Radi utvrđenog žarišta bolesti virusno Krpeljenog meningoencefalitisa (KME) na području Gorskog Kotara, Primorsko-goranska županija osigurala je besplatno cijepljenje za sve osobe koje zbog svog posla kontinuirano borave u prirodnom okolišu te su izložene povećanom riziku od obolijevanja, rečeno je na konferenciji za medije u sjedištu PGŽ-a.
Cijepljenje se preporuča svim osobama koje profesionalno, svakodnevno i dugotrajno borave u prirodi i ne mogu izbjeći kontakt s vegetacijom poput poljoprivrednika, OPG-va, šumskih radnika, lovaca, radnika komunalnih društava i sl., istaknuo je voditelj Epidemiološkog odjela Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ Dobrica Rončević.
„U sklopu županijskog programa obuhvatit će se sve osobe koje profesionalno obavljaju poslove, a potrebno je naglasiti da je veliki dio njih već cijepljen“, istaknuo je epidemiolog Rončević rekavši kako su javna poduzeća poput Hrvatskih šuma i HGSS-a unazad nekoliko godina vrlo solidno procijepljena, a cijepili su se i samoinicijativno ljudi svjesni rizika.
„Otvoreni smo za sve one kojima je to prva doza, ali i one koji su na svoj račun započeli sa cijepljenjem“, zaključio je epidemiolog Rončević.
VIDEO DANA:
Resorna pročelnica Đulija Malatestinić naglasila je kako je u tijeku prikupljanje podataka o zainteresiranim osobama.
Motivacijsko pismo
„Upućeno je motivacijsko pismo s pozivom na cijepljenje svim goranskim načelnicima i gradonačelnicima kako bi informirali svoje djelatnike koji zbog prirode posla borave na otvorenom te se prikupili podaci o zainteresiranim za cijepljenje. Također, u javnosti je komunicirano o povećanom riziku, a u izradi su i edukativni materijali o mjerama zaštite od krpelja“, rekla je pročelnica.
Prikupljeni podaci bit će prosljeđeni Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ koji provodi cijepljenje, a kako bi osigurali dovoljne količine cjepiva. Primarno cijepljenje se sastoji od ukupno tri doze, a cijepe se posebno djeca te odrasli.
Osobe koje se žele cijepiti, a same plaćaju, mogu se sa svojim kontakt podacima prijaviti u sjedište ili ispostave NZZJZ PGŽ. Cijena jedne doze iznosi 307,01 kuna.
Trenutno je 11 oboljelih na području Hrvatske
Od njih 11, osam na području Primorsko-goranske županije, a dvije osobe su preminule.
Kako je naglašeno, rano otkrivanje i prevencija uboda krpelja je osnova svega.
„Ako nema uboda krpelja i dugotrajnog boravka krpelja ubodenog u kožu, onda imamo znatno mali, gotovo nikakav rizik za prijenos bolesti KME“, rekao je epidemiolog Rončević.
Neke od mjera uključuju nošenje odjeće dugih rukava i dugih nogavica te zatvorene obuće kako bi se zaštitio veći dio tijela, zaštitu glave i kose kapom ili maramom i primjenu sredstva za odbijanje krpelja (repelente) za kožu i odjeću.
Po povratku iz prirode potrebno je pregledati imate li na koži ili odjeći krpelja, posebno dijelove tijela s nježnijom kožom gdje se krpelj voli ubosti, kao iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, pupak, područje iza koljena. Kod djece potrebno je osobito pažljivo pregledati glavu i kosu. Krpelja je potrebno čim prije odstraniti, a mjesto uboda premazati antiseptikom.
Krpelji su najbrojniji i najaktivniji u proljeće i početkom ljeta
Kriju se u grmlju, niskom raslinju, šikarama i visokim travama, a najčešće bolesti koje u Hrvatskoj prenose su Lajmska bolest i krpeljni meningoencefalitis.
KME karakterizira duga inkubacija od dva ili više tjedana, a u prvoj fazi se javljaju slabi simptomi bolesti koji mogu podsjećati na virusnu bolest gripe ili koronavirusa, poput glavobolje, povišene temperature, opće slabosti i boli u mišićima.
Rjeđi su slučajevi da bolest nakon faze latencije, perioda u kojem ne postoje vidljivi klinički simptomi, pređe u fazu specifičnu za KME koja je praćena glavoboljom, neurološkim ispadima poput paralize i paralize disanja. Lajmska bolest pak puno je proširenija od KME. Riječ je o bakterijskoj bolesti, a oko mjesta uboda krpelja počne se širiti koncetrični prstenasti krug. Potrebno je javiti se lječniku što prije, jer problem nastupa kada dođe do širenja bakterije na područje moždanih ovojnica.
Virus KME boravi u malim glodavcima i malim životinjama, a putem krpelja zaraze se ljudi i ostale životinje. KME se može prenijeti i putem prehrane, npr. sirovim mlijekom, a takav slučaj dogodio se 2019. na području Gorskog kotara kada je izbila epidemija uzrokovana konzumacijom sirovog kozjeg mlijeka, podsjetio je epidemilog Rončević.