Josip Ostrogović smatra da smanjenje prireza ne mora nužno značiti gubitke
Josip Ostrogović, kandidat za gradonačelnika Grada Rijeke, kaže da je nekoliko hrvatskih gradova uspješno provelo taj način poslovanja. Međutim, da bi mogao govoriti kada bi, kako i koliko smanjio prirez u Rijeci, mora prvo imati cjelokupan uvid, kaže, u gradsku potrošnju i napraviti detaljnu analizu.
„Cilj nam je do kraja prvog mandata smanjenje prireza s 15% na 10%, koje ćemo kompenzirati kada budemo na rashodovnoj strani proračuna ostvarili određene uštede, ali i povećali prihodovnu stranu. Obećavati odmah smanjenje prireza smatram populizmom, a to nije politika koju vodim. Naravno da ćemo u budućnosti raditi na potpunom ukidanju prireza u Rijeci.“, priopćio je danas Josip Ostrogović.
S obzirom na to da cijeli život živi u Rijeci, Ostrogović je svjestan kako cijela riječka okolica gravitira najvećem gradu Primorsko – goranske županije, no “ni na koji način ne pridonosi ulaganju u njezinu infrastrukturu”, kaže.
„Prošli tjedan je Grad Opatija donio odluku o ukidanju prireza za svoje građane. Tom odlukom Opatija se pridružila Bakru, Čavlima, Jelenju, Kastvu, Kostreni, Lovranu i Viškovu, jedinicama lokalne samouprave u prstenu Grada Rijeke koje nemaju prirez. Dakle, 67.000 građana koji žive u neposrednoj okolici Rijeke nemaju prirez, dok su primanja 116.000 građana Rijeke opterećena maksimalnom stopom prireza od 15%. Ovim putem pozdravljam odluku Grada Opatije, no treba postaviti pitanje zašto građani Rijeke plaćaju prirez po maksimalnoj stopi od 15%?“, zapitao se Ostrogović.
Jedan od razloga, kaže Ostrogović, je “da treba plaćati nesavjesno trošenje novaca sadašnje gradske vlasti, poput plaćanja 13 milijuna kuna za projektnu dokumentaciju novog autobusnog kolodvora koja nije dovršena. Tu je i plaćanje najma zemljišta u Preluku koje premašuje 20 milijuna kuna. Isto tako, treba napomenuti da građani Rijeke svake godine plaćaju održavanje HNK Ivana pl. Zajca 47,2 milijuna kuna, Sportskog centra Zamet 9 milijuna kuna, kompleksa bazena 13 milijuna kuna, na održavanje Muzeja Grada Rijeke troši se još 9 milijuna kuna, a Psihijatrijske bolnice Lopača 17,3 milijuna kuna. To je samo dio čitavog niza kulturnih i sportskih objekata u Rijeci koji se održavaju iz proračuna”.
„Što mislite, gdje građani Viškova, Kastva, Opatije idu u kazalište i muzeje, a gdje na bazen? Usluge tih objekata ne koriste samo građani Rijeke, već i građani nabrojanih jedinica lokalne samouprave koje nemaju prirez, niti na bilo koji način doprinose održavanju predmetnih objekata, dok za usluge u tim objektima imaju istu cijenu kao i građani Rijeke“, pojasnio je Ostrogović.
Prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj iznosi 7.000 kuna – uzmemo li za primjer prosječan riječki bračni par koji ima redovita primanja, oni radi sadašnjeg prireza u svom kućnom budžetu imaju 2.700 kuna godišnje manje nego bračni par s istim primanjima u Viškovu. Uračunavši u to i činjenicu da će taj isti bračni par u Rijeci izdvojiti 1.224 kuna mjesečno za boravak dvoje djece u vrtiću, dok par na Viškovu za boravak djece u vrtiću izdvaja 900 kuna mjesečno, jednostavnom računicom dolazimo do činjenice da je život na Viškovu jeftiniji za 550 kn mjesečno, odnosno 6.600 kn godišnje.
Prosječna cijena stana u Rijeci iznosi 1.382 eur/m2, dok na Viškovu ona iznosi 1.097 eur/m2, stoga ne čudi da je indeks starenja stanovništva u Rijeci vrtoglavih 169,8%, dok hrvatski prosjek iznosi 115%. Rezultat je to tržišnog stanja zbog kojeg mladi Riječani vrlo teško mogu započeti samostalan život u svom gradu, već svoju budućnost moraju graditi u jednoj od jedinica lokalne samouprave u prstenu Grada Rijeke.
„Nažalost, dosadašnja gradska vlast uopće nije brinula o perspektivi življenja mladih ljudi u Rijeci, poput pitanja vrtića, rješavanja stambenog pitanja kao i zaposlenja. Ulaganje u kulturu je u redu, no samo onda kada imate riješene osnovne životne potrebe svojih građana. Kada je prirez u pitanju, nedopustivo je da građani Rijeke financiraju objekte koji koriste i oni koji u njihovo održavanje ne ulažu ništa, a pod jednakim uvjetima. Zbog toga ću težiti potpunom ukidanju prireza u Gradu Rijeci! Ne bude li to moguće, u prvom mandatu sigurno ćemo smanjiti prirez. Odmah po stupanju na mjesto gradonačelnika Grada Rijeke uvest ću „Riječku karticu“ kojom bi naši sugrađani ostvarivali popuste na različite sadržaje“, najavio je Ostrogović.
„Riječka kartica“ bit će projekt koji će građanima Grada Rijeke omogućiti popust i povlaštene cijene korištenja usluga koje se pružaju u objektima u vlasništvu Grada Rijeke. S obzirom na to da su upravo stanovnici Rijeke zaslužni za punjenje proračuna čija se sredstva koriste za održavanje tih objekata, realno je i potrebno omogućiti im i dostupnost istih po povlaštenim uvjetima, zaključuje kandidat za gradonačelnika na predstojećim lokalnim izborima.
