U organizaciji Sveučilišta u Rijeci – Filozofskog fakulteta, Odsjeka za povijest umjetnosti i Centra za ikonografske studije, u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke održano je predstavljanje projekta – izložbe i monografije „U početku bijaše kraljevstvo“, jednog od najznačajnijih kulturno-znanstvenih projekata kojima se obilježava 1100. obljetnica Hrvatskoga kraljevstva.
O izložbi, monografiji i širem povijesnom i kulturnom kontekstu projekta govorili su autori izložbe prof. dr. sc. Dino Milinović i prof. dr. sc. Tomislav Galović, uz moderiranje prof. dr. sc. Marine Vicelja-Matijašić i prof. dr. sc. Marijana Bradanovića. Predstavljanju je nazočio i Robert Kurelić, predsjednik Gradskoga vijeća Grada Rijeke.
Ovaj projekt, u organizaciji Sveučilišta u Rijeci – Filozofskog fakulteta, Odsjeka za povijest umjetnosti i Centra za ikonografske studije, predstavlja rijedak primjer interdisciplinarnog pristupa koji povezuje povijest, povijest umjetnosti, arheologiju, ikonografiju, arhivistiku i kulturnu povijest u jednu koherentnu i snažnu cjelinu.
Velika interdisciplinarna izložba, koja je do 15. ožujka ostaje otvorena u Galeriji Klovićevi dvori, kao i prateća monografija „U početku bijaše kraljevstvo“ kroz više od 400 umjetnina, arheoloških spomenika, povijesnih dokumenata, arhivske građe i predmeta umjetničkog obrta prati ideju hrvatske državnosti kroz stoljeća – od hrvatske kneževine u 9. stoljeću i narodnih vladara, preko izbora tuđih dinastija za vladare Trojedne kraljevine, sve do početaka Hrvatskoga narodnog preporoda.
Hrvatska po prvi put od svoje samostalnosti obilježava jubilej hrvatske kraljevine, a središnji lik obilježavanja jest kralj Tomislav, prvi hrvatski kralj narodne krvi. Izložba pristupa njegovu liku kroz povijesno utemeljeno promišljanje ideje hrvatske državnosti – ideje koja je kroz stoljeća postojala i razvijala se u narodu, jeziku, vjeri, pravnoj tradiciji i kulturnoj svijesti.
Suorganizatori izložbe su Hrvatski državni arhiv, Hrvatski povijesni muzej, Muzej hrvatski arheoloških spomenika-Split te Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Postav je podijeljen u nekoliko tematskih cjelina – historiografsku, društvenu, kulturnu i baštinsku – te nudi sintezu znanstvenih spoznaja o fenomenu hrvatske države i njezinu povijesnom kontinuitetu.
Izložba i prateća monografija predstavljaju jedan od krunskih događaja jubilejske godine, potvrđujući važnost argumentiranog, interdisciplinarnog i znanstveno odgovornog pristupa nacionalnoj povijesti i kulturnoj baštini.
