Rijeke ljudi na riječkim grobljima, tisuće građana danas posjećuje posljednja počivališta svojih najmilijih

Nažalost, uobičajeno su se na pristupnim cestama gradskim grobljima stvarale kolone automobila i gužve u prometu – kao da bi svi baš svojim vozilom željeli stići do grobova najmilijih

Oglas

Drenova, Kozala, Trsat… Danas svuda gužve u prometu, posebno na prilaznim cestama gradskim grobljima. Blagdan je Svih svetih a građani tradicionalno na taj dan pohode posljednja počivališta svojih najmilijih. Na grobove se donose svijeće i cvijeće. Gradskim grobljima već su prošle kolone građana, tisuće i tisuće pohodili su grobove i ukrasili ih najbolje što su mogli.

Iako se već zna da će groblja biti najposjećenija upravo na današnji dan, ovako velikom broju Riječanki i Riječana na gradskim grobljima svakako je doprinijelo i to da je nakon desetak dana uglavnom kišnog vremena danas napokon osvanuo sunčan – i za sada – ‘suh’ dan.

Pogledajte video prilog Kanala Ri:

Podsjetimo se, Blagdan je Svih svetih je dan kojim Katolička Crkva slavi sve kanonizirane svece, ali i svece koji nisu kanonizirani, a ostvarili su ideal kršćanskog života. Blagdan Svih svetih je i državni blagdan u Hrvatskoj na koji građani tradicionalno obilaze groblja u spomen na svoje najmilije. No u crkvi se Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenog.

Crkvena liturgija ističe kako u središtu svetkovine Svih svetih nije smrt nego život. Bog poziva sve ljude svih naroda i svih vremena u vječno zajedništvo svoje ljubavi. Krist je otkupitelj svih ljudi, i Bog ih sve poziva da budu sveti. U židovstvu je bilo poznato štovanje grobova svetih, a tada su bila važna dva groba – grob proroka Izaije pokraj ribnjaka Siloe i Zaharijin grob u dolini Cedrona.

S kršćanstvom se dan smrti počinje nazivati i danom nebeskog rođenja, što su osobito primjenjivali na nadnevke smrti svojih mučenika. Njihovo se štovanje razvilo već u drugom stoljeću. Kršćani su najprije posebno slavili mučenike, a s vremenom su kao iznimna svjedočanstva vjere isticani asketi, Bogu posvećene djevice i biskupi.

O pojmu svetaca i kanonizaciji, kako se danas podrazumijeva, može se govoriti tek od desetog stoljeća. Prva službena kanonizacija bila je za vrijeme pape Ivana XV. godine 993., kada je kanoniziran sveti Ulrik.

Prema Drugom vatikanskom saboru, štovanje svetih proizlazi iz trajne povezanosti zemaljske i nebeske Crkve – pripadnici jedne i druge, iako na različit stupanj i način, sudjeluju u istoj ljubavi prema Bogu i bližnjemu, te pjevaju istu pjesmu slave svom Bogu. U novije doba uobičajilo se obvezatno uređivanje i kićenje grobova cvijećem, paljenje svijeća te škropljenje posvećenom vodom.