U nedjelju 26. svibnja održat će se izbori za Europski parlament, a svi punoljetni birači mogu glasati za određenu listu ali i svoj preferencijalni glas dati nekom od kandidata na tim listama
Za ove izbore predane su 33 liste, a zanimljivo je da na te 33 liste na njih čak 22 nema niti jednog kandidata s prebivalištem u Rijeci?!
Kandidatkinja i kandidata iz Rijeke na izbornim listama za izbore za EU parlament je 11, a mi smo svakome od njih poslali pet istih pitanja s molbom da odgovore na njih.
1. Što vas je motiviralo za kandidaturu na ovim izborima?
2. Što su osnovne odrednice vašega izbornog programa?
3. Što je po vama razlog slabe izlaznosti na europske izbore?
4. Na koje načine hrvatski predstavnici u EU parlamentu mogu ostvariti odluke dobre za Rijeku i Hrvatsku?
5. Koji su trenutno najveći problemi Europe odnosno Europske Unije i kako se Hrvatska treba postaviti prema njima?
Evo što nam je odgovorila Tea Mičić Badurina, kandidatkinja PGS-a na 5. mjestu liste Amsterdamske koalicije.
1. Što vas je motiviralo za kandidaturu na ovim izborima?
U politici sam aktivna od svoje mladosti, gotovo 20 godina. Oduvijek sam se vodila mišlju jednog od svojih omiljenih filozofa, Jean-Paul Sartrea da je odlučnost djelo, a ne riječ i smatram da je politika poluga kojom se stvari mogu mijenjati na bolje. Naravno, kao i na gore ako se dogode potpuno promašeni izbori, što se, čini se, kod nas gotovo redovno događa od osamostaljenja.
Mehanizmi za postizanje političkih ciljeva su upravo izbori. Danas, kada je Hrvatska punopravna članica Europske unije, europski izbori su podjednako važni kao i izbori za hrvatski parlament. Europski parlament je samo prošle godine donio oko 2000 zakonskih i podzakonskih propisa za sve zemlje članice, a koji svakodnevno utječu na naš život. Preko 75% odluka danas se donosi upravo u Bruxellesu.
Zato je važno tko nas u njemu predstavlja, a građani imaju priliku izabrati svog kandidata imenom i prezimenom. Sada se bira smjer kojim Europa, a time i Hrvatska, idu. Demokracija je danas pod sve većom prijetnjom. Biramo između slobodne i uključive ili radikalne i zatvorene. Osobno želim da pobijedi ova prva, građanska i liberalna i to je moja motivacija.
2. Što su osnovne odrednice vašega izbornog programa?
Tolerancija, sloboda i jednakost temeljne su vrijednosti za koje se bori Amsterdamska koalicija. Beskompromisno ću čuvati pravo na slobodu mišljenja, govora i savjesti, kao i pravo na slobodan izbor.
Čovjek koji se boji za svoju egzistenciju nije slobodan čovjek. Europska unija, kao kolijevka socijalne države, koja je zajedno s liberalnom demokracijom temelj europske slobode, ima obvezu čuvati svoje vlastite tekovine u vremenima velikih promjena i nesigurnosti.
Smatram da europske regije moraju biti snažne u svojoj samostalnosti donošenja odluka. Decentralizacija je mehanizam gospodarskog razvoja Hrvatske, po uzoru na najrazvijenije zemlje EU. Stoga bi se trebao početi primjenjivati decentralizirani model implementacije EU fondova koji je neusporedivo učinkovitiji i pravedniji od centraliziranog modela kojeg Hrvatska trenutno ima.
Temelj funkcioniranja EU-a bi trebalo biti smanjivanje regionalnih razlika i skladni razvoj. Kohezijsku politiku moramo usmjeriti prema otvaranju radnih mjesta i razvoju utemeljenom na obrazovanju i inovacijama, a pravila korištenja EU fondova moraju biti jednostavnija i lakša za primjenu.
Kvalitetno obrazovanje dostupno svima, zajedno s poticajnim politikama usmjerenim na generacije koje tek moraju stvoriti pristojne uvjete života za sebe i svoje obitelji, pretpostavka je razvoja bilo kojeg društva. Sredstva koja su na raspolaganju kako bi se uspostavio minimalni standard podrške obiteljima i ravnopravnosti spolova treba dodatno povećati.
Hrvatska je nekad bila ponosna na svoju brodogradnju kojoj danas prijeti potpuno uništenje, prije svega zbog izostanka strategije održivosti i razvoja te važne industrijske grane koja u Hrvatskoj ima dugu tradiciju i izuzetne stručnjake. Radi se o složenoj industriji čiji se problemi moraju rješavati na razini EU-a. Amsterdamska koalicija borit će se za održanje brodogradnje kao strateške grane i podizanje njene konkurentnosti po uzoru na druge zemlje EU-a te stvaranje posebnog financijskog instrumenta kojim bi se financiralo europsku i hrvatsku brodograđevnu industriju.
I konačno, želim da Primorsko-goranska županija postane prepoznatljiva i uspješna europska regija kao što je to postala susjedna nam Istra. Istarska županija najuspješnija je hrvatska županija po korištenju EU fondova. Važno je da budemo više zastupljeni u onim projektima koji mogu unaprijediti kvalitetu naših života.
3. Što je po vama razlog slabe izlaznosti na europske izbore?
Prvenstveno loša društvena klima. Građani su izgubili povjerenje u političare, u institucije, u kompletan sustav. Obrazovani, sposobni i vrijedni građani ne mogu doći do izražaja, zakoni nisu za sve jednaki, tajkuni koji su pokrali ovu državu i narod postali su društvena elita. Mi smo država nezasluženo privilegiranih skupina i kasti, gdje većina ima usađen osjećaj da su građani drugog reda, jer nisu dovoljno podobni da bi se istakli. U tako poremećenom sustavu vrijednosti, uopće nije ni čudno što se u građane uvukla apatija.
Nažalost, politička osviještenost nam je na vrlo niskoj razini pa je nužno kroz obavezni građanski odgoj usaditi mladima važnost demonstriranja političkog stava. U suprotnom, manjina izglasava vlast koja će biti nametnuta većini koja je nije birala.
4. Na koje načine hrvatski predstavnici u EU parlamentu mogu ostvariti odluke dobre za Rijeku i Hrvatsku?
Obzirom na to koliko se maćehinski centralna vlast odnosi prema našem kraju, izgledno je da bismo lobiranjem preko europskih institucija mogli postići puno bolji uspjeh. Imamo veliki potencijal koji nije dovoljno iskorišten.
Dobre odluke ostvarile bi se i zalažući se za veću autonomiju Rijeke kao velikog grada i normativni okvir koji obvezuje države članice na financijsku preraspodjelu u korist velikih gradova te bolje i funkcionalnije upravljanje gradom decentralizacijom nadležnosti. Mnogi veliki projekti koji sada stoje mogu se financirati iz EU fondova za razvoj infrastrukture, od riječke luke, zračne luke, nesretnog autobusnog kolodvora pa sve do izgradnje bolnica.
Naša županija ima idealan geostrateški položaj i uz ulaganje u infrastrukturu razvoj bi bio zagarantiran. Međutim, nedostaje podrška države. Žalosno je što smo dopustili da jedan Kopar ili Trst, koje imaju pliće luke od naše sada ostvaruju daleko bolje poslovne rezultate. U Europskom parlamentu treba agitirati da se izjednači status Hrvatske s ostalim članicama, odnosno, Rijeke kao važne luke. Nama treba jedna kvalitetna strategija prometnog razvoja koja će uključiti povezivanje Hrvatske s transeuropskim koridorima, modernizaciju i povezivanje željezničke mreže, gradnju lučke infrastrukture, priključenje Luke Rijeka na koridor Baltik – Jadran te završetak Jadranko – jonskog prometnog koridora.
Europska kohezijska politika i njeni fondovi najvažniji su instrumenti razvoja europskih država i regija. Jedna trećina proračuna EU-a namijenjena je socijalnom i ekonomskom jačanju slabije razvijenih regija, a 41 % namijenjeno je razvoju ruralnih krajeva i unaprjeđenju korištenja prirodnih resursa. Europski fondovi snažan su mehanizam gospodarskog razvoja država članica, no Hrvatska je, nažalost, sa 17 % iskorištenosti EU fondova na posljednjem mjestu u EU-u. Od 281 europske razvojne regije, prema Indeksu društvenog razvoja, Jadranska Hrvatska zauzima tek 236. mjesto, a Kontinentalna Hrvatska tek 258. Hrvatska je iz Europskog socijalnog fonda uspjela iskoristiti samo 16 % raspoloživog novca, iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo samo 17 %, a iz Europskog fonda za regionalni razvoj tek 16 % raspoloživih sredstava.
5. Koji su trenutno najveći problemi Europe odnosno Europske Unije i kako se Hrvatska treba postaviti prema njima?
Svjedočimo rastućem radikalizmu i populizmu. Podjeli na dvije Europe. Macronovu i Orbanovu, odnosno, slobodne i otvorene ili one opasane žilet-žicom. Upravo orbanizacija za sobom posljedično povlači i Brexit, i rast konzervativizma, gušenja ljudskih sloboda, slobode kretanja roba i ljudi.
S druge strane, isti ti Orbanovci unutar svojih država koriste europske fondove i sve dobrobiti koje proizlaze iz EU, istovremeno ne poštujući vladavinu prava i temeljnih vrijednosti na kojima počiva Unija. Tome treba stati na kraj i podržati Macronovu viziju Europe.
Problem je i Europska unija različitih brzina. Različita brzina integracije zemalja članica može se tolerirati samo ako vrata ostaju trajno i pod jednakim uvjetima otvorena za sve. Europa različitih brzina nije i ne smije biti Europa različitih klasa.
Spora birokracija te nepristupačnost europskim institucijama građanima također predstavlja problem. Administraciju EU treba „prodrmati“, učiniti preglednijom, razumljivijom i dostupnijom.