Gradsko vijeće usvojilo je Strategiju zelene urbane obnove Grada Rijeke kao srednjoročni akt strateškog planiranja do 2030. g.. raspravljajući o godišnjim izvješćima, Gradsko vijeće nije prihvatilo Izvješće o poslovanju Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca i Muzeja moderne i suvremene umjetnosti za 2023. godinu.
Na početku sjednice minutom šutnje odana je počast dugogodišnjem bivšem vijećniku SDP-a Ivanu Ivanišu.
Strategija zelene urbane obnove Grada Rijeke
Potreba za izradom Strategije zelene urbane obnove Grada Rijeke (ZUO) proizašla je iz strateškog cilja Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine koji zagovara razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima kroz planski osmišljene zelene i vodene površine te druga prostorna rješenja temeljena na prirodi koja pridonose očuvanju, poboljšanju i očuvanju prirode, prirodnih funkcija i procesa.
Grad Rijeka, Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem naručio je izradu Strategije zelene urbane obnove Grada Rijeke kao srednjoročnog akta strateškog planiranja, koji se odnosi na razdoblje od deset godina, odnosno do 2030. g.. Strategiji je prethodila izrada analitičke podloge, Studija zelene infrastrukture Grada Rijeke i E-savjetovanje s javnošću. U izradu Strategije uključena je radna skupina predstavnika relevantnih gradskih upravnih odjela te vanjskih suradnika stručnjaka s područjima prostornog planiranja i uređenja krajobraza.
29. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA
Cilj izrade Strategije ZUO Grada Rijeke je poticanje održivog razvoja prostora Grada temeljenog na održavanju postojećih i stvaranju novih zelenih površina te unaprjeđenju njihovih socijalnih, ekoloških, gospodarskih, zaštitno-regulacijskih i urbano-morfoloških funkcija kroz umrežavanje i multi funkcionalnost. Na ovaj način će se odgovorno gospodariti s prostorima Grada koji su osnovni resurs za gospodarske djelatnosti, posebno turističku namjenu. Strategija ZUO definirat će tematsko – programski koncept uz detaljniji prikaz specifičnih mogućnosti, inicijativa i projekata vezanih uz formiranje zelene infrastrukture kao i mogućnosti njihove provedbe. Strategija će predstavljati važnu stručnu podlogu za izradu izmjena Prostornog plana uređenja Grada Rijeke i Generalnog urbanističkog plana Grada Rijeke. Provedba Programa sufinancirat će se iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u novom financijskom razdoblju 2021. – 2027. godine te iz Mehanizma za oporavak i otpornost putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.
PRIJEDLOG UREĐENJA ULAZNOG DIJELA ZAMETSKE PEĆINE
Strategijom ZUO je preporučena izrada čitavog niza stručnih dokumenata unutar 7 godina kroz izradu Akcijskog plana zelene urbane obnove, provedbenog akta koji će se sadržajno i logički jasno artikulirati buduće aktivnosti, tko ih provodi, u kojem vremenskom periodu i koliko sredstva će biti potrebno osigurati da ih se provede. Akcijski plan potrebno je realizirati u narednih godinu dana radi aktualnosti podataka na kojima se on temelji.
Provedbom aktivnosti definiranih Strategijom kanjonom Rječine povezalo bi se prirodno zaleđe Rijeke s obalom i centrom grada većim brojem boravišnih i sportsko-rekreacijskih sadržaja; uspostavile bi se dvije nove park-šume; povećao broj parkova sa sadašnjih 18 na 83, od čega je planirano 17 novih gradskih, 45 nova lokalna parka i 3 sportsko-rekreacijska parka; uspostavilo 6 novih dječjih igrališta, 6 novih sportsko-rekreacijskih terena, 6 novih vježbališta na otvorenom i 3 parka za pse. Duljina gradskih šetnica povećala bi se s dodatnih 10 km, kao i povećala duljina gradskih drvoreda za više od 6 km. Revitalizacijom gradskih plaža, povećanjem sadržaja i sadnjom visoke vegetacije u njihovom zaleđu, stvorili bi se preduvjeti za njihovo korištenje tijekom cijele godine.
PRIJEDLOG SPORTSKO-REKREACIJSKOG PARKA UZ STADION RUJEVICA
Renaturalizacijom Škurinjskog potoka pospješila bi se mogućnost realiziranja dodatnog zelenog klina kojim bi se prirodno zaleđe povezalo s obalom. Primjenom NBS principa (zeleni/plavi/smeđi krovovi, održivi drenažni sustavi, sadnja visoke vegetacije na zelenim površinama među zgradama i dr.) u velikim planiranim stambenim zonama (Turanj-Kostabela, Rujevica i sl.) ublažio bi se utjecaj toplinskih otoka, povećala ambijentalnost otvorenih prostora u naselju, što bi imalo utjecaj i na povećanje kvalitete života stanovnika Rijeke u širem gradskom području. Urbanom sanacijom gospodarsko-poslovnih zona, kao i sadnjom zaštitnog zelenila uz postojeće i planirane poslovne zone te parkirališta, utjecalo bi se na povećanje bioraznolikosti i ambijentalnih kvaliteta u Gradu, smanjenje utjecaja toplinskih otoka (naročito u obalnom pojasu i Škurinjskoj dragi) i ublažavanje utjecaja sve učestalijih jakih oborinskih nevremena. Planirana je uspostava 5 novih urbanih vrtova (uz postojeći „Zeleni put“) i 13 vrtova (voćnjaka i povrtnjaka) uz osnovne škole na području cijelog Grada Rijeke. Sve navedeno utjecat će na bolju distribuciju zelenih površina i sadržaja dostupnih svim stanovnicima Rijeke te na kvalitetniju i raznovrsniju turističku ponudu.
Vijećnici koji su sudjelovali u raspravi pohvalili su izradu Strategije i njene sadržajne elemente naglašavajući ipak skepsu o mogućnosti njene implementacije, s obzirom na dosadašnju praksu i propuštene prilike.
Kako je pojasnila pročelnica Ljiljana Buljan, u GUP-u su zelene zone u velikoj mjeri već određene, a također i zaštićene šume. Tijekom ove godine provodi se transformacija prostorno-planske dokumentacije u sustav e-planovi pri čemu se mora početi od planova najvišeg reda. Ta transformacija kreće već u rujnu ove godine i kroz nju će svi segmenti o kojima se govorilo biti sagledani. Pojasnila je kako detaljnije treba sagledati izgrađene dijelove naselja, razmotriti primjenu MBS gradnje, sadnju visokih stabala te uređenja zelenih krovova. Što se tiče samih trgova koji su obuhvaćeni strategijom, to se ne može urediti odjednom, ali se može definirati kako ih urediti. Isto se odnosi na sadnju drvoreda.
PRIJEDLOG ZELENE PREOBRAZBE ŠIREG PODRUČJA DELTE
Što se područja Delte i Žabice tiče, o čemu su govorili pojedini vijećnici, za Žabicu već postoji projekt koji je predviđen u sklopu izgradnje novog kolodvora, a njime je predviđena zelena površina na području sadašnjeg kolodvora. Za južni i sjeverni dio Delte propisana je obaveza izrade urbanističkog plana. Upravo u tim područjima predviđena je MBS gradnja na način da se što više površina obuhvati zelenilom. Što se primjedbe o projektima gradnje stanova na Kantridi, tamo se ništa ne gradi pa se ne može govoriti o tome, a kada se bude i predlagalo onda će se primijeniti odredbe strategije. Slijedi konkretan akcijski plan unutar godine dana. Koristit će se svi fondovi koji to omogućavaju.
Voditeljica izrade strategije Višnja Šteko je kazala kako je u dokumentu predviđeno rješavanje zelenila na plažama te dodala kako se na temelju digitalnih modela izvuklo sve javne i gospodarske objekte kako bi se za njih razmotrilo gdje se mogu implementirati MB projekti. Strategija je usvojena jednoglasno s 29 glasova.
Dodjela dozvola na pomorskom dobru na području Grada Rijeke
29. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA
Za ukupno 56 lokacija koje su bile predmet javnog natječaja pristigle su 33 ponude za 31 lokaciju te 4 dopune ponuda u otvorenom roku. Za preostalih 25 lokacija nije pristigla ni jedna ponuda. Donesena je jedinstvena Odluka o dodjeli dozvola. Riječ je dakle o 6 lokacija za koje će na temelju dodijeljenih dozvola Grad Rijeka godišnje uprihoditi 7.630,00 eura, što predstavlja 70% naknade dok se preostalih 30% naknade sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama uplaćuje u korist Primorsko-goranske županije.
Vijeće je dalo naknadnu suglasnosti na Izmjene Detaljnog plana raspodjele financijskih sredstava unutar Programa javnih potreba u sportu Grada Rijeke za 2024. godinu kojima se prema prijedlogu Riječkog sportskog saveza iznos sredstava povećava za 370.000 eura te plan sada iznosi 2.745.500 eura.
Trgovačko društvo Smart RI d.o.o. pripojeno Riječkoj razvojnoj agenciji Porin d.o.o.
29. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA
Kako je pojasnila pročelnica Jana Sertić, pripajanje se predlaže s obzirom na to da su osnovne djelatnosti dvaju društava komplementarne, posebice u aspektu savjetodavnih usluga, izrade i provedbe EU projekata, koordiniranja i poticanja lokalnog razvoja. Oba društva dijelom obavljaju djelatnost potpornih institucija i potiču suradnju sa znanstvenim ustanovama u cilju promicanja projekata, tehnološkog transfera i komercijalizacije rezultata istraživanja, kao i provedbe projekata istraživanja i razvoja, predlaže se njihovo spajanje.
Pojašnjenje je dao i Nenad Antolović, direktor Smart RI koji je naglasio kako će Smart RI u rad i poslovanje trgovačkog društva RRA Porin implementirati svoje iskustvo u EU projektima. Nastavit će se implementacija tekućih projekata EDIH Adria i projekt HEIsCITI, što će biti od koristi korisnicima inkubatora trgovačkog društva RRA Porin. Pripajanjem trgovačkom društvu RRA Porin svi će radnici zadržati sva prava i obveze iz prenesenih ugovora o radu.
Izvješća o poslovanju ustanova kulture u 2023.g
Izvješće o poslovanju HNK Ivana pl. Zajca Rijeka u 2023. godini
Predsjednica Odbora za kulturu Maša Magzan je u uvodu rasprave kazala kako na posljednjoj sjednici Odbora nije održana rasprava o radu HNK Ivana pl. Zajca budući da Kazalište nije dostavilo materijale za raspravu, za razliku od drugih ustanova, niti je itko iz HNK prisustvovao sjednici Odbora. Tajana Masovčić, predsjednica Odbora za proračun i financije je kazala kako su oni usvojili sve materijale jer je predstavnica HNK Ivana pl. Zajca prisustvovala sjednici. Valja naglasiti kako je u ovoj, ali i raspravama o svim izvještajima ustanova najviše detalja o poslovanju davala vijećnica HDZ-a, Štefica Jagić-Rađa (HDZ) koja se za raspravu o svim izvješćima izuzetno dobro pripremila, proučivši sve stavke prihoda i rashoda, kao i programe ustanova.
Štefica Jagić Rađa je kazala kako se u odnosu na prethodnu godinu imovina smanjila zbog izostanka priliva od Ministarstva. Hrvatsko narodno kazalište je u 2023. godini ostvarilo prihod od poslovanja u iznosu od 7.968.939,88 eura te rashod od 7.809.980,63 eura, čime je ostvaren višak prihoda u iznosu od 159.009,25 eura. Prihod od nefinancijske imovine ostvaren je u iznosu od 200,00 eura, dok je rashod za nabavu nefinancijske imovine ostvaren u iznosu od 39.548,32 eura, što čini manjak prihoda od nefinancijske imovine u iznosu od 39.348,32 eura. Zbrojem ukupnih prihoda i rashoda ostvaren je višak prihoda i primitaka od 119.660,93 eura koji s prenesenim manjkom prihoda i primitaka iz prethodnih godina u iznosu od 500.133,24 eura čini manjak prihoda i primitaka tekuće godine za pokriće u sljedećem razdoblju u iznosu od 368.794,21 eura. HNK Ivana pl. Zajca je u 2023.g. imalo 315 djelatnika, a prosječna bruto plaća je iznosila 1.171,82. Ustanova ima sedam sudskih postupaka, rekla je Jagić-Rađa, većinom iz radnih odnosa. Radi se o mobingu prema radnicima i autokratskom vođenju ustanove. Materijalni rashodi su povećani zbog velikog broja bolovanja. HDZ neće podržati. Negiranje odgovornosti za raspolaganje javnim novcem, skrivanje informacija, neprihvaćanje komunikacije i neracionalnog trošenja novca, mnogi naslovi repriziraju se dv- do tri puta, posebno kod opernih naslova koji su najskuplji. S obzirom na ovakvu repertoarnu politiku, kontinuirano opraštanje komunalnih dugova, pitala je komu služi ovo kazalište.
Intendant Marin Blažević je postavio pitanje kako Maša Magzan tvrdi da nisu dostavili odgovore jer su ih iz Kazališta dostavili nadležnom Odjelu, a zašto odjel nije dostavio vijećnici, ne zna. Iz kazališta uredno odgovaraju na pitanja premda su neka vrlo često niskog stupnja kompetencije. Blažević ne vidi razloga zašto bi s vijećnicom Magzan imao dalje razgovarati. Tvrdi da sudske tužbe nisu pitanje mobinga.”Ne mogu se odnositi s dužnim poštovanjem prema vijećnicima Gradskog vijeća koji su dva puta tražili moju ostavku”, rekao je Blažević. Predsjednica Ana Trošelj mu je oduzela riječ.
Vijećnica Magzan je odgovorila kako vijećnici nisu dužni slušati napade Ad hominem. Navela je da nije rekla da materijali nisu stigli, već da odgovori na pitanja koja su postavili nisu stigli. Sad je zanima, da ako je Kazalište slalo odgovore Odjelu, zašto ih Odbor nije dobio. Mi imamo neodgovorene zaključke odbora još iz 2021.g. Podsjetila je da su Riječke ljetne noći za vrijeme mandata Blaževića i pročelnika Šarara ukinute, a umjesto toga su u to vrijeme održani Summer Classic’s u Puli. Zašto se to dogodilo i zašto se financiralo iz proračuna Rijeke. Vijećnik Vivoda je kazao kako je reakcija Blaževića egotrip jednog čovjeka koji misli da je bogom dan. Ovo je sramotno izlaganje u kojem je izrečeno da kolegica Magzan ne predstavlja građane. “Za razliku od vas, rekao je Blaževiću, nju su izabrali građani, a vas gradonačelnik”.
Vijećnik Josip Ostrogović je kazao kako u dva mandata nikad nije čuo nekog intendanta ili ravnatelja da se na ovakav način obraća vijećnicima. “Sada zamislite kako se on obraća svojim radnicima. Ovo je referenca za vaše daljnje poslove. Siguran sam da će ministrica pogledati snimku i vidjeti iza koga je stala”, rekao je Blaževiću.
Intendant Blažević je replicirao kako iza njega nije stala niti jedna osoba, nego se stalo iza programa kazališta. Iz Ministarstva kulture i medija ne bi povećali financiranje za 100 % da nemaju drugačiji stav od vašeg. Jedan od sedam sporova nije iz radnih odnosa već s bivšom intendanticom. Kako to vijećnica Jagić Rađa zna da je u sudskim sporovima riječ o mobingu. Dva spora su okončana nagodbom bez troška za Kazalište. Tri pravomoćnom odlukom odluke otkaza o radu su potvrđene kao ispravne. Što se Riječkih ljetnih noći tiče, njihovo ukidanje je bila strateška odluka Grada i Kazališta. U nekoliko navrata je već prijašnjih godina objašnjavao kako se program Summer Clasic’s financirao iz sredstava Grada Pule i vlastitih prihoda. Vijećniku Ostrogoviću je odgovorio kako je žalosno da on njega optužuje, a dobro zna da je u dva navrata Visoki upravni sud Odluke Gradskog vijeća o njegovoj smjeni označio neutemeljenima.
Vijećnica Magzan je komentirala intendantovu opasku da se ukidanje Riječkih ljetnih noći odnosi na stratešku odluku Grada Rijeke, jer je taj program dio statuta Kazališta i Blaževićeva mandatnog programa. Smatra kako nijeproblematična uloga intendanta već uloga Grada. Gradonačelnik ima pravo da upravlja i postavlja pitanja, ali on ni pita niti išta traži. Dobro je dok je dobro, a u HNK već dugo nije dobro, rekla je Magzan.
Vijećnik Rogić je kazao kako se gomila dug iz prethodnog razdoblja. Zanima ga je li ovo još jedan primjer SDP-ovog kandidiranja. Rukovodstvo kazališta se ne nosi s izazovom publike jer nije uspjelo pokriti dugove prethodnog razdoblja. Kazalište se prije približavalo tvrtkama, nudilo neke pakete predstava. U mandatima Frljića i Blaževića je to nestalo. Zašto se ništa nije poduzelo nego je naglasak na nečem umjetničkom. Izvješće o poslovanju HNK Ivana pl. Zajca nije prihvaćeno.
Izvještaj o poslovanju ustanove Gradsko kazalište lutaka Rijeka za 2023. godinu
Gradsko kazalište lutaka ostvarilo je u tekućoj godini 787.726 eura prihoda, dok su rashodi iznosili 786.385 eura. Višak prihoda u iznosu 1.341 eura je odlukom Kazališnog vijeća raspoređen u 2024. godini. Lutkari su sudjelovali na 16 festivala u Hrvatskoj i inozemstvu i imali 30 gostovanja. 241 predstava izvedena je u matičnoj kući na Brajdi, 19 programa u Dječjoj kući te 111 na terenu. Za svoj umjetnički rad i kulturno djelovanje Kazalište i njegovi djelatnici i suradnici primili su 11 strukovnih nagrada i 3 priznanja i povelje. GKL je u 2023. godini imalo 30 djelatnika, a prosječna bruto plaća je iznosila 1.201,41 eura.
Lutkari su dobili puno pohvala vijećnika, a Izvješće je prihvaćeno jednoglasno.
Izvještaj o poslovanju ustanove Muzej moderne i suvremene umjetnosti za 2023. godinu
Muzej je u svojim prostorima realizirao devet izložbi uz brojne popratne i gostujuće programe koje je pogledalo 23.235 posjetitelja. MMSU je imao 14 zaposlenih s prosječnom bruto plaćom od 1.391,96 eura. Programi MMSU-a u 2023. godini osvojili su 3 nagrade i priznanja. Prihodi iz poslovanja ostvareni u 2023.g. iznose 467.626,45 eura, a rashodi 483.428,06. Izvješće nije prihvaćeno.
Godišnji izvještaj o poslovanju ustanove Muzej grada Rijeke za 2023. godinu
Prosječni broj zaposlenih u 2023.g. je bio 22, a prosječna bruto plaća iznosila je 1.216,34 eura. Prihodi iz poslovanja ostvareni u tekućoj godini iznose 787.918 eura, dok su rashodi poslovanja ostvareni u iznosu 721.635 eura. Višak (manjak) prihoda iz poslovanja ostvaren tekućoj godini iznosi 66.283 eura. Izvješće je prihvaćeno uz 11 suzdržanih.
Hrvatski kulturni dom na Sušaku
Hrvatski kulturni dom na Sušaku ostvario je prihod od 556.598 eura dok rashodi iznose 577.041 eura. Manjak od 20.442,79 eura, uvećan za preneseni manjak od prošle godine od 19.832,25 eura iznosi 40.275,04 eura. Radi se o metodološkom manjku koji je pokriven prihodima u 2024.
U HKD-u je realizirano 152 programa koje je vidjelo 63.267 posjetitelja te 8 vanjskih projekata sa 198 sudionika. Provedena su dva festivala: Porto Etno i Port of dance te program Francis Footwork/Kreativne plesne priče. Volonterski program koji HKD provodi zabilježio je 105 aktivnih volontera, 413 volontera ukupno angažiranih na 73 događanja i aktivnosti te ukupno odrađenih 1.831,5 volonterskih sati. Programska djelatnost galerije Kortil realiziran je u iznosu od 25.893,70 eura ili 97,64% godišnje iznosa. Planirana proračunska sredstva u iznosu od 12.900,00 eura ostvarena su u iznosu od 12.219,35 eura ili 94,72% za provedbu programa galerije Kortil. Aktivnost je osim proračunskim sredstvima Grada Rijeke, većim dijelom financirana i sredstvima Ministarstva kulture i medija RH i Primorsko-goranske županije. Imao 18 djelatnika, prosječna bruto plaća 1.173,71 eur. Hrvatski kulturni dom na Sušaku ima u tijeku sudski spor na Upravnom sudu u Rijeci. Izvješće je prihvaćeno uz 8 suzdržanih vijećnika HDZ-a.
Godišnji izvještaj o poslovanju ustanove Art kino za 2023. godinu
Prihod ustanove iznosi 707.202 eura, od čega čak 35% iz drugih izvora. Na dan 31. prosinca 2023. godine u Art-kinu bilo je zaposleno šesnaest osoba. Prosječna bruto plaća iznosila je 1.332,80 eura. U 2024. godini Art-kino je nabavilo nefinancijsku imovinu u ukupnoj vrijednosti 130.433,48 eura. Tu je potrebno istaknuti nabavu novog 4k digitalnog projektora Barco SP4K-15 u vrijednosti 119.562,50 eura koji je sufinanciran iz sredstava viška te sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske temeljem Javnog poziva. Petnaesta obljetnica rada te nabava novog digitalnog 4k projektora samo su neki od mjerljivih parametara koji svjedoče uspjehu još jedne izvrsne godine za Art-kino čije je projekcije, njih čak 1.118, u 2023. pogledalo više od 50.000 posjetitelja. Izvješće je uz pohvale vijećnika usvojeno jednoglasno.
Godišnji izvještaj o poslovanju ustanove Gradska knjižnica Rijeka za 2023. godinu
Rad Gradske knjižnice Rijeka u 2023. godini obilježilo je preseljenje i otvorenje nove knjižnične zgrade u Art kvartu Benčić. Zahvaljujući suradnji s Mestnom knjižnicom Ljubljana, nabavljen je zamjenski bibliobus kao zamjena za dotrajali Županijski bibliobus. Broj članova u 2023. godini iznosi 17.505. Gradska knjižnica Rijeka gradi široko razgranat digitalni prostor kojeg čine informacijski i medijski proizvodi: matična web stranica gkr.hr, katalog.gkr.hr + aplikacija ZaKi Book, GKR Magazin, Brickzine i Rasadnik.fyi, a Knjižnica je oblikovatelj i komunikacijske strategije Dječje kuće na osnovi web stranice djecjakuca.hr. Godina 2023. bila je i na tom planu godina prekretnice – razvijan je koncept, dizajn i CMS rješenje za novu web stranicu gkr.hr koja sada objedinjuje, uz informacijski dio i koncepte Magazina, Rasadnika, a u budućnosti i Brickzinea. Na dan 31.12.23. zaposleno je 69 djelatnika – 63 na sredstvima osnivača i 6 na vlastitim sredstvima. Knjižnica je poslovala dobro i ostvarila 2.191.543 eura prihoda i 1.627.150 eura rashoda. Izvješće je prihvaćeno jednoglasno uz pohvale vijećnika.
Odluka o uvrštenju na popis poslovnih prostora koji su predmet kupoprodaje
GRADONAČELNIK MARKO FILIPOVIĆ
Na sjednici održanoj 22. veljače 2024. godine Gradsko vijeće je donijelo 15 Odluka o uvrštenju na popis poslovnih prostora koji su predmet kupoprodaje. Sukladno tom popisu prodaji je bilo izloženo ukupno 15 poslovnih prostora. Zaprimljeno je 9 zahtjeva za kupnju poslovnih prostora u zakupu od strane sadašnjih zakupnika. Na sjednici održanoj 6. lipnja 2024. godine Gradonačelnik je povukao Prijedloge Odluka o uvrštenju na popis poslovnih prostora koji su predmet kupoprodaje u pogledu svih 10 poslovnih prostora u zakupu. U međuvremenu je dvoje zakupnika odustalo od kupnje predmetnih poslovnih prostora, dok je u pogledu jednog poslovnog prostora u zakupu otkazan ugovor zbog dospjelog dugovanja, a za jedan poslovni prostor u zakupu je zakupnik odustao od kupnje, s obzirom na to da je iskazao namjeru za prestankom korištenja prostora s krajem mjeseca lipnja 2024. godine. Slijedom svega navedenog, popis prostora smanjen je na šest. Povjerenstvo je primjenom zakonskih uvjeta za 6 poslovnih prostora u zakupu donijelo pozitivnu ocjenu opravdanosti odnosno utvrdilo da navedeni prostori ispunjavaju uvjete za uvrštenje na popis poslovnih prostora koji su predmet kupoprodaje.
Nakon opetovane rasprave o svrsishodnosti prodaje “obiteljskog srebra”, kao i gradonačelnikovih uvjeravanja kako se sve radi prema zakonu i odlukama Gradskog vijeća, o uvrštenju na popis poslovnih prostora koji su predmet kupoprodaje glasovalo se pojedinačno. Za uvrštenje poslovnog prostora na adresi Matije Gupca 14 na popis poslovnih prostora koji su predmet kupoprodaje glasala je većina vijećnika. Protiv uvrštenja na popis ostalih pet poslovnih prostora svi vijećnici su bili protiv, osim Roberta Salečića koji je glasao za uvrštenje tri poslovna prostora na popis na adresama: Braće Fućak 41,49 m², Korzo 2a, površine 22m², Korzo 2a, površine 23m².
Gradsko vijeće je u Odbor za međugradsku i međunarodnu suradnju umjesto Aljoše Bratuše izabralo Aleksia Komara te imenovalo suce porotnika za mladež Općinskog suda u Rijeci i suce porotnike Općinskog suda u Rijeci.
Vijeće je prihvatilo Izmjene Pravilnika o korištenju sredstava spomeničke rente za provođenje Programa sanacije i obnove grobnih mjesta na grobljima Kozala i Trsat, Godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite na području grada Rijeke s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje te dalo prethodnu suglasnosti na izmjene i dopune statuta osnovnih škola čiji je osnivač Grad Rijeka te Izmjenu Statuta Dječjeg vrtića Rijeka.
