zelenih ili javnih gradskih površina, do saniranja manjih divljih deponija i slično.
Riječ je o jednom od postojeća četiri modela participativnog budžetiranja, a ovaj model raspoređivanja proračunskih sredstava prema prijedlozima samih građana, udruge i vijeća mjesnih odbora Grad Rijeka provodi već šesnaest godina.
„Posebnost ovog modela je što se dio sredstava osigurava u proračunu, a drugi dio sredstava potreban za realizaciju projekta osiguravaju sami podnositelji projekta, putem privlačenja sponzora ili kroz vlastiti volonterski rad u realizaciji projekta. Ovaj program ima višestruko značenje – osim što predstavlja jedan od modela participativnog budžetiranja, on potiče aktivno uključivanje članova zajednice u realizaciju projekta, gdje se onim ljudima koji su željeni volontirati i imaju element društvene odgovornosti i neće samo čekati da im netko nešto napravi, već će kroz vlastiti angažman a uz potporu proračunskih sredstava realizirati projekte na području na kojem žive,“ kazao je gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel.
Na natječaj za prijavu projekata raspisan u studenom 2020. godine pristiglo je 12 projektnih prijedloga. Povjerenstvo u sastavu Jelena Androić, Tamara Fabac, Andrej Petrak, Dragica Fadljević i Milan Vukajlović između pristiglih je projekata odabralo šest koji će biti realizirani u 2021. godini. U Proračunu Grada Rijeke za 2021. godinu planirano je 140.000,00 kn za realizaciju izabranih projekta, što je nešto manji iznos neko proteklih godina, a kao posljedica smanjenih proračunskih sredstava zbog pandemije koronavirusa, s time da se pojedini projekt može sufinancirati do najviše 40.000,00 kn.
Ravnateljica Direkcije za mjesnu samoupravu Dragica Fadljević predstavila je projekte izabrane za realizaciju, naglasivši kako dio projekata predstavlja nastavak inicijativa započetih u sklopu „Zelenog vala“ i „Civilnih inicijativa“ projekta Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020.
Od Kantride do Orehovice uređuju se parkovi, obnavljaju klupe, postavljaju sjenice…
Jedan od njih je i uređenje Parka lovora na Kantridi, čijom drugom fazom uređenja će se do kraja riješiti problem ilegalnog odlaganja otpada u prostoru između Dječje bolnice i Doma umirovljenika te će se povećati mogućnosti za šetnju u prirodi, bavljenje sportom i rekreacijom, igrom u sigurnom šumskom ambijentu, provođenje raznih edukativnih školskih i predškolskih programa škole u prirodi, a sve to praktički unutar urbane sredine. Projektom, koji provodi Planinarsko društvo Kamenjak, uređuje se i ozelenjuje autohtonim biljem površina od 30.000 m2 (riječ je o površini približne veličine parka na Mlaki). Poseban dio projekta je izgradnja „Drvene galerije” – jedinstvene izložbe skulptura/ interaktivnih instalacija i smjerokaza koji do njih vode, a koji će biti načinjeni od drvnog otpada (grana i slično) prikupljenog tijekom čišćenja i uređenja samog parka.
Grupa građana Kvart za provodi projekt „Sportsko susjedstvo“, a njime je predviđena obnova drvenih klupa na trgu ispred OŠ Nikola Tesla, a riječ je o nastavku višegodišnje suradnje Riječkog programa lokalnog partnerstva s OŠ Nikola Tesla, MO Školjić – Stari grad, te građanske inicijative u uređenju prostora ispred OŠ Nikola Tesla.
Projektom „Sjenica dobrih želja“ Udruge Pegaz nastavlja se uređenje javne površine na području MO Orehovica (na lokaciji na kojoj udruga Pegaz inače provodi svoj program). Projekt uključuje izgradnju drvene sjenice namijenjene za boravak, terapijske intervencije i rekreaciju djece s teškoćama u razvoju, mladih, osoba s invaliditetom, ali i svih ostalih građana Rijeke.
Projekt „Sjenica dobrih želja“ usmjeren je na poboljšanje kvalitete života za direktne korisnike – osobe sa zdravstvenim poteškoćama. Oni će sami urediti i okoliš sjenice sadnjom ljekovitog i ukrasnog bilja iz vlastitog uzgoja, odnosno aktivno će sudjelovati u uređenju javne površine, a s ciljem poboljšanja njihovog općeg psiho-fizičkog zdravlja i doprinosa zajednici. Uređenjem natkrivenog prostora veličine 14m2 omogućit će se provedba kvalitetne radne terapije i inkluzivnog volontiranja neovisno o vremenskim uvjetima.
„Džepni park Lešnjak“, čiji je nositelj MO Školjić-Stari grad, projekt je kojim se planira urediti uska zelena površina između dvorišta Crkve Uznesenja blažene Djevice Marije i Ulice Đure Šporera. Uređenje će obuhvatiti ozelenjavanje prostora sadnjom biljaka, postavljanje klupa te izmještanje kontejnera za otpad.
Projektom „Urbana voćna šetnica“ Karate kluba Belveder predviđeno je hortikulturno uređenje zelene površine koja se nalazi južno od dječjeg igrališta u Ulici Aleksandra Mamića na Belvederu.
Projektom „Zeleno srce kvarta“ pod vodstvom grupe građana „Kvart za grad“ predviđeno je čišćenje i uređenje, odnosno sadnja stabala na rubnom dijelu prostora u Ulici Aleksandra Mamića, inače prostora koji se trenutno koristi za parkiranje automobila, i postava rubnjaka od živice koji će dijeliti taj prostor od parkirnog.
Riječki program lokalnog partnerstva kroz protekle godine
Na natječaje Riječkog programa lokalnog partnerstva od 2005. do 2020. godine prijavljeno je ukupno 209 projekata, od čega je 111 projekata odabrano za realizaciju. Do kraja 2020. godine realizirano je ukupno 106 projekata (95,50%).
U tom je šesnaest godina dugom razdoblju u okviru ovog konkretnog programa uređeno: sedamnaest igrališta/parkova za djecu; osam zelenih površina; petnaest dijelova naselja unutar mjesnih odbora; dvije šetnice, jedanaest dvorišnih prostora osnovnih škola (Belveder, Gornja Vežica, Kantrida, Nikola Tesla, Podmurvice, Škurinje, Waldorfska škola, Vladimir Gortan, Zamet, Centar za odgoj i obrazovanje osoba s poteškoćama u razvoju i PO Baredice) i 18 prostora za igru na igralištima dječjih vrtića (Bulevard, Gabbiano, Galeb, Delfin, Drenova, Krijesnica, Kvarner, Maestral, Mlaka, Mirta, Oblačić, Potok, Pehlin, Rastočine, Turnić, Veseljko, Vežica i Zvonimir Cviić)
Pojedinačne projekte provodilo je trideset i devet grupa građana, osam udruga, dva sportska kluba, jedanaest vijeća mjesnih odbora. Projekti su realizirani na području dvadeset i šest mjesnih odbora, a svoj doprinos realizaciji dalo je ukupno oko 4.200 volontera te čitav niz gospodarskih subjekata, javnih institucija, udruga i drugih organizacija.
Ukupna vrijednost projekta realiziranih u okviru Riječkog programa lokalnog partnerstva, od 2005. do 2020. godine, je 6,2 milijuna kuna. Iz gradskog proračuna kroz ovaj je program, prema projektnim prijedlozima građana, raspoređeno 2,6 milijuna kuna, a doprinos lokalne zajednice kroz donacije i volonterski rad u ovim je projektima iznosio 3,6 milijuna kuna.
Riječki program lokalnog partnerstva je u okviru EU Horizon 2020 projekta COGOV (Co Creation and Co Governance) prepoznat i opisan kao najbolja praksa s participativnim pristupom, kao ključnim uvjetom za poboljšanje javnog upravljanja i sudjelovanje građana. Kroz navedeni projekt COGOV izradit će se i baza svih RPLP projekata u digitalnoj formi.
Ostali modeli participativnog budžetiranja koje provodi Grad Rijeka
Sudjelovanje građana u planiranju i korištenju proračunskih sredstava na području grada Rijeke, odnosno participativno budžetiranje, koje se u svijetu sve više promovira kao jedan od važnih načina uključivanja građana u rad javne uprave, omogućeno je u Rijeci kroz tri, odnosno četiri modela, a seže još u daleku 2004. godinu.
U okviru programa Male komunalne akcije godišnje se budžetira oko 10 milijuna kuna prema neposrednim prijedlozima građana koji predlažu komunalne radove na područjima mjesnih odbora u kojima žive, a sve s ciljem raspoređivanja proračunskih sredstava na način koji će neposredno podizati kvalitetu života građana u njihovoj neposrednoj okolini. Ovaj se program u Rijeci provodi od 2004. godine. Svi pristigli prijedlozi građana uzimaju se u obzir, analiziraju ih gradske službe u smislu moguće izvedivosti, a prioritetne liste predloženih projekata koji se mogu realizirati formiraju Vijeća mjesnih odbora kao neposredni predstavnici građana na određenom području. Male komunalne akcije mogu predlagati građani, udruge, predstavnici stanara u stambenim zgradama i sl, a prijedlozi se zaprimaju putem online obrasca, putem e-maila ili pak osobnom predajom prijedloga. Godišnje se u okviru ovog modela participativnog budžetiranja realizira 360-400 projekata.
Osim Malih komunalnih akcija i ranije opisanog Riječkog programa lokalnog partnerstva, Rijeka je 2011. godine pokrenula i Edukativnu proračunsku online igru Proračunajme, kao treći model participativnog budžetiranje. Sudionici igre, osim upoznavanja sa stavkama aktualnog proračuna, mogu birati projekte koje bi željeli realizirati, a koji se ne nalaze u postojećem proračunu. Po završetku igre, mogu i sami dopisati projekt čiju realizaciju priželjkuju, a koji nisu pronašli među ponuđenima. Statistika biranja ponuđenih projekata i prijedlozi novih, koriste se prilikom planiranja proračuna za iduću godinu. Igra je bazirana na stvarnim brojkama proračuna Grada Rijeke i još uvijek je jedina te vrste u Hrvatskoj.
I konačno, građani svoje prijedloge vezane uz proračun mogu slati i ispunjavajući online obrazac za sudjelovanje u planiranju i donošenju proračuna ili koristeći obrazac iz Proračuna u malom koji se objavljuje svake godine za tekuću godinu.