PGS od Županije traži hitne izmjene postojećeg županijskog prostornog plana
„Od globalne energetske krize, preko alarmantnih klimatskih promjena, pa sve do recentnih onečišćenja mora i obale na Kvarneru, uzrokovanih istjecanjem mazuta iz TE Urinj, velik je broj primjera i razloga zbog čega bi se i Primorsko-goranska županska kudikamo ozbiljnije trebala uloviti u koštac s energetskim izazovima. Posebno u kontekstu stvaranja pretpostavki za snažna ulaganja u izgradnju elektrana što u proizvodnji električne energije koriste obnovljive izvore energije“, istaknuo je politički tajnik PGS-a i županijski vijećnik u Primorsko-goranskoj županiji Franjo Butorac
Tom konstatacijom Butorac je otvorio stranačku konferenciju za novinare u potpunosti posvećenu „Inicijativi o korištenju obnovljivih izvora energije u PGŽ“ što će je stranka uputiti nadležnim županijskim službama. Konačan cilj je potaknuti hitne izmjene i dopune postojećeg Prostornog plana županije koji i regulira temu izgradnje solarnih elektrana.
Marčelja: „Treba djelovati, nema ni potrebe ni vremena za beskonačne rasprave“
Na području općine Jelenje namjera izgradnje solarnih elektrana postoji posljednje tri godine i intenzivno se na tome i dalje radi, ali postoji niz proceduralnih i zakonskih prepreka što ih je u postojećim uvjetima nemoguće preskočiti.
„Naš lokalni projekt fotonaponske elektrane ‘Dubina’ samo je jedan od slučajeva što dokazuje da je Primorsko-goranska županija još prije desetak godina zapela u vremenu. Možda smo donošenjem županijskog Prostornog plana 2013. godine i bili pioniri u promišljanju i planiranju korištenja obnovljivih izvora energije, ali deset godina kasnije takva nam je regulativa veliki kočničar.
Ne da nam nije od neke pomoći već nam značajno odmaže u realizaciji zelenih, čistih energetskih projekata. I slučaj iz Jelenja, ali i ostali primjeri u županiji potaknuli su nas da osmislimo ‘Inicijativu o korištenju obnovljivih izvora energije na području PGŽ’, da još jednom reaktualiziramo to pitanje i izmjene Prostornog plana stavimo na dnevni red Skupštine PGŽ“, rekao je načelnik Općine Jelenje Robert Marčelja.
Naglasio je da nema više vremena za preširoke rasprave već da treba biti vrlo konkretan i operativan te „otključati“ lokacije širom županije na kojima bi se moglo krenuti s izgradnjom solarnih elektrana.
„Prostora, potrebe, volje i želje svakako ima, ali nam djelovanje treba omogućiti novom, prilagođenom, suvremenom prostornom dokumentacijom koja prati i energetske i ekološke i tehnološke trendove“, dodao je Marčelja. Podsjetio je kako je i Vlada RH početkom rujna donijela zaključak u kojemu je svojim ministarstvima i službama dala konkretne naputke za ubrzano rješavanje administrativnih prepreka što koče ulaganja u čista energetska postrojenja. Dakle, da se hrvatsko zakonodavstvo uskladi s europskim energetskim politikama, a sve kako bismo značajnije i sasvim konkretno zakoračili u energetsku transformaciju.
Vasilić: „Postojeći županijski Prostorni plan zastario je i nema doticaja s realnošću“
Na klimatske promjene kao posljedicu zasićenošću fosilnim gorivima, incidente na zastarjelim energetskim postrojenjima s golemim posljedicama, poput posljednjeg u TE na Urinju, te svjetsku energetsku krizu upozorio je i Dario Vasilić, predsjednik PGS-a i gradonačelnik Grada Krka.
Krk je najznačajnije iskoračio po mnogim pitanjima vezanim uz „zelenu tranziciju“: od gospodarenja otpadom, preko zaštite pitkih voda, sve do rada na stvaranju CO2 neutralne sredine.
I Vasilić smatra da odavno postoji potreba za hitnom prilagodbom nekim novim energetskim vremenima i uvjetima, kako za gospodarstvo tako i za građane. U područjima poput Primorsko-goranske županije, koja obiluje sunčanim danima, nedvojbeno postoje odlični uvjeti za gradnju solarnih elektrana, a koje jesu najčišća energetska postrojenja, ali i najjeftiniji i najprihvatljiviji oblik proizvodnje električne energije.
„Posljednjih godina svjedočimo da najjužnije hrvatske, dakle dalmatinske županije snažno jurišaju na izgradnju novih solarnih elektrana, a mi nažalost imamo velikih problema s odredbama županijskog Prostornog plana koji nas sputava i ograničava.
Konkretno, članci 232. i 233. Prostornog plana propisuju da su solarne elektrane veće od pola megavata od interesa za PGŽ. Pa pola megavata je toliko malo da je u današnje vrijeme naprosto iracionalno govoriti da je tako mali energetski kapacitet od interesa za županiju. Gradnju solarnih elektrana tako malenog kapaciteta u potpunosti treba prepustiti na rješavanje lokalnim samoupravama i njihovim prostornim planovima.
I uredba Vlade RH kaže da solarne elektrane mogu biti građene bilo gdje gdje to nije eksplicitno zabranjeno, a sve one kapaciteta do 10 megavata, prema našem mišljenju, treba prepustiti općinama i gradovima. One iznad 10 pa i iznad 100 megavata treba rješavati Primorsko-goranska županija, a takvi veći pogoni uistinu i jesu od velikog interesa za širu zajednicu.
Potom, postojeći Prostorni plan propisuje i pojedinačne lokacijske uvjete za izgradnju solara pa opet postoje ograničenje za elektrane koje su Planom dozvoljene i to na 10 megavata.
Sve to, dakle, dokazuje da Prostorni plan Primorsko-goranska županije treba hitno izmijeniti kako bi, s jedne strane, bila omogućena realizacija ozbiljnijih i većih solarnih energetskih postrojenja, a, s druge strane, kako bi se lokalnim samoupravama omogućila gradnja manjih elektrana na njihovim područjima“, istaknuo je Vasilić.
Vasilić je otkrio da je zbog svega PGS uputio pismo županu Zlatku Komadini u kojemu od njega traži ubrzanu izmjenu Prostornog plana koji je već debelo zastario i, u kontekstu obnovljivih izvora energije, nema više puno doticaja s realnošću. „Valjda nam je svima krajnji cilj što prije biti energetski samodostatni i CO2 neutralni“, zaključio je Vasilić.
Upozorili su PGS-ovci i na direktivu Europske komisije iz rujna ove godine kojom se od svih zemalja članica traži da pripreme novu privremenu hitnu proceduru za izgradnju solarnih elektrana i u vezi s tim Vlada RH i jest donijela svoj spomenuti zaključak.
Zainteresirani ulagači čekaju u redu
Na novinarsko pitanje postoje li već zainteresirani partneri za gradnju solarnih elektrana i Marčelja i Vasilić odgovorili su kako partnere još nemaju jer ih niti ne mogu imati s obzirom na to da je riječ o projektima za koje se raspisuju javni natječaji (riječ je o ulaganjima u visini oko 6-7 milijuna eura za 10-megavatne elektrane), ali da postoje brojna pisma namjere raznih zainteresiranih ulagača.
Da bi bilo što bilo realizirano, lokalne samouprave moraju u vlastitim prostorno-planskim dokumentima osigurati uvjete za gradnju takvih postrojenja, a što je danas nemoguće upravo zato što općinski i gradski planovi moraju biti usklađeni s Prostornim planom PGŽ koji u postojećem obliku onemogućava realizaciju tih projekata.
Na čitavom području županije već danas sigurno postoji i više od deset lokacija na kojima bi se odmah moglo krenuti s izgradnjom postrojenja, ali su ulagači prisiljeni i dalje čekati u redu na raspisivanje javnih natječaja kojih neće biti dok se ne donese novi županijski Prostorni plan, rečeno je na kraju konferencije Primorsko goranskog saveza.
