U utorak, 29. listopada od 10 do 12 sati posjetite informativni kutak na riječkome Korzu
U povodu Svjetskog dana moždanog udara koji se širom svijeta obilježava 29. listopada, Klinika za neurologiju KBC-a Rijeka, Katedra za neurologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Društvo za neurodegenerativne i ostale neurološke bolesti Neurodeg, uz podršku Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije organiziraju informativni punkt na Korzu s ciljem senzibilizacije šire javnosti o čimbenicima rizika moždanog udara i podizanja razine svjesnosti o prevenciji moždanog udara. Tako će građani u utorak, 29. listopada od 10 do 12 sati imati priliku izmjeriti rizikofaktore i dobiti korisne informacije o moždanom udaru – preventivnim aktivnostima, simptomima, pravovremenom liječenju i rehabilitaciji, te učiniti preventivni UZV krvnih žila vrata. Prigodna predavanja o moždanom udaru od 11 sati na info punktu održat će stručnjaci s riječke neurologije i radiologije: „Zdravlje mozga“ – izv. prof. dr. Vladimira Vuletić, „Uloga radiologa u liječenju moždanog udara“ – doc. dr. Slavica Kovačić i „Liječenje i prevencija moždanog udara“ – doc. dr. David Bonifačić.
Vrlo je važno doći u bolnicu čim nastupe simptomi moždanog udara!
Moždani udar predstavlja hitno stanje koje nastaje kada je dotok krvi i hranjivih tvari u dio mozga prekinut ili jako smanjen. Radi li se o moždanom udaru možete ustvrditi tako da zamolite osobu da se nasmije, kaže nešto, podigne ruke i isplazi jezik. Ako primijetite da je osobi lice iskrivljeno, govori nerazumljivo, ponavlja riječi ili fraze, ako prilikom podizanja ruku jedna pada ili je slaba, nešto nije u redu stoga je potrebno hitno pozvati pomoć. U svijetu se ova vrsta ispitivanja uvriježeno naziva FAST test ili prema hrvatskoj inačici G.R.O.M. test (G = govor, R = ruke, O = oduzetost, M = minute unutar kojih morate pozvati hitnu pomoć). Važan indikator nadolazećeg moždanog udara su upozoravajući znakovi koji se podudaraju sa simptomima moždanog udara, ali su prolazni i kraćeg intenziteta, a nazivaju se tranzitorne ishemijske atake (TIA). Osobe koje su doživjele ovaj oblik privremenog poremećaja cirkulacije, imaju znatno veći rizik za nastanak pravog moždanog udara i trebale bi se podvrgnuti detaljnom neurološkom pregledu.
U svladavanju izazova liječenja moždanog udara presudan je interdisciplinarni pristup koji uključuje stručnjake raznih specijalnosti i univerzalni pristup zdravstvenim uslugama uz koordinirano djelovanje pacijenata. Upamtite, svake minute bez opskrbe krvlju u moždanom parenhimu odumre gotovo dva milijuna neurona, stoga je brza reakcija i pravovremena skrb presudna jer „VRIJEME JE MOZAK“. Na Klinici za neurologiju KBC-a Rijeka uspješno se primjenjuju najsuvremenije neurointervencijske metode – sistemska tromboliza (otapanje ugrušaka pomoću lijekova) i mehanička trombektomija (mehaničko uklanjanje ugrušaka). Učinkovita je to stručna suradnja neurologa, intervencijskih radiologa, anesteziologa, liječnika Objedinjenog hitnog bolničkog prijama te gradskih i županijskih medicinskih službi. Neurointervencije, kao zlatni standard u liječenju moždanog udara, umanjuju rizik od smrti i trajnog invaliditeta, a konačni ishod za bolesnika znatno je bolji uz istovremeno zadržavanje kvalitete samostalnog funkcioniranja. Također, nužno je odmah započeti s medicinskom rehabilitacijom u svrhu povratka motoričkih funkcija kako bi se pojedinac što prije vratio uobičajenom društvenom životu.
Ovogodišnja kampanja Svjetske organizacije za moždani udar koristi univerzalnu privlačnost sporta koja nadilazi geografske, kulturne i demografske granice kao platformu za podizanje svijesti o važnosti prevencije, ali i pravovremene rehabilitacije nakon moždanog udara. Globalna inicijativa pod geslom „Be #GreaterThan > Stroke“ ima za cilj osnažiti ljudeda svakodnevno poduzmu neku tjelesnu aktivnost korisnu za svoje zdravlje kako bi smanjili rizik nastanka moždanog udara. Zdravom ishranom, tjelesnom aktivnošću i nepušenjem te držanjem rizičnih čimbenika pod kontrolom, može se reducirati vjerojatnost obolijevanja od moždanog udara i ujedno smanjiti mogućnost razvoja posljedica koje na svjetskoj razini predstavljaju velik javnozdravstveni problem.
