Znate li gdje je Trninina ulica? Vjerojatno ne. Što i ne bi bilo čudno, da se ta ulica ne nalazi u samom centru grada, tik do Kazališta
A opet, mnogi Riječani koji sa spomenutom ulicom nemaju nikakvog doticaja bi na ovo pitanje teško mogli dati odgovor. I upravo taj fenomen najbolje pokazuje koliko se u Rijeci drugačije orijentiramo u prostoru nego u većini drugih hrvatskih gradova.
I dok ljudi u Zagrebu, Splitu ili Osijeku bez problema koriste nazive ulica za snalaženje, Riječani se često oslanjaju na znamenitosti, poznate zgrade i stare nazive.
Umjesto službenih imena, kod nas su u opticaju „Dva lava“, „Garibaldi“, „Riječka banka“ ili „Teatro Fenice“ — lokacije koje su urezane u kolektivnu svijest grada puno više od službenih naziva ulica.
Zašto je tome tako?
Povijest Rijeke prepuna je slojeva utjecaja i preimenovanja, a to se odražava i na samu mrežu ulica.
Mnoge ulice mijenjale su nazive, neke su nestale, a druge su službeno preimenovane no to nije nužno utjecalo na to kako se Riječani orijentiraju. Ljudi se jednostavno više vežu za lokalne simbole, znamenitosti i stare nazive koji su ostali „živi“ u svakodnevnoj komunikaciji.
Primjerice, kad Riječani kažu „Nađemo se kod Dva lava“, oni ne misle na nikakvu ulicu, nego na nekadašnju poznatu gradsku kavanu. U istom kontekstu, „Garibaldi“ nije tek povijesna ličnost već gradska ulica na istoj lokaciji, a spomenute zgrade poput nekadašnje „Riječke banke“ i legendarnog kina „Teatro Fenice“ – služe kao nezaobilazni orijentiri u svakodnevnom snalaženju.
Riječani su često vezani za lokalne, nepisane oznake
Ovaj fenomen može se objasniti bogatom poviješću grada, ali i njegovom specifičnom urbanom strukturom.
Rijeka je tijekom povijesti prolazila kroz različite uprave i kulturne utjecaje, što je ostavilo traga i u imenima ulica a promjene u imenima i administrativnim podjelama jasno govore da neki službeni nazivi ulica nikada nisu u potpunosti zaživjeli među stanovnicima.
Također, Riječani su često vezani za lokalne, nepisane oznake, koje su puno razumljivije i praktičnije u svakodnevnom životu. Umjesto da pamte službene nazive, oni pamte mjesta kroz prizmu povijesti, zajedničkih priča i prepoznatljivih točaka.
Zbunjeni posjetitelji i novi stanovnici
Posjetitelji i novi stanovnici Rijeke često su zbunjeni ovim specifičnim načinom orijentacije.
Ponekad im se čini kao da Riječani ne poznaju vlastiti grad jer gotovo da uopće i ne poznaju nazive ulice. No, riječ je o nečem sasvim suprotnom: Riječani zapravo poznaju grad kroz njegovu dušu i znamenitosti, a ne kroz suhoparne službene nazive.
Ukratko, fenomen nepoznavanja ulica u Rijeci nije nedostatak nego svojevrsni kulturni fenomen koji pokazuje koliko su povijest, tradicija i lokalni identitet snažni u ‘Gradu koji teče’. Zato, ako vam netko u Rijeci kaže da nešto „nije u ulici, nego kod Riječke banke“, nemojte se zbuniti. To je jednostavno riječki način snalaženja: način orijentacije koji ne podrazumijeva kartu, već samo srce grada.
