Gradsko vijeće Grada Rijeke na 8. sjednici jednoglasno je prihvatilo Deklaraciju o hrvatskom prostoru, potvrdivši opredijeljenost za kvalitetu arhitekture, javni interes i transparentnost. Rasprava je ukazala na ograničene ovlasti lokalne samouprave i potrebu za konkretnim potezima, uključujući preispitivanje Zakona o prostornom uređenju. Istodobno, izvješće KD Čistoća za 2025. nije prihvaćeno, zbog pada prihoda i rasta troškova.
Gradsko vijeće Grada Rijeke jednoglasno je prihvatilo Deklaraciju o hrvatskom prostoru Akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske, čime je potvrđena strateška opredijeljenost grada za promicanje kvalitete arhitekture i očuvanje prostora kao javnog interesa. Odluci je prethodila dugotrajna i intenzivna rasprava, ponajprije usmjerena na zakonska ograničenja u upravljanju prostorom i ovlasti jedinica lokalne samouprave.
Prostor kao javni interes
Arhitekt Bojan Bilić iz Akademije arhitektonskih znanosti i umjetnosti u uvodnom je izlaganju naglasio hitnost zaštite prostora, upozorivši na negativne posljedice nekontrolirane gradnje u Hrvatskoj. Istaknuo je da je stanje u prostoru često neuređeno, uz milijune legalizacija koje dodatno narušavaju njegovu kvalitetu.
Posebno je naglasio važnost edukacije i promjene svijesti – od vrtića do fakulteta – te potrebu da prostor postane ustavno zaštićena kategorija. Upozorio je i na nedostatak zelenih površina. „Nije mi drago živjeti u gradu koji ima sto puta manje zelenih površina od Ljubljane. Grad Rijeka je 2019. planom predvidio svega tri do pet kvadrata zelenila po stanovniku, dok Ljubljana ima petsto. Moramo razvijati bolje standarde i podići kvalitetu javnog prostora“, poručio je Bilić.
U ime predlagatelja, Marin Račić (Centar) naglasio je dugoročnu i nepovratnu prirodu odluka o prostoru, istaknuvši da se takve odluke moraju donositi stručno, sustavno i u javnom interesu. Deklaracija, kako je naveo, postavlja jasna načela – prostor kao javni interes, arhitekturu kao standard kvalitete te transparentnost i stručnost u odlučivanju. Ključni projekti trebaju težiti najvišoj razini kvalitete, a arhitektonsko-urbanistički natječaji osiguravaju povjerenje i transparentnost.
Nebojša Zelič (Možemo) upozorio je da novi Zakon o prostornom uređenju smanjuje ovlasti jedinica lokalne samouprave i prebacuje ih na privatne investitore, naglasivši da prihvaćanje Deklaracije nije dovoljno bez konkretnih poteza, poput pokretanja postupka za ocjenu ustavnosti zakona.
Sličan stav iznijela je i Ana Trošelj (PGS), koja je upozorila na pogodovanje krupnom kapitalu i centralizaciju odlučivanja, ističući potrebu za konkretnim mjerama zaštite prostora. Račić je predložio da se sljedeća sjednica posveti upravo toj temi, dok je Bilić pojasnio da je dio primjedbi struke već uvažen u zakonu te da su stručnjaci spremni pomoći vijeću u daljnjim koracima.
Zelič je dodatno upozorio na rok od 30 dana za pokretanje postupka ocjene ustavnosti, dok je zamjenik gradonačelnice Vedran Vivoda istaknuo da je takvu inicijativu trebalo ranije formalno predložiti. Ivana Prica Matijaš (SDP) potom je predložila stanku radi dogovora o daljnjim koracima.
Nova sjednica o prostoru u travnju
Nakon pauze i sastanka predsjednika klubova, predsjednik Gradskog vijeća Robert Kurelić izvijestio je da će se za dva tjedna, 9. travnja, održati nova sjednica posvećena upravo pitanjima prostora i daljnjim aktivnostima.
U nastavku rasprave, u ime Kluba HDZ-a Jelena Biondić naglasila je da Deklaracija nije tek formalni dokument, već važan okvir za odgovorno upravljanje prostorom, uz poštivanje struke, transparentnosti i javnog interesa. Sanjin Matijević (Alternativa) istaknuo je da je usvajanje Deklaracije komplementarno osnivanju Zavoda za prostorno uređenje, dok je Račić dodatno upozorio na potrebu jasnih pravila i ranijeg uključivanja javnosti u planiranje.
Rasprava je obuhvatila i pitanja stambene politike, zelenih površina i priuštivog stanovanja. Zamjenik gradonačelnice Aleksandar Milaković upozorio je da je najveći problem priuštivog stanovanja u Europi nedostatak ponude, odnosno da se gradi premalo stanova.
.Milaković je naglasio važnost balansa između interesa grada i investitora te ulogu urbanističkog pregovaranja, gdje grad služi kao medijator između javnog interesa i kapitala, kako bi se omogućio održiv razvoj i investicije, dok je Trošelj ponovno upozorila na ograničavanje ovlasti lokalne razine. Zelič je pritom osporio tezu da povećanje ponude automatski snižava cijene stanova, istaknuvši složenost tržišnih odnosa, a Andro Amančić (Fokus) dodao je kako su ključni resursi za razvoj prostora u vlasništvu države i gradova, što zahtijeva širu koordinaciju.
Zaključno, istaknuto je da Deklaracija predstavlja tek prvi korak te da njezina provedba mora biti konkretna, kontinuirana i uključivati sve relevantne dionike.
O etičkom povjerenstvu, vrtićima i školama jednoglasno
Na početku sjednice vijećnici su jednoglasno potvrdili izbor novog sastava Etičkog povjerenstva Gradskog vijeća Grada Rijeke. Za predsjednika je imenovan Franjo Mijatović, docent na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, dok su za članove imenovani Dragan Čubrilo, Lorena Basara Zupčić, Tomislava Furčić i Hermina Baraković.
Gradsko vijeće prihvatilo je i Odluku o načinu ostvarivanja prednosti pri upisu djece u gradske vrtiće – Dječji vrtić Rijeka, Dječji vrtić More i Dječji vrtić Sušak.
Prednost pri upisu imaju djeca koja do 1. travnja navrše četiri godine života, a potom se upis provodi prema utvrđenim kriterijima koji uključuju djecu roditelja invalida Domovinskog rata, djecu oba zaposlena roditelja, djecu iz višečlanih obitelji, djecu samohranih i jednoroditeljskih obitelji, djecu u udomiteljskim obiteljima, djecu s teškoćama u razvoju i kroničnim bolestima, djecu osoba s invaliditetom te djecu roditelja korisnika doplatka za djecu ili zajamčene minimalne naknade. Riječ je o usklađenju s novim zakonskim odredbama, pojasnila je pročelnica Iva Erceg.
Usvojena je i Odluka o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentralizirane funkcije osnovnog školstva za 2026. godinu. Ukupno je osigurano 2.626.786 eura iz državnog proračuna, od čega je 2.217.986 eura namijenjeno za materijalne i financijske rashode te opremu, a 408.800 eura za održavanje školskih objekata. Sredstva se raspoređuju prema dosadašnjim rashodima, uz povećanje od 10 posto, uz dodatna izdvajanja za Osnovnu školu Turnić u iznosu od 2.000,00 eura te Centar za autizam Rijeka u iznosu od 7.590,00 eura zbog povećanih troškova.
Za nabavu opreme i ulaganja sredstva se raspoređuju prema veličini škole: od 2.000,00 eura za manje škole, 3.000,00 eura za srednje te 4.500,00 eura za veće škole.
Jednoglasno je usvojena i Odluka o dodjeli dozvola na pomorskom dobru na području grada Rijeke. Na natječaj objavljen 23. siječnja 2026. za 48 lokacija pristiglo je 14 ponuda, od čega je prihvaćeno deset za lokacije na Preluku, S-zavoju te na plažama Ploče, Igralište i Sablićevo, dok su četiri ponude odbijene.
Odbijeno izvješće Čistoće za 2025.
U raspravi o izvješću o radu Komunalnog društva Čistoća za 2025. godinu pročelnica Maja Malnar pojasnila je da se radi o zakonskoj obavezi, a ne klasičnom financijskom izvješću. Direktor Igor Velimirović naveo je kako su prihodi pali, a troškovi značajno porasli, što je dovelo do neravnoteže u poslovanju, uz napomenu da je sustav bio u tranziciji prema individualiziranom prikupljanju otpada.
U 2025. godini uslugom je bilo obuhvaćeno 107.964 stanovnika, uz 15.085 korisničkih adresa i 82 vozila u sustavu, od čega se 34 koriste isključivo na području Rijeke, dok su ostala angažirana i u još osam jedinica lokalne samouprave. Povećanje operativnih aktivnosti vidljivo je i kroz rast prijeđenih kilometara, koji su s 11.685 kilometara u 2024. godini porasli na 11.955 kilometara u 2025. Ukupni prihod javne usluge u 2025. iznosio je 11.170.272 eura, a ukupni troškovi su porasli na 14.247.002 eura, izvijestio je Velimirović.
U raspravi su vijećnici upozoravali na pad učinkovitosti i rast troškova. Hana Paleka (Možemo) problematizirala je pad prihoda unatoč stabilnom broju korisnika te zatražila pojašnjenje odgode provedbe individualiziranog sustava, dok je dodatno pojašnjeno da se njegova puna implementacija očekuje do 2028. godine. Irena Bolf (SDP) istaknula je da Klub SDP-a neće podržati izvješće, ocijenivši kako je poslovanje Čistoće opterećeno političkim odlukama i odgodom korekcije cijena, što je dovelo do gubitaka.
Katarina Matak Radoš (HDZ) upozorila je na rast troškova, pad učinkovitosti i opterećenje građana poskupljenjem usluge, ocijenivši da sustav pokazuje ozbiljne operativne nedostatke i generiranje gubitka. S druge strane, zamjenik gradonačelnice Vedran Vivoda istaknuo je da je povećanje troškova i broja kilometara posljedica uvođenja zakonom propisanog sustava odvojenog prikupljanja otpada te paralelnog funkcioniranja više modela prikupljanja.
VIDEO – ‘Prostora za čekanje više nema’
Direktor Igor Velimirović istaknuo je da sustav nije moguće istodobno racionalizirati i povećati učestalost odvoza, naglasivši kako „nije moguće raditi manje kilometara, a ići češće na adresu“. Upozorio je na niz problema u upravljanju iz prethodnog razdoblja, uključujući neiskorištenu opremu velike vrijednosti, neadekvatno održavanje voznog parka i loše organizirane procese. Posebno je naglasio da cijena usluge nije korigirana od 2022., dok su troškovi značajno porasli, uključujući i rast cijene goriva, što dodatno opterećuje sustav. Kao ključne mjere najavio je optimizaciju ruta, reorganizaciju poslovanja, uvođenje sustava upravljanja korisnicima i bolju komunikaciju s građanima.
Gradonačelnica Iva Rinčić pojasnila je da se raspravlja o izvješću bivše uprave, naglasivši kako aktualno vodstvo grada, koje je na dužnosti od sredine 2025., nije bilo zadovoljno načinom upravljanja, što je i dovelo do promjene direktora. Istaknula je da neusvajanje izvješća nema izravne sankcije, ali da je fokus na budućim potezima i unapređenju sustava.
Vijećnik Srđan Srdoč (IDS) upozorio je na probleme na terenu, osobito s glomaznim otpadom, dok je zamjenik gradonačelnice Vedran Vivoda najavio poboljšanja sustava i ponovno otvaranje lokacije za zbrinjavanje glomaznog otpada na Pehlinu.
Velimirović je dodatno istaknuo problem nepravilnog odvajanja otpada, naglasivši da većina sadržaja žutih spremnika nije pravilno odložena. U ime Kluba HDZ-a Marko Smojver zaključio je da stanje na terenu ne odgovara formalnim pokazateljima te da izvješće ne mogu podržati.
Na kraju rasprave izvješće nije prihvaćeno, uz 4 glasa za, 14 protiv i 12 suzdržanih.
Financiranje Javne vatrogasne postrojbe i HGSS-a
U nastavku sjednice vijećnici su jednoglasno usvojili Odluku o financiranju Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke za 2026. godinu u iznosu od 2.442.015 eura, kao i izvješće o radu Hrvatske gorske službe spašavanja – Stanice Rijeka za 2025. godinu te program javnih potreba HGSS-a Stanice Rijeka za 2026. u iznosu od 50.000 eura.
Na samom početku sjednice predsjednik Gradskog vijeća Robert Kurelić izvijestio je da je, prema odluci riječkog HDZ-a, Katarina Matak Radoš postala nova članica Kluba vijećnika HDZ-a, umjesto dosadašnjeg vijećnika Alena Ružića.
