DBS ili dubinska mozgovna stimulacija postala je vodeća operativna metoda u bolestima pokreta i koristi se najčešće kod bolesnika s uznapredovalom Parkinsonovom bolesti, a do sada se izvodila samo u zagrebačkoj Kliničkoj bolnici Dubrava
Novi važan iskorak u radu KBC-a Rijeka realiziran je u utorak, 4. svibnja kada je po prvi put pacijentu, 60-godišnjem muškarcu, uspješno ugrađen DBS (“deep brain stimulation”/ duboka mozgovna stimulacija) uređaj sličan pacemakeru, kod kojeg su elektrode postavljene u precizna ciljna mjesta u mozgu i spojene s pulsnim generatorom u prsištu, koji generira visokofrekventnu elektrostimulaciju.
Tim koji je izveo zahvat predvodio je prof. dr. Darko Chudy, pročelnik Zavoda za neurokirurgiju KB-a Dubrava u suradnji s doc. dr. Vladimirom Vuletić, predstojnicom Klinike za neurologiju KBC-a Rijeka i prof. dr. Darkom Ledićem i njegovim timom s Klinike za neurokirurgiju KBC-a Rijeka.
“Današnji zahvat samo je jedan od oblika suradnje između Zavoda za neurokirurgiju KB-a Dubrava s Klinikom za neurologiju KBC-a Rijeka. S docenticom Vladimirom Vuletić, predstojnicom klinike surađujem od početka ugradnje DBS-a s kojom smo započeli u KB-u Dubrava, a sada smo po prvi put zahvat izveli i u Rijeci. U COVID pandemiji ugroženi su i pacijenti kojima treba hitna zamjena neurostimulatora i stoga mogu samo zahvaliti svima u KBC-u Rijeka koji su sudjelovali u organizaciji ovog zahvata i iskreno se nadam da je to samo začetak suradnje KB-a Dubrava i Klinike za neurologiju KBC-a Rijeka.
Naime, velika nam je želja da pomognemo u uspostavi robotskog sustava RONNA u KBC-u Rijeka, što će dodatno podići standard liječenja bolesnika“, poručio je profesor Darko Chudy nakon uspješno izvedenog zahvata koji je trajao oko sat vremena.
Dubinska mozgovna stimulacija postala je vodeća operativna metoda u bolestima pokreta i koristi se najčešće kod bolesnika s uznapredovalom Parkinsonovom bolesti (PB), distonijom i esencijalnim tremorom (ET) kod kojih medikamentozna terapija više ne daje zadovoljavajuće rezultate ili je dovela do značajnih nuspojava te je izražena onesposobljenost.
DBS se od svih zemalja u regiji prvo počeo raditi u Hrvatskoj 2000. godine zahvaljujući profesoru Chudyju, a ugradnja je prije pandemije COVID-a bila pretežno na Zavodu za neurokirurgiju KB-a Dubrava gdje su se na ovaj način liječili bolesnici iz cijele regije.
„Kao ravnatelj KBC-a Rijeka iznimno sam ponosan na ovaj stručni uspjeh. Iza njega stoji vrhunsko znanje naših kolega neurologa i veliko iskustvo unutar područja poremećaja pokreta. Malo je poznato kako je sada tim neurologa KBC-a Rijeka na čelu s doc. Vuletić jedan od vodećih u Hrvatskoj i široj regiji unutar područja poremećaja pokreta s posebnim naglaskom na dijagnostici, selekciji, pripremi i praćenju bolesnika za ovakve zahvate, a na koje su do sada bolesnici upućivani u druge ustanove. Upravo stoga posebno veseli uvođenje ove nove metode koja osim za neurologiju znači veliki iskorak i za našu Kliniku za neurokirurgiju. Suradnja s kolegama iz KB-a Dubrava na čelu s prof. Chudyjem i do sada je bila izvrsna. Provođenje ovakvih i sličnih zahvata te planovi daljnjeg razvoja u području neurologije i neurokirurgije jamče napredak struke i osiguravaju našim bolesnicima dostupnost najsuvremenijih medicinskih metoda“ – izjavio je povodom prvog izvođenja DBS zahvata u KBC-u Rijeka ravnatelj prof. dr. Alen Ružić.
Od prvog opisa Parkinsonove bolesti prije 204 godine, uz otkriće levodope, uvođenje DBS-a drugi je najvažniji događaj koji je otvorio nove horizonte liječenja i znatno poboljšao kvalitetu života oboljelih, daje im novu šansu, vraća mlade na posao i u školu. Uspjehu ovog načina liječenja svakako pridonosi i nova timska suradnja neurologa i neurokirurga u izvođenju cijele procedure i dijeljenju odgovornosti.
„S obzirom na to da je KB Dubrava nacionalna bolnica za COVID 19, a naš zajednički pacijent s Parkinsonovom bolesti iz susjedne zemlje treba pod hitno ugradnju neurostimulatora, organizirali smo brzo, zahvaljujući prof. Chudyju, ravnatelju KBC-a Rijeka prof. Ružiću te prof. Lediću i njegovom timu s Klinike za neurokirurgiju KBC-a Rijeka, zamjenu neurostimulatora“, navodi doc. Vuletić. „Do sada smo u KBC-u Rijeka indicirali tu metodu za različite neurološke probleme kod mnogobrojnih pacijenata te iza implantacije pratili, namještali parametre stimulacije, titrirali terapiju i rehabilitirali mnogobrojne pacijente na Klinici za neurologiju. S ovim pokazujemo da imamo potencijala za rast i nadgradnju. Zna se da ugradnja DBS-a u pravo vrijeme smanjuje dugotrajno onesposobljenost, mortalitet i prijame u bolnice i druge institucije za skrb i njegu“, poručila je zaključno docentica Vuletić.