Članovi i simpatizeri platforme Možemo! prije godinu dana predstavili su projekt “Otvoreni akti” – jednostavniju, bolju i transparentniju tražilicu svih donesenih akata gradonačelnika Zagreba – koja je do danas unaprijeđena tako da je na njoj odsad moguće pretraživati i akte gradonačelnika Rijeke i Splita. Tražilicu su u Rijeci predstavili Zdeslav Vojković koji je radio na proširenju za Rijeku, te Nebojša Zelič i Renato Stanković, kandidati za gradonačelnika i dogradonačelnika Rijeke.
Ovaj projekt otvorenog koda (open source), za razliku od postojećih web stranica za pretraživanje dokumenata javne uprave koje su izuzetno nepregledne i zastarjele, nudi preglednije sučelje s više opcija te građankama i građanima znatno olakšava pristup javnim podacima.
“Otvoreni akti” prije svega su velik doprinos transparentnosti podataka javne uprave jer omogućuju pretraživanje ne samo originalnih web stranica javne uprave, već i svih PDF i Word dokumenata povezanih s donesenim gradonačelnikovim aktima, koje dosad nije bilo moguće pretraživati.
“Tražilica funkcionira tako da je akte moguće pregledavati po ključnim riječima koje precizno izdvaja iz dokumenata, a omogućuje i naprednu pretragu uključivanjem i isključivanjem željenih termina ili cijelih fraza te filtriranjem po datumu. Namijenjena je svim novinarkama/ima, istraživačima/icama i građankama/ima, u nadi da će ju koristiti kao sredstvo u borbi protiv korupcije i za postizanje transparentnije javne uprave”, pojasnio je Zdeslav Vojković.
Tijekom posljednjih nekoliko dana na riječkoj Brajdi, Sušaku te na Viškovu postavljeni su i bazični senzori za određivanje količine lebdećih čestica u zraku, također kao doprinos transparentnosti, odnosno približavanju podataka od javnog interesa građankama i građanima. Informacijama koje prikupljaju senzori, objavljenima su na servisu “Otvoreni zrak”, bit će pripojene i one s drugih mjernih postaja na području Rijeke, od kojih je dosad samo jedna mjerila tzv. PM2.5.
“Prema analizi Europske komisije za 2019., Hrvatska je po digitalnoj kompetitivnosti na 21. mjestu, odnosno nalazi se u kategoriji manje uspješnih zemalja. Za čak 92% administrativnih procesa u Hrvatskoj, u 2020. je još uvijek bilo potrebno osobno ispunjavati papirnate obrasce na šalterima, po čemu u ovoj domeni digitalizacije značajno zaostajemo za drugim europskim zemljama. Jedna od rijetkih dobrih stvari u ovoj pandemiji bilo je upravo to da smo veći broj postupaka mogli obavljati putem elektroničke pošte, što samo pokazuje da se digitalna transformacija može provesti – ako ima dovoljno političke volje.
Rijeka možda ima jednu od transparentnijih gradskih uprava u Hrvatskoj, ali transparentnost informacija ne znači da je informacije lako pretraživati ili još važnije, da su prikazane na način koji je razumljiv većini građana i građanki. Primjerice, gradski proračun široj javnosti nije razumljiv ni pristupačan, a izdavanja za kategorije poput kulture ili mladih raspršena su diljem proračunskih stavki i proračunskih glava gradskih odjela. Ponekad informacije moramo tražiti u različitim bazama podataka, a potom ih samostalno povezivati i analizirati. Lako dostupne i jasno prikazane informacije ključan su preduvjet za građansku analizu i ocjenu rada gradske uprave i gradskih poduzeća, a onda i za usmjerenje njihovog daljnjeg rada.
U našem se programu nalaze planovi za širu digitalizaciju javne uprave. Primjerice, planiramo digitalizirati gradski fond stanova i poslovnih prostora. Zatim, želimo digitalizirati i dijeliti akte i odluke gradske uprave, gradskog vijeća i drugih tijela te ih učiniti lako pretraživima, odnosno dostupnijima i razumljivijima. Također, želimo osigurati i potrebnu infrastrukturu za digitalno poslovanje u Rijeci, odnosno olakšati poslovanje tvrtkama. Europska unija u digitalizaciju planira uložiti gotovo osam milijardi eura i ne smijemo dopustiti da Rijeka propusti ovu priliku da pomogne i ubrza gospodarski razvoj grada”, kazao je Renato Stanković.
