Primorsko goranski savez predstavio je svoj prijedlog izbornih jedinica u Republici Hrvatskoj. Broj zastupnika po svakoj izbornoj jedinici bio bi srazmjeran broju stanovnika prema popisu iz 2021. godine
Ustavni sud Republike Hrvatske još je 2010. godine prvi put upozorio na prekomjerna odstupanja u broju birača po pojedinim izbornim jedinicama te, analogno tome, nejednaku snagu izbornoga glasa hrvatskih birača.
Još na izborima 2007. zabilježena su odstupanja od gotovo 30 posto broja birača po nekim izbornim jedinicama, a tome smo svjedočili i na prošlim parlamentarnim izborima 2020. Danas, poslije novog popisa stanovništva, ta će odstupanja ponegdje biti i izraženija. Zakonom o izborima zastupnika za Hrvatski sabor dopuštena je razlika u broju birača od plus/minus pet posto, a novim priopćenjem Ustavni sud upozorio je na neodrživost, ali i neustavnost postojećeg Zakona, rečeno je uvodno na konferenciji za novinare Primorsko goranskog saveza na kojemu su regionalisti javnosti predstavili svoj prijedlog.
Postojećim izbornim sustavom najpogođenija je Primorsko-goranska županija
„Nebrojeno mnogo puta pokazalo se koliko Vlada drži do mišljenja Ustavnog suda i samoga Ustava kao temeljnog pravnog akta ove države. Izborne jedinice koje su skrojili Franjo Tuđman i Vladimir Šeks u svrhu političkog inženjeringa i dan danas se nepravedno prelamaju preko leđa građana, a posebno onih u Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Zagrebu. PGŽ je podijeljena na dvije, a Grad Zagreb na četiri izborne jedinice. Tako, primjerice, stanovnici Kastva, Viškova, Klane, Grobnika, Bakra, Novog Vinodolskog i cijelog Gorskog kotara glasaju zajedno sa Zagrepčanima s Jaruna i Gajnica, Karlovčanima i Samoborcima. Suludo! Nadalje, problem je i razbijanje dijelova bivše Općine Rijeka u dvije izborne jedinice. Nigdje u državi nije došlo do takve podjele biračkog tijela“, istaknula je zamjenica predsjednika stranke Tea Mičić Badurina pa retorički upitala koliko saborski zastupnik iz Zagreba poznaje probleme stanovnika grada Kastva, Bakra, Viškova ili Gorskog kotara. S tim i takvim zastupnicima građani tog dijela naše županije apsolutno su diskriminirani, ustvrdila je Mičić Badurina.
Zbog svega toga najavila je skoru organizaciju potpisivanja peticije među građanima Primorsko goranske županije u kojoj će se izjasniti žele li da cijela županija bude dio jedne izborne jedinice, a istovremeno se radi i na pisanju izmjena i dopuna „izbornog zakona“.
Na isti problem diskriminacije i nepravednog zastupanja ove regije u Saboru ukazao je i predsjednik PGS-a Darijo Vasilić, ali i istaknuo da postojeća podjela izbornih jedinica, a posebno sedme i osme, kontinuirano utječe i na rezultate regionalnih stranaka pa i PGS-a.
PGS-ov prijedlog optimalan je i odražava realnu demografsku i organizacijsku sliku današnje Hrvatske
„Zato mislimo da je jedino logično rješenje usklađenje izbornih jedinica s jedinim postojećim regionalnim granicama u Hrvatskoj, a to su županije. Cijela država je organizirana u tim granicama: i pravosuđe i zdravstvo i prosvjeta i policija… i svi sustavi, osim političkog izbornog sustava koji je postavljen prema nekim neprirodnim i nelogičnim jedinicama. Dakle, sačinili smo prijedlog vođeni popisom stanovništva iz 2021. godine.
Računica je jasna: udio svake pojedine županije u odnosu na ukupni udio broja stanovnika Republike Hrvatske i broj zastupnika koji iz toga proizlazi. K tome, naš je prijedlog da se ukupan broj zastupnika smanji. Ustav propisuje da broj zastupnika ne smije biti manji od 100 niti veći od 160, sada ih je, s manjincima i dijasporom, 151, a bez njih 140. Mi predlažemo 131 zastupnika ukupno, odnosno 120 plus 11 zastupnika iz redova nacionalnih manjina (osam) i dijaspore (tri). Istina, mi se protivimo zastupnicima iz dijaspore, ali su oni također definirani Ustavom pa tu i nema previše prostora“, istaknuo je Vasilić.
120 zastupnika, dakle, bilo bi izabrano u 21 izbornoj jedinici, odnosno 20 županija i Gradu Zagrebu, srazmjerno broju stanovnika, odnosno birača u svakoj jedinici. Takav model u PGS-u smatraju optimalnim, pravednim, u skladu s Ustavom, model na kojemu se naprosto zrcali demografska slika i stvarno stanje stvari u Hrvatskoj.
„Svaka će županija po njemu imati svoje zastupnike, Sabor će biti sastavljen od ljudi iz cijele Hrvatske, neće biti diskriminiranih regija, a izborne jedinice bit će omeđene jedinim normalnim i racionalnim granicama po kojima je Hrvatska podijeljena u svim segmentima organiziranja i funkcioniranja“, rekao je Vasilić.
Ličkoj jedan, Primorsko-goranskoj županiji osam, Gradu Zagrebu 24 zastupnika
Na novinarski upit koliko je prijedlog s jednim zastupnikom iz Ličke županije realan, Vasilić je odgovorio da joj s 42 494 popisanih stanovnika naprosto pripada jedan mandat, za razliku od Grada Zagreba koji s oko 760 000 stanovnika ima pravo na 24 zastupnika. S 262 207 stanovnika Primorsko-goranska županija dala bi osam svojih saborskih zastupnika.
To je današnja slika Hrvatske, to je realnost koju živimo i moramo je biti svjesni, to je jedini ispravan način da svaki birač u Hrvatskoj ima jednako pravo glasa. Sve ostalo izborni je inženjering. Sasvim je druga stvar da velikim nacionalnim strankama, ni HDZ-i ni SDP-u, to ne odgovara, a ako je tako i ako naš prijedlog nema nikakve šanse, jedini alternativni izborni sustav na koji PGS pristaje jest onaj u kojem će čitava Primorsko-goranska županija biti u sastavu jedne buduće izborne jedinice.
