U organizaciji Društva arhitekata Rijeka, u prostoru Export drva održana je panel rasprava na temu kompleksa Metropolis, zaštićenog secesijskog kompleksa skladišta u zapadnom djelu riječke luke.
Panel rasprava održana je s ciljem valorizacije i interpretacije lučkih prostora u centru Rijeke te sa željom senzibiliziranja šire javnosti prema lučkom prostoru te njegovoj arhitektonskoj, strateškoj i urbanističkoj vrijednosti.
Riječki Metropolis, izgrađen početkom 20. stoljeća, primjer je tada najmodernije lučke infrastrukture, ali i arhitekture.
Riječ je o kompleksu od pet lučkih skladišta (18, 19, 20, 21 i 22), a kompleks je naziv Metropolis dobio zbog ambijenta koju viseći mostovi među skladištima stvaraju, neodoljivo podsjećajući na scenografiju iz istoimenog SF filma Fritza Langa iz 1927.godine.
U panelu su sudjelovali gradonačelnik Grada Rijeke Marko Filipović, predstavnik Rijeka Gateway-a Mladen Jurčević, ugledni riječki urbanist, Bojan Bilić i pročelnica konzervatorskog odjela u Rijeci, Lillian Stošić, dok je moderator bio Maroje Mrduljaš, profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.
Prije same rasprave u povijesni kontekst Metropolisa, posjetitelje su uveli Nana Palinić s osvrtom na vrijeme nastanka lučkih skladišta i njihove specifičnosti, Daina Glavočić dala je pregled uspješnih revitalizacija lučkih prostora u svijetu, Marija Premužić Ančić, prezentirala je konzervatorski elaborat predmetnog kompleksa koji je služio kao podloga za projekt rekonstrukcije, dok je Mladen Jurčević dao uvod u viziju budućeg korištenja skladišta 22.
Gradonačelnik Filipović istaknuo je kako se radi o izuzetno vrijednoj baštini uz samo more. „Skladišta su trenutno pod upravljanjem Lučke uprave, ali nadam se da će u skorijoj budućnosti biti pod upravljanjem Grada Rijeke. Drago mi je da Društvo arhitekata Rijeka promišlja ovu temu i s aspekta baštine, ali i s aspekta buduće namjene skladišta i mislim da je ovo događanje dobar početak rasprave o tome kakva sve može biti namjena ovih skladišta. Sukladno sadašnjem generalno urbanističkom planu namjena može biti višestruka, postoji mogućnost javne namjene, stavljanje prostora u kulturne svrhe kao i prenamjena prostora za poslovne subjekte koji tamo mogu razvijati svoje aktivnosti. Četvrtina skladišta već je u koncesiji MAERSK-a i ENNA Locistica gdje će biti njihovi uredi, a za ostali prostor skladišta još moramo pronaći novu namjenu“.
Što se tiče financiranja uređenja i prenamjene skladišta gradonačelnik je istaknuo nekoliko mogućnosti, od korištenja EU fondova, privatnih investitora, kreditnog zaduživanje te osiguravanja sredstava iz gradskog proračuna.
Uz panel bila je postavljena i izložba prikupljenih studentskih radova koji su obrađivali temu Metropolisa, uz kartu pregleda povijesnog razvoja lučkog područja Grada Rijeke.
Program je održan pod pokroviteljstvom Hrvatske komore arhitekata.