U Gradskoj vijećnici Grada Rijeke održana je Svečana akademija u povodom Dana antifašističke borbe.
Prigodnim govorima na svečanosti su se obratili župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina, gradonačelnik Grada Rijeke Marko Filipović, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Dinko Tamarut i predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Vojko Obersnel koji su svim Riječankama i Riječanima, stanovnicima Primorsko-goranske županije i svim građanima Hrvatske čestitali Dan antifašističke borbe.
Gradonačelnik Filipović u svom je govoru istaknuo kako je obveza svih nas isticati vrijednost antifašizma, podsjećati starije i učiti nove generacije o povijesnim činjenicama među kojima je i ona da je Rijeka bila važan centar antifašističkog otpora za vrijeme Drugog svjetskog rata te kako ima posebno značenje u priči o borbi za slobodom.
„Rijeka je grad koji slavi vrijednosti antifašizma, grad koji za te vrijednosti hoda, grad koji te vrijednosti živi. Kao gradonačelnik, nastavit ću Rijeku razvijati, vođen upravo tim vrijednostima i, dati sve od sebe, zajedno sa svojim zamjenicima i suradnicima, našim sugrađanima, da niti jedan oblik radikalizma nikada ne pronađe mjesto u našem gradu. Osigurat ćemo da naša javna služba bude pravedna, transparentna i odgovorna prema svim građanima.
Nastavit ćemo razvijati gospodarstvo, uz istovremeno poštivanje ekoloških standarda i društveno odgovorno poslovanje. Podržavat ćemo obrazovanje, kulturu i sport kao ključne stupove našeg razvoja, jer to su područja koja nam omogućuju da izgradimo bolje i sigurnije društvo, za sve nas.
Dakako, ne smijemo zaboraviti naš Građanski odgoj i obrazovanje kojim djecu već u osnovnim školama nastojimo osposobiti i osnažiti za aktivno i učinkovito obavljanje građanske uloge, educirati u informirane, aktivne i odgovorne građanke i građane Rijeke. Mlade ljude, koji poznaju empatiju i solidarnost, dapače, ona im je prenesena, od onih starijih. Rijeka se ponosi svojim radničkim korijenima i solidarnošću. Naši radnici, temelj su gospodarstva i zajednice i zaslužuju pravedne uvjete rada i pristojne plaće, stoga ću se nastaviti zalagati za zaštitu radničkih prava. Ulagat ćemo u i naš Socijalni program, jer on je osnova riječke solidarnosti, a socijalna osjetljivost, temelj je funkcioniranja našega grada. Na tim temeljima nastavit ćemo raditi, kako bismo osigurali sve potrebne uvjete za dostojanstven život, svih naših sugrađana.
Tražeći načina da postanemo još bolji i razvijeniji, surađujemo i nastavit ćemo surađivati s drugim gradovima koji dijele naše vrijednosti, kako bismo zajedno radili na izgradnji pravednijeg i tolerantnijeg društva. Putem mreže antifašističkih gradova, nastavit ćemo promicati antifašizam na nacionalnoj, ali i međunarodnoj razini, jer to je riječki način življenja, kojim se uistinu ponosimo.
Hvala vam što ste danas ovdje sa nama i što dijelite ove vrijednosti. Neka nam 22. lipnja, svima bude podsjetnik da naša snaga počiva u zajedništvu, a svaki drugi dan, bude poticaj da Rijeka ostane grad koji odlučno širi vrijednosti slobode i tolerancije, grad koji je spreman suočiti se sa svim izazovima pred nama i na njih uvijek odgovoriti.
Jedino tako, slobodni i ujedinjeni u raznolikosti, poštujući druge i drugačije, možemo graditi bolju budućnost za sve nas“, poručio je gradonačelnik Filipović.
Župan Komadina istaknuo je kako smo izuzev službene proslave u Brezovici, jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji obilježava Dan antifašističke borbe. „Nas nije sram naše časne povijesti i prošlosti. Nažalost, antifašistički pokret je danas pomalo nestao iz školskih udžbenika, na televiziji se malo spominje, službena politika malo o njemu govori, tako da nije ni iznenađujuće što mladi ljudi danas nemaju niti previše saznanja o tome. Naš kraj u okvirima Hrvatske prepoznat je po svojoj multietničnosti i multinacionalnosti, kraj gdje su svi ljudi dobrodošli i mi se time ponosimo. Hvala svima onima koji su nam izborili slobodu“, rekao je župan Komadina.
Kako je istaknuo predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Dinko Tamarut Drugi svjetski rat dugo je trajao, a ovaj kraj pretrpio je velika stradanja i velike žrtve koje se nikada ne smiju zaboraviti. „Tisuće poginulih, prognanih, poslanih u logore u Njemačkoj i Italiji, zapaljena sela, žrtve Podhuma, Lipe, Kampora i drugih mjesta podsjetnik su da je fašizam najveće zlo u povijesti čovječanstva. 82 godine od početka i 78 godina od završetka Drugog svjetskog rata očito nije dovoljno puno vremena da revizori povijesti prestanu dan pobjede pretvarati u dan poraza, a ustaškim parolama i pozdravima vraćaju nas u prošlost, namećući pritom mržnju prema drugima i drugačijima. Mi iz slobodne i europske Rijeke i Primorsko-goranske županije ponosno ističemo što smo i tko su antifašisti, uvijek svjesni činjenice, da nije bilo pobjedničke antifašističke borbe, sav prodan i otuđen teritorij nikada više ne bi bio naš“, rekao je Tamarut.
Okupljenima se obratio i predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Vojko Obersnel koji je u svom pozdravu posebno istaknuo dvojicu preživjelih boraca iz narodnooslobodilačkog rata, Branka Jadro i Josipa Tatalovića koji su bili prisutni na akademiji.
Kako je istaknuo Obersnel, trebalo je imati hrabrosti suprotstaviti se, u tom trenutku, puno jačem i snažnijem neprijatelju. „Stoga je važno prisjetiti se svih onih koji su krenuli, u početku, u neravnopravni ratni sukob, a pogotovo onih koji su za tu borbu dali svoje živote. Danas se javljaju kojekakve ideje kojima se antifašizam nastoji negirati ili ga se nastoji vezivati ideološki uz komunizam, pojedinci se trude dokazati da je antifašizam bio ideološka borba, a ne borba za slobodu.
Antifašizmom se trebamo ponositi i s pijetetom se prisjećati žrtava. Također, mnogi danas smatraju kako se o antifašizmu više ne treba govoriti, da su udruge poput ove na čijem sam čelu nepotrebne, međutim, ja sam suprotnog mišljenja. Danas kada govorimo o antifašizmu, ne moramo više posezati za oružjem kako bismo branili slobodu, danas je antifašizam i borba za ljudska prava, borba za jednakost, ravnopravnost, borba koja će svim građanima, bez obzira na njihovu vjersku, nacionalnu ili bilo koju drugu pripadnost omogućiti jednaka prava i osjećaj sigurnosti u zajednici. Ideje onih o nepotrebnosti prisjećanja antifašističke borbe idu u pravcu umanjivanja njenog značaja, a posebice su usmjerene prema mladim ljudima. Stoga je važno raznim aktivnostima, među koje spada i program Građanskog odgoja i obrazovanja isticati vrijednosti slobode mišljenja i djelovanja kako bismo sačuvali tekovine nastale kroz antifašističku borbu“, završio je Obersnel.
U glazbenom djelu programa Svečane akademije nastupili su Martina Majerle te sopranistica Leonarda Jelušić, uz glasovirsku pratnju Ivana Bošnjaka, a pod mentorstvom Ingrid Haller.
