Povodom 77. godišnjice oslobođenja Rijeke u Drugom svjetskom ratu, u Guvernerovoj palači održana je svečana akademija povodom obilježavanja 3. svibnja, Dana oslobođenja Rijeke od fašizma.
Uzvanicima su se tom prigodom obratili gradonačelnik Grada Rijeke Marko Filipović i predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Dragutin Rađenović.
Tog 3. svibnja 1945. godine, iz Rijeke se pod snažnim napadima partizanskih jedinica narodno oslobodilačke vojske povukla njemačka okupatorska vojska. U završnim operacijama za oslobođenje Jugoslavije, Četvrta jugoslavenska armija je, prodirući iz Dalmacije i južne Like, u ožujku i travnju 1945. godine razbila njemački 15. brdski korpus, oslobodila čitavu Liku s primorjem, dio Gorskog kotara i otoke Pag i Rab. U rano jutro 20. travnja započinju borbe za Sušak. Nakon cjelodnevnih borbi ne uspijevaju ostvariti u potpunosti cilj zbog jake topničke vatre njemačkog topništva sa Sv. Ane i Sv. Katarine. I tada se dešava odlučujući preokret.
Pod okriljem mraka i vremenskih neprilika, manje grupice boraca napadaju topničke bitnice na Sv. Ani, što kod ostalih njemačkih posada izaziva paniku. Nakon žestokih uličnih borbi oko 14 sati izbijaju na Rječinu gdje su Nijemci za sobom porušili sve mostove. Povlačeći se iz Rijeke, okupator je razarao zgrade u Rijeci, a potpuno su uništili obalu i riječku luku. Rijeka je pretrpjela ogromne ljudske i materijalne gubitke, a velik dio grada bio je sravnjen sa zemljom.
Filipović: Bitka za Rijeku vratila je ovome gradu najveće bogatstvo, slobodu
„Na današnji dan obilježavamo 77 godina oslobođenja našeg grada od fašizma. Na današnji dan Sušak i Rijeka postali su jedan grad. Bitka za Rijeku vratila je ovome gradu najveće bogatstvo, slobodu. I zato je 3. maj dan kada slavimo pobjedu nad ideologijama, slavimo slobodu i jedinstvo! Danas odajemo počast borbi kojoj dugujemo mnogo, a odužit se možemo jedino ako je nastavimo“, istaknuo je u svom govoru gradonačelnik Marko Filipović.
„Pobjedom je izbrisana umjetno stvorena granica na Rječini. Rijeka, nakon što su je mnogi svojatali, prisvajali i dijelili, oslobođena i ujedinjena, vraća se u okrilje hrvatske domovine, kao i dijelovi priobalne Hrvatske koje su upravo ti lažni domoljubi prodali Italiji. I dok su talijanski iredentisti po danu na fasadama preostalih nesrušenih zgrada ispisivali parole “vinceremo“ (pobijedit ćemo), riječki ilegalci, mladi, pa gotovo djeca, hrabri i domoljubni iste su noći ispisivali „vederemo“ (vidjet ćemo). O ljudskim gubicima danas trajno svjedoče Spomen kosturnica na starom groblju Gornja Drenova, Partizansko groblje na groblju Kozala, Spomen kosturnica na groblju Trsat koje smo sve danas obišli odajući počast poginulim borcima.
I dalje imamo problem – borbu s nacifašističkim ideologijama
Ali i u ovom dijelu, Rijeka je pokazala humanost jer su i poginuli okupatorski vojnici sahranjeni na primjeren način. Danas se sjećamo i svih onih generacija koje su izborivši slobodu, čuvajući je, nastavili graditi poslijeratnu razrušenu Rijeku. Na to ih je pozvao i maršal Tito, koji je nekoliko godina nakon oslobođenja, upravo na otvorenju ponovno izgrađenoga mosta preko Rječine, rekao: “Na ovom historijskom mjestu, zbrisana je za vjekove granica koje je tu umjetno bila postavljena. Budite jedinstveni, živite u bratstvu, slozi i ljubavi, jer to je zalog za naš bolji i sretniji život.” Danas, 70-ak godina nakon toga, i dalje imamo problem – borbu s nacifašističkim ideologijama.
Mislim da smo svi i previše svjesni da danas nitko više ne može reći da se takav razvoj događaja ne može ili neće dogoditi. Na lokalnoj razini, i dalje se razbacujemo ustašama i partizanima, dvojimo hoćemo li nešto pripisati dobru ili zlu, zločinu ili slučajnosti trenutka, ne volimo – ili ne želimo – s velikim ponosom isticati da je antifašizam spasio Europu. I upravo zbog svega toga ne smijemo prestati govoriti“, rekao je Filipović i dodao kako je antifašizam vrijednost koja se bezuvjetno brani te kako naša djeca i unuci moraju znati koje su vrijednosti antifašizma, moraju poznavati povijesne činjenice i povijest stvaranja naše zemlje, Domovinski rat koji nas je zadesio kao tek stvorenu državu.
„Antifašizam danas je borba protiv svakog oblika netrpeljivosti ili nasilja, borba protiv diskriminacije po vjeri, spolu, rasi, naciji, prema spolnoj orijentaciji ili drugačijim pogledima na svijet. Antifašizam je odlučna i čvrsta obrana prava na jednakost u različitosti! Rijeka, uvijek posebna, multikulturalna, slobodna, otvorena svima, širokih ruku prima svakoga u svoje okrilje, ovdje se svi osjećaju kao doma. I zato, budimo ponosni na naš grad i na sve one koji su Rijeku učinili takvom! Zahvaljujem svim borcima i antifašistima na svemu što su za nas učinili, a posebice onima koji su u tim borbama položili i svoje živote“, rekao je gradonačelnik Filipović i svim Riječanima čestitao Dan oslobođenja Rijeke.
Branitelji u Domovinskom ratu te su tekovine devedesetih godina uspješno obranili
Kako je u svom govoru istaknuo predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Dragutin Rađenović, glavna uloga Udruge je brinuti o članstvu, pogotovo ostarjelim učesnicima Narodno oslobodilačkog rata, voditi brigu o spomenicima i spomen pločama antifašističkim borcima te obilježavati važne datume iz povijesti narodno-oslobodilačkog rata.
„Kamenjar oko Rijeke natopljen je krvlju 2800 mladih Dalmatinaca. Pitao je netko gdje su bili Riječani? Riječani, Primorci i Gorani bili su u 13. diviziji i čuvali su desni bok jedinicama koje su dolazile iz pravca Dalmacije. Moderna Hrvatska država utemeljena je na odlukama zemaljskog antifašističkog vijeća oslobođenjem od strane jugoslavenske armije otuđenih dijelova Hrvatske i konačno definiranjem položaja Hrvatske u Ustavu SFRJ od 1974. godine. Branitelji u Domovinskom ratu te su tekovine devedesetih godina uspješno obranili na čemu ih vječna hvala i naše priznanje“, zaključio je Rađenović.
Svečanoj akademiji nazočili su među ostalima i zamjenica riječkog gradonačelnika Sandra Krpan, zamjenik župana Primorsko-goranske županije Vojko Braut, monsinjor Ivan Devčić i rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija.
U prigodnom programu nastupili su učenici 1. razreda OŠ Kantrida, učenici Srednje glazbene škole Ivan Matetić Ronjgov i zbor Jeka Primorja.
