INFORMACIJE O RADU MO

Rijeka ponovo istaknuta kao primjer dobre prakse razvoja transparentnosti

Idi na originalni članak
Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Rijeka je istaknuta kao primjer dobre prakse jer se na stranicama mjesnih odbora u cijelosti ispunjava zakonske obaveze proaktivne objave informacija u odnosu na mjesnu samoupravu.

Oglas

Povjerenik za informiranje je, kao neovisno nacionalno tijelo zaduženo za provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama, izradio Smjernice za sve gradove i općine vezane uz objavu informacija o radu mjesnih odbora kao posebnih oblika mjesne samouprave.

U tim je Smjernicama Grad Rijeka istaknut kao primjer dobre prakse zahvaljujući posebno izrađenim stranicama riječkih mjesnih odbora na portalu Grada Rijeke

Navedene Smjernice Povjerenik za informiranje uputio je svim gradovima i općinama (jedinicama lokalne samouprave) te mjesnim odborima, gradskim četvrtima i kotarevima i ujedno ih proslijedio Udruzi gradova na čijoj stranici su trenutno i dostupne

Povjerenik za informiranje u svojim se novim Smjernicama posebno bavi proaktivnom objavom informacija o mjesnoj samoupravi navodeći kako postoji i raste interes građana za informacijama koje posjeduju mjesni odbori, ali i kako su s druge strane uočeni i problemi u pribavljanju tih informacija što posljedično utječe na izostanak napretka u ostvarivanju transparentnosti mjesne samouprave.

Rijeka je istaknuta kao primjer dobre prakse, i ostale su jedinice lokalne samouprave upućene na web stranice riječkih mjesnih odbora, jer se na tim stranicama u cijelosti ispunjavaju  zakonske obaveze proaktivne objave informacija u odnosu na mjesnu samoupravu.

Naime, Grad Rijeka još je 2017. godine, prilikom redizajna gradskog portala www.rijeka.hr, posebnu pažnju posvetio stranicama mjesnih odbora i već im tada pristupio imajući na umu razvoj transparentnosti njihova rada.

Zato te stranice danas zadovoljavaju sve zakonom propisane obaveze u kontekstu objave važnih dokumenata, općih akata, programa rada Vijeća mjesnih odbora, njihovih izvješća o radu i mnogih drugih bitnih i zakonom propisanih informacija.

Iako mjesni odbori nisu izravno određeni kao tijela javne vlasti u Zakonu o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje u svojim Smjernicama navodi da ih se zbog njihove uloge, važnosti za građane, kao i statusa utvrđenog posebnim propisom, potencijalno može smatrati tijelima javne vlasti. Naime, mjesni odbori kumulativno ispunjavaju sve elemente da to budu jer: obavljaju poslove u javnom interesu temeljem propisane ovlasti ili djelokruga, financiraju se javnim sredstvima, osnovali su ih grad ili općina te imaju svojstvo pravne osobe.

Međutim, ističe Povjerenik, u praksi mjesni odbori u pravilu nemaju stručnu službu niti imenovanog službenika za informiranje. Zbog toga Povjerenik za informiranje u svojim Smjernicama pojašnjava da gradovi i općine imaju odgovornost osigurati za mjesnu samoupravu provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama – u smislu proaktivne objave podataka i u smislu ostvarivanja prava na pristup informacijama.

Način na koji to Grad Rijeka osigurava već nekoliko godina prepoznat je kao kvalitetan model i ponuđen drugim gradovima i općinama kao primjer.

Exit mobile version