EVO KAKO JE BILO

GalerijaOdržana prezentacija fotomonografije “300 let škvera va Ike”

Fotomonografija “300 let škvera va Ike” jučer je predstavljena javnosti u knjižnici Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Iki.

O nastanku fotomonografije, od ideje do tiska, kao i o njenom sadržaju govorili su autori tekstova Radovan Trinajstić, mr.sc. Nikša Mendeš i Neven Ivanić, urednik Aljoša Brajdić, recenzent dr. sc. Robert Mohović i idejni začetnik cijeloga projekta obilježavanja 300-te godišnjice ikarskog škvera Vjekoslav Zahej, uz moderiranje Marijane Šepić Bjelobaba. Osnova za objavu fotomonografije je bila zbirka starih razglednica Ike koje je godinama sakupljao profesor Julijan Dobrinić. Autori ostalih fotografija su David Kurti, odnosno Foto Luigi i Ivan Vranjić te su neke rijetke fotografije dobivene iz arhive obitelji Dabić, Kolić, Trinajstić i Zahej. U uređivačkom savjetu nalaze se i Ana Brumnjak Iličić, Neven Ivanić, Neli Nežić i Radovan Trinajstić.

Kao i mnoge druge vrijedne priče i ova je započela sasvim spontano, ćakulom nekolicine entuzijasta iz vrlo aktivne udruge „Ikarski barkajoli“ koji vole svoje mjesto i smatraju da njegova povijest zaslužuje adekvatan spomen kako bi bila sačuvana za buduće generacije. U projekt se na inicijativu Vjeke Zaheja i ostalih ikarskih barkajola uključio i kroničar povijesti Ike Radovan Trinajstić.

U 18. stoljeću razvija se Rijeka kao luka i u gradu se otvaraju mnoga manja brodogradilišta, vlasnik jednog od njih seli u Iku te tako započinje povijest majstorske gradnje različitih drvenih manjih i većih brodova, tradicionalnih jedrenjaka. Brojne su lokalne obitelji, osobito s područja današnjeg Opriča i Poljana živjele od rada svojih očeva u škveru. Od 1820. do 1870. brodogradilište bilježi najveći rast, a promjenom prilika na svjetskom tržištu i prevlašću parobroda i metala kao konstrukcijskog materijala, brodogradilište polako smanjuje proizvodnju i gasi se 1905. godine. Iz povijesti Ike vrijedno je spomenuti i da je na potoku Banina 1902. godine otvorena tvornica leda, koja je radila do 1920., a od 1934. u istom prostoru djeluje tvornica soljenja ribe talijanskog poduzetnika, koja je radila s prekidima i kasnije se razvila u poznatu tvornicu ribljih konzervi koja je djelovala sve do 1990. godine. Konzervirana riba iz Ike izvozila se na šest kontinenata u čak 68 zemalja svijeta. Ika je bila poznata po industrijskoj preradi ribe, a posebno po dimljenim papalinama iz „hamburških“ peći koje su bile glavni specijalitet tvornice.

Zanimljivo je istaknuti i da je već 1908. godine kroz Iku vozio elekrični tramvaj na putu od Matulja do Lovrana, na ruti koja je trajala sat i osam minuta i prevozila uglavnom strane goste. Godine 1912. u Iki je radila praonica i glačaonica rublja za potrebe hotela. Do prvoga svjetskog rata u Iki su radila dva hotela i desetak pansiona.

– Iako se na prvu čini kako je Ika malo turističko mjesto, povijest razvoja Ike koji je predstavljen u ovoj knjizi govori upravo suprotno. Ovo je mjesto bogate brodograditeljske, ribarske, ali i turističke baštine. Od razvoja škvera u kojem su se izrađivali masivni teretni brodovi, proizvodnje ribljih konzervi u kultnoj tvornici koja je desetljećima hranila brojne ikarske obitelji pa do danas kada Ika bilježi sve veći porast posjeta turista i slavi kvalitetno vino pohranjeno u ikarskoj vruji, Ika je važna točka na opatijskoj rivijeri. Ova knjiga nije samo jedna od realiziranih aktivnosti projekta “Interpretacija 300 let škvera va Ike”, već je i posveta Iki i Ikarima svih generacija koji su ovdje rasli, radili i stvarali, ali prije svega voljeli svoje mjesto, kazao je gradonačelnik Fernando Kirigin na predstavljanju fotomonografije.

Fotomonografija će biti dostupna građanima u opatijskoj Gradskoj knjižnici “Viktor Car Emin”. Ove subote, 19. studenog od 9 do 12 sati članovi Mjesnog odbora Ika zainteresiranim obiteljima s područja Ike dodijelit će primjerak knjige u prostoru Mjesnog odbora.

Fotomonografija je sufinancirana sredstvima Europske Unije iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, putem LAGUR-a Vela vrata, u okviru projekta „Interpretacija 300 let škvera va Ike“ Grada Opatije.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views