Riječki Možemo zatražio je od uprave ACI-ja, resornog ministra Olega Butkovića i premijera Andreja Plenkovića hitne odgovore na pitanja o debaklu projekta Porto Baroš nakon što je Lürssen ponudio svoj udio na prodaju za jedan euro.
“Zašto je ACI ušao u partnerstvo s Gitoneom koji nema iskustva u upravljanju marinama, je li partnerstvo poslužilo kao paravan za buduće proširenje koncesije na Putničku luku, te koliki su stvarni financijski gubici, zašto se projekt nije probalo financirati iz drugih izvora i tko snosi odgovornost za poskupljenje projekta na 80 milijuna eura i odgodu dovršetka do svibnja 2029. godine”, pitali su na današnjoj konferenciji za medije Nebojša Zelič, vijećnik Možemo u riječkom gradskom vijeću i koordinator stranke za Rijeku i Morena Lekan, vijećnica županijske skupštine.
Govoreći o pozadini cijelog posla, Zelič je naglasio da činjenica da Lürssenova grupacija nudi svoj 50-postotni udio u tvrtki ACI-Gitone za samo jedan euro ponovno otvara ključno pitanje na koje javnost nikada nije dobila uvjerljiv odgovor: zašto je ACI uopće ušao u zajednički pothvat s tvrtkom Gitone Kvarner?
Podsjetio je i kako ACI posjeduje desetljeća iskustva u izgradnji i upravljanju marinama, dok Gitone Kvarner u toj djelatnosti nije imao nikakvo usporedivo iskustvo. Lürssen je svjetski poznat po gradnji megajahti i vojnih brodova, no Porto Baroš uopće nije projektiran za takva plovila, već za više od 230 vezova prosječne duljine 16 metara – segment u kojem je ACI već dokazani lider.
„Ako je ACI-ju trebao dodatni kapital, zašto ga nije osigurao kreditom ili u suradnji s domaćim partnerima, pogotovo kada znamo da se projekt ionako najvećim dijelom trebao financirati kreditnim zaduženjem? Što je to točno Gitone donio projektu da bi dobio čak 50 posto vlasništva?“, upitao je Zelič, podsjetivši da je na natječaj 2021. godine stigla samo jedna ponuda te da je tada najavljeno ulaganje od 50 milijuna eura u međuvremenu eksplodiralo na čak 80 milijuna eura, uz odgodu dovršetka do svibnja 2029. godine.
Zelič je upozorio i na financijske nepoznanice: ACI i Gitone uložili su po tri milijuna eura, a financijski izvještaji s kraja 2025. godine bilježe oko 3,18 milijuna eura materijalne imovine u pripremi. Zbog toga Možemo! traži hitnu i javnu objavu ugovora o koncesiji te detaljan pregled svih dosadašnjih troškova – uključujući iznose isplaćene za studije, projektiranje i konzultantske usluge – kako bi se točno utvrdilo tko će odgovarati za potencijalno golemi financijski gubitak.
Lekan je istaknula da ovakav ishod za njih ne predstavlja iznenađenje, podsjetivši da Možemo! još od 2021. godine upozorava na sporne odredbe natječaja koje su omogućavale proširenje koncesije na Putničku luku bez novog javnog natječaja, kao i na netransparentnu mrežu desetaka povezanih društava.
Osvrnula se i na višegodišnje nekritičko oduševljenje dijela političkog, medijskog i akademskog establišmenta Peterom Lürssenom: „Godinama smo slušali bajke o velikoj transformaciji Rijeke i Kvarnera. Danas se s pravom pitamo što je zapravo ostvareno od tih silnih obećanja dok vrijedne nekretnine stoje zapuštene, a upravljanje Liburnia Riviera Hotelima bilježi iznimno loše rezultate.“
Lekan je komentirala i recentne istupe riječke gradonačelnice Ive Rinčić i župana Ivice Lukanovića koji poručuju da se projekt mora nastaviti pod svaku cijenu. „Naravno da želimo uređenje Porto Baroša, ali podrška razvoju tog prostora ne smije značiti slijepu podršku svakom investitoru i sumnjivom modelu. Gradonačelnica mora beskompromisno štititi interese Rijeke i konačno se izjasniti o javnoj dostupnosti obale te proširenju koncesije na cijelu riječku rivu sve do Boonkera“, poručila je.
“Država i ACI moraju položiti račune građanima, razjasniti ima li država utjecaj na izbor novog kupca udjela ako ACI ne iskoristi pravo prvokupa te napokon odgovoriti tko snosi političku i materijalnu odgovornost za ovaj investicijski fijasko”, zaključila je Lekan.
