Drugo veliko istraživanje Savjetničke kuće Apsolon pokazalo je kako je Rijeka i dalje prvak na polju digitalne transformacije među velikim hrvatskim gradovima.
Kako piše gradonacelnik.hr, Apsolon je prošle godine po prvi put napravio sustavnu studiju digitalne spremnosti gradova koja je postala podloga za daljnji razvoj istraživačkih alata i metodologije temeljem kojeg su ove godine mogli ne samo usporediti gradove međusobno, nego i pratiti stupanj njihovog napretka u digitalnoj sferi.
Istraživanje obuhvaća 20 najvećih hrvatskih gradova u kojima živi 45,2 posto stanovnika RH – Zagreb, Split, Rijeku, Osijek, Zadar, Veliku Goricu, Slavonski Brod, Pulu, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar, Kaštelu, Samobor, Vinkovce, Koprivnicu, Đakovo i Vukovar, koji su podijeljeni u tri kategorije (veliki, srednji i mali).
Indeks digitalne spremnosti u Apsolonu osmišljen je kao složeni indeks sastavljen od pet pojedinačnih kriterija – dostupnost kvalitete E-usluga (broj administrativnih usluga i stupanj njihove digitaliziranosti), dostupnost servisnih informacija na stranicama grada i razvijenost objedinjenih servisa za plaćanje u gradu, potom dostupnosti gradskih podataka, participaciji građana u odlučivanju te komunikacijskim kanalima između gradske uprave i građana, odnosno dostupnosti podataka i vremenu u kojem se građanima odgovara na pitanja.
Rijeka i Pula i dalje su najnapredniji hrvatski gradovi na polju digitalne transformacije
Rijeka i Pula i dalje su najnapredniji hrvatski gradovi na polju digitalne transformacije, a najveći napredak u odnosu na prošlu godinu napravili su Koprivnica, Bjelovar i Varaždin. U Apsolonu ističu kako su u kategoriji velikih gradova Rijeka i Zagreb i ove godine odmaknuli u svim elementima digitalizacije odnosa uprave prema građanima.
Zaključak studije je da su gradske uprave još uvijek nedovoljno otvorene za digitalni “razgovor” s građanima i za otvaranje svojih postupaka odlučivanja uključivanju javnosti. No, u Apsolonu ističu kako postoji nekoliko dobrih primjera i unutar promatrane skupine gradova, koji ostalim gradovima specifičnim rješenjima i proaktivnim stavom pokazuju da je takva komunikacija moguća i da ima pozitivne učinke na povjerenje građana u javnu upravu. U tom smislu moguće je istaknuti rješenja za participaciju i komunikaciju koja su prezentirali i način rada koji imaju Rijeka, Dubrovnik, Pula, Sisak i Bjelovar.
Rijeka i ove godine prva po broju administrativnih postupaka i stupnju njihove digitaliziranosti
Po broju administrativnih postupaka i stupnju njihove digitaliziranosti te relevantnosti i kvaliteti sustava identifikacije i autentifikacije i ove godine je na prvom mjestu među velikim gradovima Rijeka, među srednjim gradovima ponovno Pula, a među malima je, za razliku od prošlogodišnjeg vrlo ujednačenog rezultata, vidljivo odskočila Koprivnica.
Prema dostupnosti servisnih informacija na internetskim stranicama grada i dostupnosti i razvijenosti objedinjenih servisa za plaćanje u gradu, najnapredniji veliki grad je Rijeka, srednji Pula, a među malima izrazito dominira Dubrovnik.
Grad Rijeka uspostavila je, tako, set kvalitetnih servisnih informacija, jednostavno strukturiranih za građane u sljedeće sekcije: komunalni radovi, Live webcam, dežurne službe, popunjenost parkirališta u stvarnom vremenu, gustoća prometa u Rijeci, pauk služba, vrijeme u Rijeci, sedmodnevna prognoza za Rijeku, isključenja struje, vode i plina, pronalaženje ulica i kućnih brojeva te free Wi-Fi Rijeka.
Mogućnost korištenja City Card kartice trenutno koristi šest od analiziranih 20 gradova – Zagreb, Split, Rijeka, Pula, Šibenik i Dubrovnik. Većina gradova koji posjeduju CC karticu korisnicima nude besplatne ulaze na pojedine gradske lokacije te popuste na razne usluge, a ističu se Grad Rijeka koji u sklopu CC – a integrira javni prijevoz i mogućnost jednokratnih plaćanja na više od 250 lokacija, Grad Zagreb koji vlasnicima City Carda nudi mogućnost kupnje kartice s “rokom trajanja” od 24 odnosno 72 sata, omogućuje besplatnu vožnju 1. zonom, besplatan ulazak na šest raznih lokacija te popuste za 55 raznih usluga i Grad Dubrovnik koji je zabilježio najveći napredak u odnosu na lani te nudi mogućnost kupnje jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih karata, a uključuju besplatan ulazak na 12 raznih lokacija, popuste za 57 raznih usluga te besplatno korištenje javnog prijevoza.
EKONZULTACIJE GRADA RIJEKE
Otvoreni proračun i participacija građana u odlučivanju
Promatrano je uključivanje građana u odlučivanje kroz digitalne platforme i otvorenost proračunskog planiranja (kvaliteta i dostupnost prikaza proračuna, pristupačnost modela uključivanja građana u proračunsko planiranje). Tu među velikim gradovima izrazito dominira Rijeka, među srednjima Pula, a kod malih gradova daleko iznad drugih je Grad Bjelovar.
Gradovi, ističe se u studiji, nisu napravili značajan iskorak po pitanju digitalnih platformi koje služe za uključivanje građana u odlučivanje te i dalje nedostaje proaktivnih i inovativnih pristupa komunikaciji s građanima i uključivanju građana u javno savjetovanje. Samo Grad Rijeka i dalje postiže veći standard javnog savjetovanja od ostalih gradova tako što pravovremeno i na razumljiv način komunicira građanima prirodu odluka koje se pripremaju te im omogućuje da na što direktniji i jednostavniji način iznesu svoje mišljenje, putem e-Konzultacija.
Kad je riječ o participativnom budžetiranju, iskorak su napravili Rijeka i Dubrovnik. Rijeka je već prošle godine imala daleko razvijeniji model sudjelovanja koji omogućuje građanima sudjelovanje u proračunu kroz tri neposredna modela i jedan edukativni: male komunalne akcije, riječki program lokalnog partnerstva i proračunska igra – Proračun(ajme), a Grad Dubrovnik svojim modelom podiže standard participativne demokracije u RH sa savjetodavne razine (isključivog predlaganja projekata na proračun) na razinu suodlučivanja (glasovanja o prijedlozima od strane građana). Stoga u slučaju Dubrovnika, konačnu odluku o potrošnji određenog dijela javnih sredstava donose izravno građani.
TWITTER GRADA RIJEKE
Društvene mreže: od svih analiziranih gradova na Twitteru najaktivnija Rijeka
Facebook je i dalje daleko najpopularnija platforma za komunikaciju gradskih uprava s građanima. Na Twitteru je od svih analiziranih gradova najaktivnija bila Rijeka, na Instagramu i Facebooku Zagreb, a na YouTube kanalu Pula.
Gradovi koji se sustavno pripreme za digitalizaciju bit će spremni za korištenje EU fondova u narednom financijskom okviru
Gradovima se preporučuje da preuzmu strateški pristup digitalizaciji, osobito u uvjetima COVID – 19 krize i novog ciklusa strateškog planiranja na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini, a za razdoblje 2021. – 2027. Oni gradovi koji se sustavno i strateški pripreme za digitalizaciju u novom programskom razdoblju 2021. – 2027., bit će spremni za korištenje europskih i nacionalnih fondova namijenjenih digitalnoj transformaciji upravljanja, ističe se u studiji.
Gradovima se preporuča da se, kako bi smanjili troškove, međusobno povežu i dijele iskustva i rješenja na nacionalnoj razini, kao i u razvoju i korištenju nacionalnih platformi koje će biti na raspolaganju svim jedinicama lokalne samouprave.
rijeka.hr
