Skup su zajednički organizirali Grad Kastav i Zavod za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli točno deset godina nakon što je na istome mjestu obilježena velika 150. obljetnica osnutka prve hrvatske čitalnice u Pokrajini Istri s Kvarnerskim otocima. Taj skup iz 2016. godine pokrenuo je val novih arhivskih istraživanja, donio preko dvadeset vrijednih izlaganja, a ubrzo i zbornik radova pod uredništvom dr. sc. Maje Polić koji su trajno obogatili našu historiografiju. Danas, s odmakom od jednog desetljeća, potaknuti velikom 160. obljetnicom osnutka Kastavske čitalnice, nastavljen je taj zlatni niz te su ponovno otvarena vrata dijalogu i znanstvenoj izvrsnosti.
Kastav je kroz stoljeća bio mnogo više od utvrđenog grada na brežuljku – on je bio i ostao simbol opstojnosti, čuvar pravne tradicije te nepresušno žarište pismenosti i nacionalne svijesti. Od dalekosežnog značenja srednjovjekovnoga Kastavskog statuta iz 1400. godine, pa sve do ključnih preporodnih previranja, Kastavština je redovito ispisivala važne stranice hrvatske povijesti, ali i šireg srednjoeuropskog konteksta.
Međunarodni znanstveni skup osmišljen je kroz četiri tematska bloka koji nas kronološki i problemski vode kroz ključne etape kastavske prošlosti:
U prvom bloku govorilo se o samim institucionalnim temeljima i analizirao povijesno-pravni okvir Kastva kroz njegove statute, zakone te odjeke narodnih običaja koji sežu duboko u srednji vijek;
Drugi i treći blok posvećeni su onom prijelomnom razdoblju druge polovice 19. i početka 20. stoljeća. Sagledana je prosvjetiteljska i društvena uloga Čitalnice, utemeljene 1866. pod vizionarskim geslom „Složimo se!“, kao i povijesni značaj kastavskih tabora iz 1871. i 1911. godine. Sve to promatrano je u širem, komparativnom kontekstu i odjecima u susjednom slovenskom te mađarskom javnom i političkom prostoru tog doba;
Četvrti, završni blok posvećen je izazovnom 20. stoljeću. Govori o duboko ukorijenjenoj tradiciji glagoljaštva, dramatičnim državnopravnim promjenama nakon Prvoga svjetskog rata, teškim vremenima fašističke okupacije, ali i o tome kako danas, kroz konzervatorske doprinose i muzejske predmete, čuvamo tu dragocjenu baštinu za generacije koje dolaze.
Znanstveni skupovi poput ovog nisu samo prilika za iznošenje novih historiografskih činjenica. Oni su platforma za dijalog, razmjenu ideja i produbljivanje našeg razumijevanja identiteta na širem prostoru sjevernoga Jadrana.
