Gradskom vijeću upućen je prijedlog proračuna Grada Rijeke za 2020. godinu u iznosu od 1,318 milijardi kuna, kao i projekcije proračuna za 2021. u iznosu od 1,1 milijarde kuna te za 2020. godinu u iznosu od 1 milijarde kuna
Kako je istaknuto na gradonačelnikovom kolegiju, predloženi proračun Grada Rijeke za 2020. godinu u iznosu od 1.318.042.108 kuna je za 11,8% ili 139,1 milijuna kuna veći u odnosu na planirani proračun za 2019. godinu. U 2020. godini učešće sredstava proračunskih korisnika u ukupnom proračunu iznosi 20%, a udjel sredstava Grada je 80%.
Rashodi su planirali u nešto manjem iznosu, odnosno iznose 1.282.400.000 kuna. Naime, razliku u manjoj mjeri čine manjak i višak sredstava proračunskih korisnika, a u najvećoj mjeri, odnosno u iznosu od 35.385.000, radi se o sredstvima namijenjenima pokriću manjka proračuna iz prethodnih godina.
Naime, Temeljem Plana mjera za pokriće manjka i smanjenje obveza Grada Rijeke koji je donesen u rujnu 2018. godine, u Proračunu za 2020. i projekcijama za 2021. i 2022. godinu planirano je sukcesivno pokriće manjka prihoda Grada u svim godinama, odnosno u 2020. godini je planirano pokriće manjka u iznosu od 35,38 milijuna kuna, u 2021. godini u iznosu od 30 milijuna kuna te u projekciji za 2022. godinu u iznosu od 33 milijuna kuna.
Kako je istaknuo gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, proračun za 2020. godinu planiran je u većim iznosima nego u 2021. i 2022. godini, u prvom redu zbog činjenice da se u 2020. godini planiraju najveći troškovi vezani uz provedbu projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, manje uz financiranje programa, a više se odnosi na izdvajanja za izgradnju objekata u sklopu kompleksa Benčić te uređenje broda Galeb, radova koji će u najvećoj mjeri biti završeni u narednoj godini, a nešto manje u 2021. godini.
Pomoći iz državnog i europskog proračuna najveći izvor prihoda
Prema riječima pročelnika Odjela za financije Ante Mađerića, upravo zbog značajnih kapitalnih ulaganja, ali i činjenice da će po prvi puta plaće za zaposlene u osnovnim školama u iznosu od 147 milijuna kuna, koje se i dalje osiguravaju u državnom proračunu, isplaćivati direktno iz gradske riznice, prihodi od pomoći iz inozemstva i državnog proračuna u iznosu od 384,8 milijuna kuna po prvi puta predstavljaju najveće prihode proračuna.
Osim plaća za zaposlene, značajni se iznosi odnose na sredstva EU fondova za projekte uređenja kompleksa Benčić i broda Galeb, ali i projekte energetske obnove vrtića, škola i Muzeja grada, start up inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju „Energana“, Interpretacijski centar prirodne baštine, Tehnološko-edukacijski i poduzetnički inkubator „Proizvodni park Torpedo“, Poslovnu zonu Bodulovo, izgradnju sortirnice na lokaciji Mihačeva draga i drugo.
Također, planira se prihod od 11 milijuna kuna od nagrade Melina Mercouri, koju je Rijeka osvojila prema preporuci stručnog panela Europske komisije koji procjenjuje ozbiljnost i uspješnost provedbe projekta te će navedena sredstva biti iskorištena u svrhu realizacije EPK programa.
Nezadovoljstvo poreznom reformom koja se provodi na štetu jedinica lokalne samouprave
Do sada su najveće prihode proračuna predstavljali porezni prihodi, koji, iako su u proračunu planirani u iznosu od 367,5 milijuna kuna, predstavljaju – kako je kazao gradonačelnik Obersnel – veliku enigmu za sve jedinice lokalne samouprave.
„Izražavam veliko nezadovoljstvo što nas je Vlada ponovno dovela u nezgodnu situaciju da u trenutku kada moramo planirati proračune provodi poreznu reformu za koju ne znamo kako će utjecati na prihode, osim što znamo da će ih smanjiti. Govori se o rasterećenju cijene rada poreznim rasterećenjem plaća mladih osoba do 30 godina i povećanje osnovnog poreznog odbitka, ali se to rasterećenje provodi isključivo na račun jedinica lokalne samouprave“, kazao je gradonačelnik Obersnel.
Vlada je predvidjela kompenzacijske mjere zbog manjeg ostvarenja prihoda od poreza na dohodak temeljem povećanja osnovnog poreznog odbitka, dok će se mjera poreznog rasterećenja mladih do 30 godina odraziti na proračunske prihode počevši s 2021. godinom, pa će se u suradnji s Udrugom gradova za iduće godine također tražiti kompenzacijske mjere.
„Zbog povećanja osnovnog poreznog odbitka Grad Rijeka u idućoj godini gubi 13 do 14 milijuna kuna, a u 2021. godini smanjenje poreznih prihoda penje se na 30-ak milijuna kuna, što smatram krajnje neprihvatljivim. Nemam ništa protiv smanjenja cijene rada, no Vlada ima instrumenata da na jedinice lokalne samouprave prebaci dio svojih prihoda, primjerice, može prebaciti dio prihoda od PDV-a, koji se gotovo u apsolutnim iznosima ostvaruje upravo na područjima jedinica lokalne samouprave. S gorčinom i nezadovoljstvom mogu konstatirati da se još jednom ostvaruje poslovica ‘Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada’, kad se radi o odnosu svih Vlada prema jedinicama lokalne samouprave, bez obzira na politički predznak“, kazao je gradonačelnik Obersnel, dodavši kako manjak sredstva utječe i na provedbu programa u gradovima i općinama, za koje su jedinice lokalne samouprave i zakonom obvezane, poput socijalnog programa ili predškolskog odgoja.
Gradonačelnik je upozorio kako se često u Vladi hvale kako je porez na dohodak isključivi prihod jedinica lokalne samouprave, ali zaboravljaju istaknuti kako se samo 85% uplaćuje direktno u gradske i općinske proračune, dok 15% odlazi u tzv. fond za izravnanje.
„Mora se znati da od 550 jedinica lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj, samo njih oko 120 uplaćuje u fond za izravnanje, dok ostali koriste taj fond. Nisam protiv solidarnosti, ali Grad Rijeka u taj fond uplaćuje 70 milijuna kuna na godišnjoj razini“, upozorio je gradonačelnik.
Za kapitalne rashode izdvaja se 320,7 milijuna kuna, a za subvencije građanima 28,8 milijuna kuna
Što se tiče pokrića manjka, u 2020. godini se očekuje i potpisivanje novog Sporazuma o namirenju dugovanja ustupanjem nekretnina za rješavanje preostalog duga Grada prema državi s osnove prihoda od prodaje stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo u iznosu od 25 milijuna kuna. Također, planiraju se i manje zaduženja – 11 milijuna kuna za nabavku tri vatrogasna vozila za Javnu vatrogasnu postrojbu Grada Rijeke te 6 milijuna kuna za financiranje vlastitog učešća u EU projektu startup inkubatora Energana.
Što se tiče rashodovne strane, gradonačelnik je u prvom redu podsjetio kako su u sastavljanju proračuna i ove godine kroz tri programa mogli sudjelovati i građani, a radi se o Proračunskoj igri, Riječkom programu lokalnog partnerstva te Malim komunalnim akcijama. Primjerice, u 2020. godini za 400-tinjak prijedloga građana izabranih na javnom pozivu bit će osigurano 11,8 milijuna kuna proračunskih sredstava.
Za kapitalne rashode planira se 320,7 milijuna kuna, subvencijama – poput subvencija Autrotroleju za javni gradski prijevoz ili društvu Rijeka 2020 za provedbu EPK projekta – namijenjeno je 80 milijuna kuna, dok je za naknade građanima i kućanstvima i to prvenstveno putem socijalnog programa, osigurano 28,8 milijuna kuna.
Gradskom vijeću upućena su i izvješća o radu ustanova u kulturi te društva Rijeka 2020 u 2018. godini, prijedloge odluka vezanih uz tržni i komunalni red i druge odluke.
