Nacionalna kampanja “Hrvatska volontira 2024.” koja okuplja brojne organizacije, održat će se diljem Hrvatske od 22. do 25. svibnja.
Cilj ovogodišnje kampanje je podići svijest javnosti o važnosti volontiranja i osobnog angažmana građana u doprinosu vrijednostima Europske unije, uz isticanje ključne uloge volontiranja u stvaranju i razvoju različitih europskih vrijednosti. Marta Hauser, iz Regionalnog volonterskog centra u Rijeci, pri udruzi SMART te suradnica u Hrvatskom centru za razvoj volonterstva ispričala nam je više o ovogodišnjoj kampanji, ali se i dotakla najčešćih mitova i predrasuda o volontiranju, koji su često prisutni u javnom prostoru.
Kampanja Hrvatska volontira održava se 14. godinu u nizu. Koja je glavna svrha i cilj ove kampanje?
Budući da volonterstvo u Hrvatskoj još uvijek nije razvijeno kao u zemljama zapadne Europe te kako bismo pažnju usmjerile na volontere i volontiranje, tih nekoliko dana osmislile kampanju koja će biti posvećena volontiranju. Kampanja je nastala 2011. godine, u Europskoj godini volontiranja i u tih 13 godina pridružile su nam se brojne organizacije i građani. Cilj je da se što više građana poveže, uključi u volontiranje, odnosno da se suradnjom građana i organizacija adekvatno odgovori na razne potrebe u društvu.
Vrijednost volonterstva najviše vidimo u kriznim situacijama kojih nije nedostajalo posljednjih godina. Volontiranje je izuzetno važan resurs i u svakodnevnom životu, u mirnim razdobljima kao i onima nakon krize. Uz to, želja nam je i proširiti percepciju volonterstva u Hrvatskoj. Nedavno provedeno opće istraživanje o volonterstvu u Hrvatskoj, pokazuje da je percepcija volonterstva još uvijek ograničena na humanitarni rad, a zanemaruje se njegova velika uloga u razvoju zajednice te širi kontekst koji obuhvaća aktivno sudjelovanje građana, doprinos demokratizaciji, socijalnom osnaživanju te doprinos održivom razvoju. Zato ovogodišnja kampanja cilja upravo na tu poveznicu između volontiranja i društvenih vrijednosti koje ono generira, pa tako i poveznicu između volontiranja i temeljnih vrijednosti Europske unije , kao što su solidarnost, ljudska prava, sloboda, demokracija, ljudskog dostojanstvo, vladavina prava, sloboda i jednakost.
Kako zainteresirane organizacije mogu sudjelovati u kampanji?
Kao što sam spomenula, kampanja povezuje građane i organizatore volontiranja, odnosno neprofitne organizacije koje uključuju volontere, tako da svake godine pozovemo organizacije koje žele sudjelovati da osmisle svoje volonterske aktivnosti. Neke od tih aktivnosti organizacije će provesti sa svojim postojećim volonterima. U neke aktivnosti volonteri se mogu uključiti tijekom trajanja kampanje, a u neke i nakon tih nekoliko dana. Ideja je promovirati volonterstvo kao nešto dobro za svih nas te promovirati volonterske programe raznih udruga, javnih ustanova, odnosno organizatora volontiranja. Ove godine organizacije pozivamo da prijave aktivnosti u skladu s temom, dakle volonterske akcije povezane s vrijednostima poput slobode, solidarnosti, ljudskim pravima ili zaštite ljudskoga dostojanstva i jednakosti.
Kampanja se održava od 22. do 25. svibnja 2024. godine, a svoje volonterske aktivnosti organizacije mogu do 17 . svibnja prijaviti u Nacionalnu e –platformu za volontiranje Volonteku kako bi se priključili kampanji.
Koliko je volontera i organizacija sudjelovalo u posljednjih 13 godina i na što ste najponosniji?
Hrvatska volontira je u posljednjih 13 godina okupila 42 325 volonterki i volontera, koji su kroz 2 857 volonterskih akcija na području cijele Hrvatske društvu poklonili 202 304 volonterskih sati. Svake godine pridruži nam se oko 200 organizacija koje u preko 70 gradova, općina i mjesta organiziraju aktivnosti. Jako nas veseli činjenica da se radi o nacionalnoj kampanji, odnosno da se taj duh volontiranja može pronaći gotovo u svakom kutku Hrvatske, a ako uzmemo u obzir veliki odljev stanovništva i posljedično smanjenje aktivnosti i raznih usluga koje su na raspolaganju građanima, možemo zaista uvidjeti koliko je za takve zajednice volonterstvo vrijedno.
Ponosne smo i na činjenicu da neke organizacije i volonteri s nama posljednjih 13 godina ulažu i veliki trud u svoje aktivnosti kako za ovu kampanju, tako i općenito. To je velika vrijednost za nas, budući da znamo s čime se sve susreću organizacije na terenu, kao što su nedostatak resursa u svakome obliku i vrlo nestabilni i nesigurni uvjeti rada. S nama je tu i jedna jaka mreža volonterskih centara koju čine 4 regionalna i preko 25 lokalnih centara koji u svojim zajednicama olakšavaju i potiču volonterstvo.
Koliko Hrvati volontiraju i kakva je usporedba s ostalim državama Europske unije?
Veseli nas da napokon imamo te podatke dobivene znanstvenim istraživanjem kojega smo u sklopu Europskog projekta Radius V proveli 2023. godine, u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci. Podaci dobiveni na reprezentativnom uzorku građanki i građana pokazuju da je 25 % Hrvata starijih od 16 godina barem nekada u svojem životu bilo volonterski angažirano. U posljednje 3 godine 11 %, a u lipnju 2023. godine volontiralo je 7 % Hrvata. Podatke svakako treba tumačiti u kontekstu godina kada se istraživanje provelo jer je pandemija sigurno utjecala na učestalost angažmana građana. U Hrvatskoj se manje volontira nego u nekim drugim zemljama EU, što je i razumljivo, mlada smo demokracija i još učimo o aktivnom građanstvu, iako Hrvatska zaista ima dugu tradiciju volonterstva. Spomenuto istraživanje govori i da opća populacija Hrvatske pozitivno percipira volontiranje. Najviše se stanovnika slaže s idejom da se volontiranjem promiču osjećaj brige za druge i empatija, da volontiranje doprinosi izgrađivanju i širenju osjećaja solidarnosti, da je volontiranje važno zbog njegovanja osjećaja povezanosti i solidarnosti među ljudima, da se volontiranjem doprinosi kvalitetnijem životu zajednice i društva te da je volontiranje odlična prilika za stjecanje praktičnog iskustva i učenja.
Volontiranje se uvijek spominje u pozitivnom i plemenitom kontekstu, međutim, postoji i druga strana medalje. S kakvim ste se iskustvima susreli u dosadašnjem radu?
Postoji tendencija da se volonterstvo pojednostavljuje, no ono je kompleksnije nego se na prvi pogled čini i svakako nije uvijek šareno i veselo. Ono je često vrlo ozbiljno, a u nekim se slučajevima volonteri izlažu opasnosti. Ako govorimo o volontiranju u kriznim situacijama, tu često dolazi do neadekvatne pripreme i zaštite volontera što dovodi do ozljeda, izgaranja te može imati i ozbiljne fizičke i emocionalne posljedice za volontere. Nažalost, unatoč brojnim kriznim situacijama s kojima smo se susreli u posljednje vrijeme, a kojih neće nedostajati u budućnosti, još uvijek nailazimo na nerazumijevanje potencijala volonterstva u tim situacijama, kao i nedovoljno razvijen sustav reagiranja u krizi. Također, volonteri koji volontiraju s nekim društvenim skupinama kao što su izbjeglice i migranti ili osobe s problemom ovisnosti, doživljavaju vrlo intenzivna iskustva s kojima se ponekad ne znaju nositi.
Važno nam je i kroz ovu kampanju volonterstvo staviti u određeni kontekst. Volonterstvo kako ga mi vidimo i razvijamo je otvoreno, solidarno, uključivo, usmjereno zaštiti, a ne smanjenju ljudskih prava i sloboda, temeljeno je na potrebama zajednice i korisnika volonterskih aktivnosti, a volonteri su educirani i zaštićeni te volontiraju u smislenim i dobro organiziranim aktivnostima.
Koje su najčešće zablude kada se govori o volonterstvu?
Najčešća je zabluda da volonterstvo postoji samo od sebe i da u njega nije potrebno ulagati. No to nije baš tako i da bi volonterstvo ostvarilo puni potencijal te odgovaralo na potrebe specifične zajednice ili skupine ljudi, potrebno je u njega ulagati. Ono je prisutno i utječe na gotovo sva područja naših života.
Volonterstvo je svakako besplatno u smislu da je usluga za krajnjeg korisnika besplatna, no ono ima troškove, od onih direktnih, kao što su pokrivanje materijala za volontersku aktivnost pa da do onih organizacijskih. Razvijene zemlje Europske unije ulažu u volonterstvo kroz javne politike osmišljene u suradnji s građanima, organizacijama civilnog društva i drugim važnim akterima, ali i putem sredstava koje se ulažu u rad volonterskih centara i volonterskih programa raznih organizacija.
Treća zabluda koju bih izdvojila jest da ljudi volontiraju dok ne nađu posao, no mi volontiranje promatramo u kontekstu slobodnog vremena, a budući da se radi o dobrovoljnoj aktivnosti i upravo je tu njegovo bogatstvo. Svatko je slobodan odlučiti želi li volontirati, kada i koliko sati, u kojim aktivnostima i s kojom skupinom korisnika.
Što biste poručili svima koji žele volontirati i tako biti dio zajednice?
Poručila bih da pokušaju. Vrijeme je svakako naš najvrjedniji resurs i mogućnost da malo tog resursa poklonimo drugima je najviši izraz ljubavi i solidarnosti. Volonterstvo je fenomen koji ima veliku snagu za transformaciju našeg društva, ali i nas samih. Kroz volontiranje ljudi otkrivaju svoje talente, uče o sebi i drugima, stječu nova prijateljstva i to je sjajan osjećaj da si učinio nešto dobro za drugoga i našu zajednicu. Mogućnost uključivanja je zaista raznolika, svatko može pronaći nešto što za sebe i pokušati. Pridružite se našoj ovogodišnjoj kampanji Hrvatska volontira ili se javite najbližem volonterskom centru.