Velika retrospektivna izložba „Reci mi čime se baviš pa ću ti reći jesi li mlad – Bijenale mladih (1960.–1991.)” donosi pregled triju desetljeća Bijenala mladih, jedne od najznačajnijih manifestacija mladih umjetnika na prostoru bivše Jugoslavije. Otvorenje je u četvrtak, 22. listopada, u 19 sati, u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci.
Na konferenciji za medije održanoj uoči otvorenja izložbu su predstavili Branka Benčić, ravnateljica Muzeja moderne i suvremene umjetnosti , Sabina Salamon, muzejska savjetnica, Diana Zrilić, muzejska savjetnica dokumentaristica, te Ivana Golob Mihić, muzejska pedagoginja.
Izložba „Reci mi čime se baviš pa ću ti reći jesi li mlad – Bijenale mladih (1960.–1991.)” središnji je izložbeni projekt jesenskog programa MMSU-a. Donosi retrospektivan pogled na jednu od najznačajnijih manifestacija mladih umjetnika na prostoru bivše Jugoslavije, koju je riječka Moderna galerija organizirala od 1960. do 1991. godine.
Tijekom 16 izdanja, namijenjenih umjetnicima i umjetnicama do 35 godina, Bijenale je okupilo oko 1.500 autora i autorica, predstavljajući aktualno stvaralaštvo mladih generacija. Bilo je važno mjesto susreta, razmjene ideja i umjetničkog entuzijazma, a njegovu je povijest obilježio prekid 1991. godine, u kontekstu ratnih zbivanja.
Trideset pet godina nakon posljednjeg izdanja, Muzej moderne i suvremene umjetnosti ovom izložbom ponovno oživljava povijest Bijenala kroz radove iz muzejskih zbirki, arhivsku građu i sjećanja.
Kako je istaknula ravnateljica Branka Benčić, izložba donosi retrospektivan pogled na tri desetljeća Bijenala mladih te otvara prostor za istraživanje njegova nasljeđa i odnosa između manifestacije, grada i Muzeja. Povezujući povijesnu građu s današnjim umjetničkim kontekstom, izložba preispituje značaj Bijenala i njegovu relevantnost za suvremenu umjetničku scenu.
Sedamdeset i četiri rada iz muzejskih zbirki
Kustoski koncept predstavila je Sabina Salamon, istaknuvši da izložba obuhvaća 74 rada iz zbirki MMSU-a, otkupljena kao nagrade na nekadašnjim izdanjima Bijenala.
Zastupljeni su slikarstvo, skulptura i prošireni mediji, uz plakate, fotografije, arhivsku dokumentaciju, novinske tekstove i televizijske priloge.
Postav prati umjetnička kretanja od šezdesetih do početka devedesetih godina, od nadrealizma, enformela, apstrakcije i nove figuracije do pop-arta, hiperrealizma, transavangarde, neoekspresionizma, nove geometrije i različitih oblika instalacijskih i performativnih praksi.
Naslov izložbe, preuzet iz novinskog teksta likovnog kritičara Darka Glavana, potiče na promišljanje o tome što znači biti mlad u umjetnosti i može li se mladost odrediti samo godinama ili ponajprije stvaralačkom energijom i otvorenošću prema novim idejama.
Što znači biti mlad u umjetnosti?
Diana Zrilić predstavila je istraživanje arhivske građe i muzejske dokumentacije, tijekom kojega je digitalizirano oko 3.395 listova arhivskog materijala. U suradnji s Hrvatskom radiotelevizijom digitalizirani su i televizijski prilozi s otvorenja pojedinih izdanja Bijenala, od snimke trećeg Bijenala iz 1964. do dokumentacije posljednjeg izdanja 1991. godine.
Arhivski materijali otkrivaju ne samo umjetnička ostvarenja nego i organizacijske okolnosti, kriterije odabira, rad žirija, dodjelu nagrada, kritičke polemike i interes publike.
Tijekom trideset godina održavanja Bijenale je posjetilo oko 76.000 ljudi, a njegov je format utjecao i na predstavljanja mladih umjetnika u međunarodnom kontekstu.
Umjetnici zastupljeni na izložbi
Izložba predstavlja djela sljedećih umjetnica i umjetnika: Nada Alavanja, Srđan Apostolović, Breda Beban, Janez Bernik, Đanino Božić, Jakov Brdar, Jože Brumen, Franc Curk, Vlasta Delimar i Željko Jerman, Josip Diminić, Mirjana Đorđević, Nenad Dogan, Sandro Đukić, Jadranka Fatur, Eugen Feller, Igor Fistrič, Mladen Galić, Tomaž Gorjup, Klas Grdić, Herman Gvardjančič, Jusuf Hadžifejzović, Tomislav Hruškovec, Image Liberation Organization, Đorđe Jandrić, Andrej Jemec, Vasilije Jordan, Duje Jurić, Ljubo de Karina, Zlatko Kauzlarić Atač, Nives Kavurić-Kurtović, Laszlo Kerekes, Milan Kešelj, Željko Kipke, Dragoslav Krnajski, Tomaž Kržišnik, Ante Kuduz, Ivan Kuduz, Ivan Lacković Croata, Vlastimir Mikić, Zdravko Milić, Marijan Molnar, Milija Nešić, Dobrilo M. Nikolić, Marino Paliska, Stanko Pavleski, Zoran Pavlović, Ratko Petrić, Ivan Picelj, Vesna Popržan, Rene Rusjan, Bojan Salaj, Brane Sever, Željko Serdarević, Dorian Sokolić, Damir Sokić, Predrag Spasojević, Mauro Stipanov, Krunoslav Stipešević, Bojan Štokelj, Jože Šubic, Miroslav Šutej, Slobodan Trajković, Vladimir Trbojević, Vinko Tušek, Miroslav Urošević, Žaneta Vangeli, Vladimir Veličković, Žarko Vrezec, Šime Vulas i Xhevdet Xhafa.
Performans, susreti i popratni programi
Otvorenje će obilježiti i performans „Peta SCULPTURA” Đorđa Jandrića, koji je umjetnik prvi put izveo na 16. Bijenalu mladih 1991. godine. Nakon 35 godina ponovno će ga izvesti u Muzeju, propitujući granice skulpture i mogućnost da umjetničko djelo postane i sama gesta tijela u prostoru.
Program otvorenja nastavlja se u 20.30 sati uz Exhibition Afterhours, realiziran u suradnji s agencijom TRAFIKA. Za glazbu će se pobrinuti DJ Minolta, izborom vinilnih izdanja koja prizivaju atmosferu šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina. Program podržavaju Plovanić vina, King’s Caffe i Canella Liqueur.
Popratni program uključuje susret s umjetnicima i vodstvo izložbom 23. listopada u 12 sati, okrugli stol „Možemo li biti zadovoljni Bijenalom mladih?” 5. studenoga u 18 sati, program „Nova generacija: susreti, iskustva i mogućnosti” 12. studenoga te predavanje Dejana Vasića „Arhivski susreti Bijenala mladih ’91” 28. siječnja 2027. u 18 sati.
Tijekom trajanja izložbe održavat će se i stručna vodstva, programi za učenike, interaktivni digitalni kviz, audio-šetnja te biti predstavljeno novo izdanje muzejskog fanzina BENI.
Izložbu kustoski potpisuju Kristina Barišić, Branka Benčić, Ksenija Orelj, Sabina Salamon i Diana Zrilić. Postav su oblikovale Sabina Salamon i Diana Zrilić, vizualni identitet osmislila je Sanja Kuzmanović, edukativni program pripremile su Ivana Golob Mihić i Ana Žarković, a tehnički postav realizirali su Marko Marčelja i Vanja Pužar.
Izložba je realizirana uz potporu Grada Rijeke, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te Primorsko-goranske županije, a može se razgledati do 31. siječnja 2027. godine u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci.
