Najava ministra uprave i pravosuđa Ivana Malenice da se ide prema izmjenama zakonskog okvira ne bi li se smanjio broj lokalnih dužnosnika, u onih ‘običnih’ građana koji ni na koji način nisu vezani ni uz stranku ni uz posao u općinama, gradovima, županijama i nije mogla nego naići na odobravanje. Svako smanjenje broja lokalnih dužnosnika čini se logično i opravdano, pa se i svaki pomak po tom pitanju čini razuman. Mada, HDZ planira ‘tek’ ukidanje zamjenika gradonačelnika i načelnika u dijelu općina i gradova.
Za RTL Danas je sam ministar nedavno kazao kako bi se ovom reformom prepolovio broj lokalnih dužnosnika, no u HDZ-a za sada neće krenuti i u smanjenje broja općina barem dok se ne završe analize koje bi trebale dovesti do najboljeg rješenja problematike lokalne uprave.
Je li smanjenje dovoljno?
Hrvatska, zemlja od 4,1 milijun stanovnika, ima 576 jedinica lokalne samouprave u kojima je 8254 vijećnika. Župana je 20, a zamjenika župana 52. Gradonačelnika je 127, zamjenika gradonačelnika 197, a tu je i 16 zamjenika gradonačelnika iz redova nacionalnih manjina. Djelatno je 428 načelnika općina, 434 zamjenika načelnika te 47 zamjenika iz redova nacionalnih manjina. Samo na plaće više od 1300 župana, načelnika i gradonačelnika i njihovih zamjenika Hrvatska potroši oko 170 milijuna kuna na godinu.
U Ministarstvu smatraju da će mini reformom broj dužnosnika prepoloviti, a broj članova predstavničkih tijela smanjiti za petinu. Sve da se i dogodi, je li to smanjenje dovoljno?
Irska ima osam puta manje političara i ne plaća ih
Viktor Šimunić, nezavisni gradski vijećnik Grada Oroslavja, već duže vrijeme bavi se istraživanjem lokalne samouprave. Gotovo na tjednoj bazi javnosti nudi podatke o broju lokalnih dužnosnika u državama koje su nam na razne načine slične. Irska, zemlja u koju se iz Hrvatske rado odlazi u potrazi za boljim životom, ima 4,9 milijuna stanovnika, a lokalnih političara je 949. Oni su ti koji između sebe biraju 31 gradonačelnika i 31 zamjenika gradonačelnika i 95 predsjednika općinskog okruga.
Računica Viktora Šimunića kaže kako na 5 do 10 tisuća stanovnika dođe jedan vijećnik, dok je u Hrvatskoj jedan vijećnik na 500 stanovnika. Pri tom je, ističe Šimunić, godišnja naknada za političko djelovanje u Irskoj nula kuna, a u Hrvatskoj na tu stavku ode 40 milijuna kuna godišnje.
Srbija i Danska također troše manje
Ne ide Hrvatskoj u prilog ni Šimunićeva usporedba sa Srbijom, zemljom od sedam milijuna stanovnika koja ima 174 jedinice lokalne samouprave. Na to imaju 6530 izabranih vijećnika, župana nemaju, gradonačelnika je 29, predsjednika općina ima 145 dok je njihovih zamjenika 174. Godišnji trošak vijećnika je 30 milijuna kuna.
S druge strane Danska, država kojoj se tepa da je zemlja sreće i koja broji 5,8 milijuna stanovnika, ima pet regija, 98 jedinica lokalne samouprave i 2432 vijećnika. Pri tom je i pažnje vrijedan podatak da su 33 posto ukupnog broja vijećnika žene.
Kozmetička izmjena
I zbog ovih brojki Šimunić smatra da je reforma što ju je najavio ministra Malenica kozmetičke naravi. Razlog za tek kozmetički zahvat leži, smatra, u novcu. “Ni irski ni srbijanski vijećnici ne primaju naknadu za političko djelovanje, dok je kod nas ima i to za svakog od 8254 vijećnika. Ti novci su većinom namijenjeni strankama i ti vijećnici svojim strankama ‘vrijede’ od 1000 do 88 tisuća kuna, sve ovisno u kojoj su jedinici lokalne samouprave s obzirom da maksimalna visina naknade nije zakonski određena”, pojašnjava Šimunić.
Prema njegovom izračunu stranke su u zadnjih 20 godina preko vijećnika dobile, pa po zastupljenosti podijelile, više od 800 milijuna kuna. Logika govori da će se toga teško odreći bilo koja stranka, pa tako i ova koja je ovaj čas na vlasti. Po reformu je loš i podatak da je u nas gotovo svaki deveti građanin član neke stranke. Stranačkih je ljudi ogromnih 440 tisuće. Prednjači HDZ sa 220.000 članova, a slijede HNS, HSS i SDP čije se članstvo kreće između 35 i 40 tisuća ljudi.
Sugerira to da stranačka iskaznica nešto vrijedi, baš kao i to da bi pa bi manji broj lokalnih dužnosnika njenu vrijednost ipak devalvirao. No, osim logike i broja građana sa stranačkom iskaznicom ‘protiv’ reforme i Predsjednik Republike Zoran Milanović. On je, naime, prije koji dan za posjeta Varaždinskoj županiji kazao kako je mišljenja da bi trebalo zadržati županijski koncept zemlje, a ne ići u regionalni preustroj. Sva to sugerira da smo od reforme lokalne uprave ipak još prilično daleko tim više što nas čekaju, za stranke iznimno važni, lokalni izbori.
Reforma lokalne uprave kao poticaj razvoja
Za kraj još malo spomena Irske u kojoj je i redizajn lokalne uprave bio jedan od zamašnjaka strelovita gospodarskog rasta. U Irskoj je prije koju godinu reformom broj lokalnih jedinica smanjen sa 114 na 31, a broj vijećnika smanjen sa 1627 na 949 ili za velikih 42 posto.
Dok je broj političara na lokalnoj razini srezan, reformom se putem povećanja otvorenosti rada jedinica lokalne i regionalne uprave i prihvaćanja inicijativa ohrabrivalo neposredno uključivanje samih građana u rad za dobrobit zajednice.
Taj se recept očito pokazao uspješnim. U odnosu na irske brojke spomen ukidanja zamjenika načelnika i gradonačelnika, ali ne i u županijama i gradovima iznad 30.000 stanovnika, uistinu se može tumačiti ili krajnje pesimistički kao kozmetički zahvat, ili krajnje dobrohotno kao početak neke obimnije i dalekosežnije reforme lokalne uprave. Što god se pokazalo preciznijim tumačenjem, Šimunić je uvjerenja kako će do promjena kad tad morati doći.
“Iako su trenutno svi, od Predsjednika, premijera pa do resornog ministra protiv smanjenja broja jedinica lokalne samouprave, te tako zapravo protiv značajnije reforme, zaista smatram da će do promjene morati doći jer je ovaj sustav neodrživ. Možda se to neće dogoditi ove godine, ali kroz pet, deset godina svakako hoće”, smatra Šimunić.
Petar Brlečić/Vijesti.hr
