Grad Rijeka dobio je potvrdu Svjetske zdravstvene organizacije o primitku u VII. fazu Europske mreže zdravih gradova, kao jedini hrvatski grad iz Republike Hrvatske koji je udovoljio uvjetima za pristup najnovijoj fazi ove prestižne Mreže.
Europskoj mreži zdravih gradova Grad Rijeka je pristupio 1998. godine za vrijeme trajanja III. faze projekta. Time je pokrenuta izravna komunikacija grada sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom te je intenzivirana suradnja s ostalim gradovima članovima, s ciljem promicanja inovacija i promjena u politici zdravlja na lokalnoj razini.
U VII. fazu Europske mreže zdravih gradova može se uključiti oko stotinu gradova, prema unaprijed definiranim kvotama za svaku europsku zemlju. Republici Hrvatskoj odobren je pristup maksimalno četiri grada. Ulazak Grada Rijeke u VII. fazu Europske mreže zdravih gradova predstavili su zamjenik gradonačelnika Rijeke Goran Palčevski i voditelj projekta „Rijeka – Zdravi grad“ Jadran Mandekić.
„Čast mi je i zadovoljstvo potvrditi da je Grad Rijeka dobio potvrdu od Svjetske zdravstvene organizacije o primitku u VII. fazu Europske mreže zdravih gradova, koja traje od 2019. do 2025. godine. Naime, da bi se postalo ali i ostalo članom Europske mreže zdravih gradova s potrebno je ispuniti prilično zahtjevne uvjete, koji se usto, svakih pet godina, odnosno prelaskom čitavog programa u novu fazu, obnavljaju i postavljaju osnove za nove razvojne šanse,“ kazao je zamjenik gradonačelnika Palčevski.
Tijekom rada u okviru Europske mreže zdravih gradova, Grad Rijeka s partnerima iznjedrio je brojne uspješne aktivnosti i projekte, a neki od njih su: Festival stvaralaštva i postignuća djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom (iFest), Riječke sportske igara za djecu s teškoćama u razvoju, projekt povećanja pristupačnosti za osobe s invaliditetom „Otklonimo barijere“, Klubovi za umirovljenike i starije osobe, projekt informatičkog opismenjavanja osoba starije životne dobi „Društvo u kojem učim i osjećam se dobro“, projekt promocije kretanja i zdravih načina života „Rijeka u kretanju“, te brojni drugi.
Osim što provodi niz projekata koji pridonose kvaliteti života Riječana, Grad Rijeka aktivno sudjeluje i u određivanju strateškog smjera Europske mreže. Name 2016. godine tadašnji gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel na poziv Svjetske zdravstvene organizacije pridružio političkim predstavnicima 10-ak europskih gradova u radu novooformljene Grupe za političku viziju Europske mreže zdravih gradova.
„Zbog svih dosadašnjih aktivnosti i političke volje koju Grad Rijeka pokazuje i ulaže u unapređenja zdravlja građana – koje Svjetska zdravstvena organizacija definira kao “psihičko, fizičko i socijalno blagostanje, a ne samo odsutnost bolesti ili slabosti” – Rijeka je prvi i za sada jedini hrvatski grad koji je primljen u VII. fazu Europske mreže zdravih gradova“, kazao je zamjenik Palčevski.
VII. faza Europske mreže zdravih gradova
Europska mreža zdravih gradova u VII. fazi, pruža gradovima podršku u njihovim naporima da okupe ključne dionike oko tema zdravlja i dobrobiti te da primjene inovacije, uvedu promjene te ojačaju svoje kapacitete za rješavanje lokalnih javnozdravstvenih izazova.
Međusektorski pristup i suradnja te uključivanje zdravlja u sve politike i dalje su ključne značajke rada, a poseban naglasak stavljen je na stvaranje sistemskog pristupa kroz jačanje otpornosti zajednice, te na podizanje razine zdravstvene pismenosti građana.
Strateški ciljevi VII. faze su Unapređenje zdravlja svih stanovnika i smanjenje nejednakosti u pristupu zdravstvenim uslugama, Vođenje vlastitim primjerom na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini te Podrška implementaciji strateških prioriteta Svjetske zdravstvene organizacije.
Ključne teme VII. faze su Ulaganje u ljude koji nastanjuju naše gradove, Stvaranje urbanog okruženja koje unapređuje zdravlje i blagostanje, Veće sudjelovanje i partnerstvo za zdravlje i blagostanje, Unapređenje boljitka zajednice te pristup zajedničkim dobrima i uslugama, Promicanje mira i sigurnosti kroz društvenu uključenost (inkluziju) te Očuvanje planeta od degradacije kroz održivu potrošnju i proizvodnju.
Prioriteti Rijeke u VII. fazi Europske mreže zdravih gradova
Kako svaki od gradova ima svoje specifične potrebe i prioritete, u fazi VII. uvažavaju se sve njihove različitosti i specifičnosti. Unutar spomenutih tema gradovi mogu definirati područja rada koja su za njih najrelevantnija.
Kako je kazao voditelj projekta „Rijeka – Zdravi grad“ Mandekić, Grad Rijeka je 2017. godine održao konsenzus konferenciju koja je okupila predstavnike relevantnih ustanova, udruga, komunalnih društava, gradskih poduzeća, odjela gradske uprave te skupina građana i postavila prioritete koji su postali temelj Plana za zdravlje Grada Rijeke za razdoblje od 2019. do 2024. godine. Postavljeni prioriteti se u velikoj mjeri poklapaju s ključnim temama VII. faze Europske mreže zdravih gradova.
VIDEO DANA:
Grad Rijeka će tako u VII. fazi poseban naglasak staviti na ranu intervenciju, zdravo starenje i socijalnu inkluziju osoba starije životne dobi, te na problematiku mentalnog zdravlja.
Program Zdravi gradovi
Program Zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije je dugoročni međunarodni razvojni projekt kojem je cilj postaviti zdravlje kao jednu od najvažnijih tema politika u europskim gradovima i promicati lokalne strategije za zdravlje i održivi razvoj zajednice.
Program se provodi u šest regija Svjetske zdravstvene organizacije, između ostalog i u europskoj regiji.
Opći cilj ovog globalnog pokreta, koji traje već više od 30 godina, je poticanje i obvezivanje nosioca vlasti na aktivnosti usmjerene k unapređenju zdravlja i dobrobiti građana.
Više od 1.400 gradova iz tridesetak europskih zemalja vezano je uz ovaj program preko različitih nacionalnih, regionalnih ili drugih mreža, a najnapredniji gradovi i preko Europske mreže zdravih gradova.
Projekt „Rijeka – zdravi grad“
Grad Rijeka je principe projekta Zdravih gradova počeo slijediti 1990. godine, te je u narednim godinama pokrenuo projekt „Rijeka-zdravi grad“ koji je svojevrstan okvir za rješavanje izazova poput starenja stanovništva, zaštite okoliša, socijalne zaštite, odnosno svega što utječe na zdravlje građana, a na što bi trebalo obratiti pozornost pri donošenju političkih odluka na lokalnoj razini.
Ubrzo su s radom započele i Interesne skupine građana projekta „Rijeka – Zdravi grad“, koje su dale priliku građanima da daju svoj doprinos kako bi grad učinili ljepšim, sretnijim i zdravijim mjestom za život.
Projekt “Rijeka-zdravi grad”, osim promicanja zdravlja u lokalnoj zajednici služi i kao pozitivan primjer drugim hrvatskim gradovima, posebice onima koji nisu uključeni u Hrvatsku mrežu zdravih gradova. Grad Rijeka jedan je od osnivača Hrvatske mreže zdravih gradova te jedan od njenih najaktivnijih članova.
Istodobno, na međunarodnoj razini, projekt promiče Rijeku kao grad u kojem se građanima nastoji osigurati zdrav i kvalitetan život što također pridonosi široj prepoznatljivosti Rijeke i Hrvatske.
