Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održan je simpozij Green Neighborhoods u suorganizaciji DELTALABA – Centra za urbanu tranziciju, urbanizam i arhitekturu Sveučilišta u Rijeci i Grada Rijeke, pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Kraljevine Norveške u Republici Hrvatskoj.
Grad Rijeka dao je izraditi Studiju i Strategiju zelene urbane obnove, usvojenu 2024. godine, temeljem koje je u tijeku izrada Akcijskog plana do 2030. godine, a ova prigoda predstavljala je priliku za vrijednu kulturnu razmjenu i transfer znanja između dvaju luka nasuprotnih strana svijeta – Rijeke i Osla. Lučki grad Oslo poznat je po svojim progresivnim ekološkim politikama urbane održivosti i višedesetljetnom transformacijom industrijske obale u javne zelene površine, stambena područja i kulturna središta, a Riječka luka u začetku je osuvremenjivanja svoje prometne infrastrukture i pronalaženja adekvatnog narativa o svojoj vodenoj budućnosti.
Svoja predavanja vezana krovnom temom transformativnih potencijala zelene urbane obnove lučkih gradova održali su Peter Hemmersam (AHO), Arild Eriksen (Fragment), Marin Nižić (Urbani separe), Ida Križaj Leko (DELTALAB / URBANI STUDIJI) i Višnja Šteko (Zelena infrastruktura d.o.o.).
Zamjenik veleposlanika kraljevine Norveške Helge Klouman Marstrander je video-govorom pozdravio okupljene, nakon čega je uvodno predavanje održao urbanist Peter Hemmersam – profesor urbanog dizajna na Školi arhitekture i dizajna u Oslu (AHO).
Peter Hemmersam također vodi Centar za urbane i krajobrazne studije u Oslu, a područja njegovog istraživanja uključuju arktički urbanizam, prakse urbanog dizajna, strateški dizajn za stvaranje mjesta („placemaking“) i održivi urbanizam. Profesor Hemmersam održao je predavanje pod nazivom „Oslo: Balansiranje održivosti i urbanih izazova“. Grad Oslo je 2019. godine bio „zelena prijestolnica Europe“, a njegovo održivo i krajobrazno urbano planiranje baštini dugu povijest projekata otvaranja rijeka i revitaliziranja post-industrijske luke. Hemmersam nam je predstavio zelene politike koje uključuju zone smanjenja emisija, program za urbanu udobnost života i elektrifikaciju mreže javnog prijevoza. Iako je „zelen“, Oslo je grad koji se itekako bori s gentrifikacijom, društvenom segregacijom i političkim „greenwashingom“, stoga je profesor Hemmersam završio predavanje osvrćući se na spomenute izazove u kritičkom tonu.
Drugo predavanje održao je arhitekt Arild Eriksen naslovljeno „Onkraj tržišta: stambene alternative za otporan i inkluzivan Oslo“. 2018. godine Arild Eriksen je pokrenuo studio Fragment kako bi radio na različitim pristupima bio-regionalne arhitekture temeljene na lokalnim resursima. Član je brojnih odbora udruga koje se bave društveno orijentiranim urbanim razvojem te je autor nekoliko knjiga i niza članaka. Iduće godine objavljuje knjigu radnog naslova Co-Housing Atlas. Kada je riječ o stambenom fondu, Eriksen nam objašnjava kako je Oslo jedan od tržišno najliberalnijih gradova u Europi: grad sve svoje parcele prodaje po tržišnoj cijeni, a sektor nekomercijalnog najma je nepostojeći. Pristupačni prostori za umjetnike ili start-upove postaju sve skuplji, a putovanja od kuće do posla postaju sve duža. Posljednjih deset godina Eriksen sa svojim studijem Fragment radio je na nizu stambenih alternativa: stanovanjem za umjetnike, urbanim ekološkim četvrtima te raznim modelima sudjelovanja stanovnika u izgradnji i obnovi.
Marin Nižić strateški je dizajner posvećen domenama prostora i zajednice. Kroz udrugu Urbani separe, Nižić koordinira višegodišnje participativne projekte koji se bave aktivacijom urbanih i prirodnih područja grada Rijeke, kao i njihovom regeneracijom. Kroz projekte Mjesnih odbora, Pozdrav iz Rijeke i Park prirode Ričina, koordinirao je, osmišljavao i producirao više od sto pedeset javnih događanja. Njegovo predavanje „Izgradnja narativa“ ocrtalo je temelje rastuće prakse Urbanog separea: kolektiva koji stvara kroz dugoročne, slojevite i duboko participativne projekte koji stvaraju održive mikro-sustave za endogeni i regenerativni razvoj Rijeke. Ovdje se endogenost promatra kao potencijal mjesta i njihovih zajednica da definiraju, prikupe i pokrenu resurse i segmente znanja unutar sebe. Projekti manjih i većih mjerila, koji se bave raznolikim urbanim, ruralnim i prirodnim područjima, kroz predavanje su raščlanjeni kako bi se objasnilo željeno mjesto kolektiviteta u formalnim i neformalnim participativnim prostornim procesima.
Doc. art. Ida Križaj Leko arhitektica je i voditeljica interdisciplinarnog poslijediplomskog studija Urbani studiji na Sveučilištu u Rijeci. Uz dugogodišnju arhitektonsku praksu prepoznatu mnogim inozemnim i stranim nagradama, trenutno je i povjerenica hrvatskog nastupa na 19. međunarodnoj izložbi arhitekture – La Biennale di Venezia. Križaj Leko svojim je predavanjem kroz prizmu pojma žilavosti raspravljala o Kampusu Sveučilišta u Rijeci, kao mono-funkcionalnoj enklavi, čiji je razvoj opterećen četverogodišnjim mandatima rektora, stalnim promjenama potreba studenata te njegovim lokacijskim i topografskim ograničenjima. No, ovo prividno stanje kontinuirane krize čini ga izuzetno plodnim poljem za promišljanje i istraživanje suvremenog grada, čije je nulto stanje definirano dinamikom proturječja i kontinuirane krize, koja stavljaju na kušnju naslijeđene arhitektonske vještine.
Posljednje u nizu predavanja održala je Višnja Šteko – krajobrazna arhitektica s preko dvadeset godina iskustva u krajobraznoj arhitekturi, zelenoj infrastrukturi, održivom uređenju prostora i zaštiti okoliša. Šteko je prezentirala Studiju i Strategiju zelene infrastrukture Grada Rijeke kojom su se na sveobuhvatan i integralan način analizirali svi čimbenici važni za oblikovanje postojećih elemenata zelene infrastrukture. Napravljena je njihova tipologija te vrednovan postojeći značaj i potencijal za razvoj novih funkcija u planiranoj mreži zelene infrastrukture. Samom Strategijom definirao se tematsko – programski koncept uz detaljni prikaz specifičnih mogućnosti, inicijativa i projekata vezanih uz formiranje zelene infrastrukture kao i mogućnosti njihove provedbe. Upravo Strategija i njen Plan predstavljaju važnu stručnu podlogu za izradu izmjena prostorno-planske dokumentacije Grada Rijeke.
Simpozij je proizašao iz sve urgentnije potrebe za promišljanjem naših susjedstava kao održivih, uključivih i vitalnih mjesta, naročito u kontekstu ubrzavajuće urbanizacije, klimatske krize i društvenih izazova. Green Neighborhoods tako je okupio norveške i hrvatske stručnjake posvećene prostornom planiranju, arhitekturi, krajobrazu, obrazovanju i dizajnu sustava, koji su raspravljali o višestrukoj integraciji ekoloških i društvenih razmatranja urbanog razvoja. Vizije zelenih susjedstava nadilaze kvantitativne dobrobiti za okoliš, već one podjednako naglašavaju društvenu jednakost i benefite zajednice. Stoga je fokus predavanja bio na usklađivanju ekoloških poboljšanja s društvenim ciljevima.
