Muzej grada Rijeke u suradnji s kolegama iz Mađarske organizirao je izložbu „Rađanje moderne Rijeke, 1868. – 1918.“ koja govori o tome kako je nastala moderna Rijeka te kako je u jednom trenutku postala deseta najprometnija luka u Europi.
Izložba objedinjuje povijesne predmete sačuvane na riječkom području i one koji su posebno za tu prigodu dopremljeni iz Budimpešte. Najveći dio od preko 200 umjetnina dosad nije bio izlagan. Oni prikazuju modernizaciju Rijeke i riječke luke, također razvoj trgovine, gospodarstva i turizma u drugoj polovici 19. i na početku 20. stoljeća. Izložba je nastala suradnjom Mađarskog tehničkog i prometnog muzeja, Mađarskog muzeja za trgovinu i ugostiteljstvo te Muzeja grada Rijeke.
Otvorenju ove zanimljive izložbe nazočili su Nj.E. dr. Csaba Demcsák, veleposlanik Mađarske u RH, Marko Filipović, gradonačelnik Grada Rijeke, ravnatelj Mađarskog tehničkog i prometnog muzeja GaborZsigmond, ravnatelj Mađarskog muzeja za trgovinu i ugostiteljstvo Robert Török te lektorica za mađarski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i suorganizatorica projekta Eszter Tamaskó.
Ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović podsjetio je na dugu i plodnu suradnju s mađarskim kolegama koje otkrivaju dio povijesti našega grada, u kojem i fijumanski Mađari imaju svoje mjesto. Dodao je kako će se slične izložbe napraviti i s talijanskim austrijskim i slovenskim kolegama.
Gradonačelnik Marko Filipović je izrazio zadovoljstvo ovom inicijativom i željom da u sklopu još jednih Mađarskih dana u Rijeci javnost dobije više informacija o važnoj dionici riječke povijesti, kada su Hrvati i Mađari radili udruženim snagama na stvaranju prosperitetnoga lučkog grada.
„Izložba pruža uvid u brojne aspekte toga razvoja, od izgradnje gradske luke i posebnosti hrvatsko-mađarskog pomorstva do carske i kraljevske ratne mornarice, kao i trgovine, turizma, zdravstva te iseljavanja kroz Rijeku. Drago mi je da ste ovom izložbom dali još jedan vrijedan doprinos valorizaciji riječke povijesti. Baština Rijeke je baština svih onih koji su je gradili, razvijali i mijenjali. Baština je to bogatstva različitosti u kojem važno mjesto ima i mađarska kultura kao i mađarska zajednica koja u Rijeci postoji i djeluje već gotovo 2 i pol stoljeća.
Snažne veze između naša dva naroda posebno su obnovljene u zadnjih tridesetak godina. Tako i Grad Rijeka posljednjih godina ulaže napore u intenziviranju gospodarskih veza, a obnovljeni su i osnaženi i kulturni kontakti riječkih institucija s mađarskima. U prethodnom razdoblju razvili smo suradnju sa gradom Csepelom, a mađarski nam je državni arhiv u Budimpešti i danas neiscrpan izvor građe za istraživanje riječke povijesti”, kazao je Filipović.
Veleposlanik Mađarske u Republici Hrvatskoj Nj. E. Csaba Demesâk iskazao je zahvalu svima koji su pridonijeli realizaciji izložbe. Demesâk je naglasio važnost suradnje Hrvatske i Mađarske koju vežu dobri prijateljski odnosi, kao i važnost istraživanja zajedničke povijesti.
Izložba osvjetljava važnu dionicu riječke povijesti, točnije jedan od njezinih vhunaca, kada su Hrvati i Mađari radili udruženim snagama na stvaranju prosperitetnoga lučkog grada.
Trenutak u kojemu se izložba postavlja nije slučajan. Širom Europe pojavljuje se sve više riječkih povijesnih predmeta i dokumenata. Najveći dio njih završava u muzejskim zbirkama, a nije malo i onih koje u svojim domovima drže privatni kolekcionari. U ovom desetljeću možemo primijetiti porast broja istraživanja i objavljenih izdanja posvećenih gradskom 19. i 20. stoljeću. To je dovelo do mnogih saznanja koja pružaju novo svjetlo na izgradnju riječke luke, razvoj grada i povijest brodarstva na Jadranu. Jedno od zlatnih razdoblja grada stiglo je s Hrvatsko-ugarskom nagodbom 1868. i potrajalo 50 godina.
Ona je omogućila da mađarska vlada, gradska uprava koja je govorila hrvatski i talijanski, te lokalno stanovništvo, izgrade zajedničkim snagama luku koja se početkom 20. stoljeća uzdigla prometom na deseto mjesto među europskim lukama. Dodamo li tomu uzlet riječke industrije i trgovine, zaokružujemo sliku sinergijskog poticaja istovremenom razvoju Hrvatske i Mađarske ne samo na gospodarskom, već i na kulturnom planu. Izložba pruža uvid u brojne aspekte toga razvoja, od unosne izgradnje gradske luke i posebnosti hrvatsko-mađarskog pomorstva do carske i kraljevske ratne mornarice. Pritom se ne ostavljaju po strani ni teme poput međunarodne i lokalne trgovine, turizma, zdravstva te iseljavanja kroz Rijeku.
Izložba uključuje makete nekadašnjih teretnih i vojnih brodova, ukrašene albume, fotografije, slike, riječke proizvode, reklame, plakate, zastave i suvenire iz razdoblja od 1868. do 1918., uključujući pojedine umjetničke radove koji se izlažu u Hrvatskoj prvi put.
Izložba se organizira suradnjom Mađarskog muzeja trgovine i turizma, Mađarskog muzeja znanosti, tehnologije i prijevoza, Muzeja grada Rijeke te Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka. Njeni su kustosi Ádám Balogh, Ervin Dubrović, Márton Pelles i Gábor Zsigmond.
Izložba će biti otvorena u zgradi „Kockici”, Trg Riccarda Zanelle 1/1, a moći će se razgledati do 13. rujna 2022. Informacije za posjetitelje su na hrvatskom, engleskom i mađarskom jeziku.
VIDEO DANA:
U sklopu otvorenja održan je glazbeni program Gradske glazbe Trsat i Bohém Ragtime Jazz Band iz Mađarske. U gastro dijelu programa ponuđena su vina Vinarije Szabo te delicije koje su za ovu prigodu pripremili Hrvatska nacionalna samouprava Dušnok iz Mađarske te Udruga Mađara grada Vukovara.
Uoči otvorenja izložbe u organizaciji Veleposlanstva Mađarske održano je polaganje vijenaca kod spomen-ploče na zgradi Transadrie u čast Gâbora Barossa, počasnog građanina Rijeke, po kojem je nazvan i najstariji dio riječke luke. Odavanju počasti u ime Grada Rijeke nazočio je pročelnik Ivan Šarar.
