Nekoliko je faktora koji su uzrokovali porast broja zaraženih. Prvi faktor je da nemamo kolektivni imunitet, trebali bi imati oko 70 posto imunih osoba koje su preboljele bolest ili su cijepljene da bi dobili kolektivni imunitet. Ako se radi o visoko zaraznim sojevima, onda je taj kolektivni imunitet viši, možda i 80 posto. Druga stvar je da se radi o visoko zaraznim sojevima koji se puno brže šire. Treći razlog je činjenica da smo pustili u pogon školski sustav, rekao je imunolog Zlatko Trobonjača za središnji Dnevnik HTV-a.
– Možemo potegnuti paralelu sa situacijom od jesenas kad smo otvorili školski sustav, a u listopadu imali eksponencijalni rast epidemije. Znamo s čime smo završili u studenom i prosincu. Očigledno takav scenarij bi mogao biti moguć i sada tijekom proljeća ako nekakvim protuepidemijskim mjerama, tu prvenstveno mislim na odgovornost naših sugrađana, ne onemogućimo širenje epidemije. Ako se to ne dogodi, što se tiče sugrađana, onda će Stožer morati donijeti neke druge mjere, rekao je Trobonjača.
Upitan može li se predvidjeti daljnje ponašanje virusa odnosno hoće li mutacije biti sve zaraznije, Trobonjača je rekao da izvornog wuhanskog soja više nema.
– Naravno da će se to i dalje nastavljati, novi sojevi se stvaraju. Posebno se stvaraju u imunodeficijentnim ljudima koji, kada obole, oni mogu nositi infekciju i više mjeseci. Kako nemaju učinkovitu imunost koja bi mogla eradicirati virus u potpunosti pojavljuju se neki sojevi virusa koji na neki način izbjegnu toj djelomičnoj imunosti u takvih ljudi i nakon toga se mogu proširiti i pojaviti u populaciji, rekao je imunolog.
Srbija i BiH su postali velika žarišta. Trobonjača je rekao da je sve što se sada kod nas događa očekivano.
– S obzirom na situaciju u BiH i Srbiji i nekim drugim zemljama s kojima imamo cirkulaciju ljudi i vidimo da su određeni sojevi virusa doneseni, cijeli scenarij u susjedstvu moguć je i kod nas, samo je pitanje hoće li se dogoditi, a prvenstveno je pitanje na koji način ćemo se ponašati i hoćemo li spriječiti da se takav scenarij dogodi, rekao je Trobonjača.
AstraZenecino cjepivo izaziva brojne kontroverze zbog nuspojava. Imunolog Trobonjača je rekao kako treba dokazati jesu li prijavljene patološke pojave povezane s cjepivom.
– Određene patološke pojave imate u normalnoj populaciji. Držim da bi trebali čekati izvješće i preporuke regulatornih agencija. Teško mi je gledati kada neki ljudi za sebe odluče i kažu da se neće cijepiti, vi kao laik ne možete odlučiti, treba slušati stručnjake. Ako EMA kaže da je cjepivo dobro i pouzdano i da nije povezano s nekim patološkim stanjima, onda ga treba primjenjivati. Ako EMA kaže da ga treba povući, onda ćemo ga valjda povući, rekao je.
Naglasio je kako u Hrvatskoj za sada nitko nije preminuo zbog cijepljenja, a imamo preko 5700 ljudi koji su umrli od COVIDA.
– Ako netko razmišlja treba li se cijepiti, mislim da je to odgovor, poručio je.
Jednodozno cijepljenje ima svojih prednosti, ali i mana. Prednost je, kaže Trobonjača, da ćemo brže zaštititi populaciju od težih oblika bolesti.
– Jednodozno cijepljenje možda neće štititi od nastupa određenih simptoma i pogotovo od asimptomatskih infekcija, ali će štititi od težih oblika bolesti i smrti. Na razini individualne zaštite će sigurno dobro doći, rekao je Trobonjača.
Međutim, druga je stvar brzina i dinamika s kojom ćemo epidemiju eliminirati.
– Jednodozno cijepljenje je povezano s većim postotkom asimptomatskih infekcija, pretpostavljamo, a naravno ako se čovjek asimptomatski inficira onda može širiti virus i po toj logici će se epidemija puno sporije eliminirati nego kada bi se primjenjivale dvije doze. Ako bi se jednodozno cijepljenje počelo primjenjivati globalno kao jedan protokol, tada bi mogućnost nastanka virusnih bio mnogo veći, rekao je Trobonjača.
Ako želimo suzbiti epidemiju, Trobonjača je rekao, jedan od mogućih protokola je da se radno aktivno stanovništvo odredi kao prioritetna skupina za cijepljenje.
– Prioritet su skupine gdje epidemiolozi utvrde da se virus najbrže širi. Ako ustvrde da se u radnoj populaciji najbrže širi, a želite suzbiti epidemiju, onda ćete njih cijepiti. Prije smo išli drugom logikom, željeli smo zaštititi starije s obzirom da su najugroženiji s obzirom na ishod bolesti, rekao je imunolog sa Sveučilišta u Rijeci za središnji Dnevnik HTV-a.
