U petak, 4. prosinca 2020.g. održat će se dan susjedstva Škurinje, jednog od 27 susjedstava Europske prijestolnice kulture, pod nazivom „Kultura s pogledom“, koji u kontekstu nedovršenih urbanizacija i specifične mikrolokacije grada Rijeke istražuje i dokumentira povijest i budućnost naselja.
Program susjedstva Škurinje, čiji je nositelj Udruga za urbanu regeneraciju Kuraž, uključuje kreativno i umjetničko aktiviranje susjedstva, oblikovanje angažiranije i snažnije zajednice, reminiscenciju na povijest i pogled na budućnost.
Unazad nekoliko godina, koliko susjedstvo Škurinje djeluje, kreira se Zelena knjižnica znanja i stvaraju se inspiracije s fokusom na urbanizam, održava se program edukacije o urbanim ‘zelenim’ temama, ‘uradi sam’ kulturi, stvaranju kvartovskih ‘džepova’ u funkciji kulture i umjetnosti. Zelena knjižnica okuplja knjige ‘zelene’ tematike i stvara prostore razmjene, što uključuje predavanja, razmjene sadnica i razne gerilske’ zelene’ intervencije.
I tu se ne staje, već se sve razvija u različite umjetničke akcije, stvaranje kvartovskog fanzina i proizvodnju urbanog namještaja, od strane samih stanovnika kvarta. Na ovaj se način stvara svojevrsni Škurinjski kulturni centar, koji fizički ne postoji kao infrastruktura, ali može nastati zalaganjem svakog pojedinca na bilo kojoj točki naselja – u parku, na stepenicama, u portunu… Da bi osnažili i produbili svoja aktivistička kvartovska iskustva, Škurinjci suradnju proširuju s europskim susjedstvom Kaunas 2022 i već su traženi stručnjaci za aktiviranje društvene zajednice.
Program susjedstva Škurinje započet će gostovanjem bibliobusa Gradske knjižnice Rijeka, od 11.00 do 14.00 sati u ulici Save Jugo Bujkove 40 (stajalište na sredini ulice ispod zgrade s garažama) i osnivanjem Škurinjskog čitateljskog kluba.
Gradski bibliobus Gradske knjižnice Rijeka godinama predstavlja kultnu pojavu. Bibliobus jednostavno ne može zaustaviti ništa jer taj autobus prepun znanja neumorno dolazi na stajalište u Ulici Save Jugo Bujkovoj gdje se u par sati mogu posuditi željene knjige. Knjižnica koja dolazi svojim građanima iznimna je ideja koja se u ovim kriznim vremenima naročito cijeni. Stoga je Gradska knjižnica Rijeka u petak 4. prosinca, povodom Dana susjedstva Škurinje, za sve zainteresirane građane osigurala besplatan upis u bibliobus! Ovo je ujedno i trenutak kada se ljubitelji knjige pozivaju na članstvo u novoj inicijativi Škurinjskog čitateljskog kluba.
Program susjedstva Škurinje „Kultura s pogledom“ nastavlja se u 17.00 sati demonstracijom 3D printanja u garaži, pod nazivom “3D printamo škurinjski kulturni centar”, a cijeli se program odvija u ulici Save Jugo Bujkova kod kućnog broja 44 (garaža, plato u parkiću). Tehnologija 3D printanja omogućava gotovo svakome da u formi fizičkog prototipa realizira vlastite zamisli koje su prethodno 3D modelirane. U simbolički vrijednom prostoru škurinjske garaže printat će se jednostavan 3D model škurinjskog kulturnog centra, kao podsjetnik na postojeću viziju, ali nepostojeći prostor. Program će se odvijati cijelu večer do 20:00 sati, kao demonstracija za sve zainteresirane.
Na istom će mjestu u 17.30 sati docent dr.sc. Marko Medved održati predavanje „Škurinje u prošlosti – naselje izraslo iz vinograda“. Na temelju nepoznatog arhivskog gradiva autor iznosi više podataka o spominjanju Škurinja, mahom u kontekstu pravnih poslova i oporuka crkvenih struktura Rijeke. Pri tome pažnju osobito posvećuje augustinskom samostanu sv. Jeronima koji je u predindustrijskom vremenu posjedovao više dobara u bližoj i daljoj okolici Rijeke, među kojima i na Škurinjama.
Od 18.00 sati slijedi prezentacija novog broja Balkonskih novina, pod vodstvom Ane Labudović i Kristiana Benića. Balkonske novine ili ulični kvartovski fanzin oblikovan je kao medij kojom se predstavlja inicijativa i Škurinje kao naselje, a koji izlazi povremeno. Posebnost je to što je tiskan risografskom tehnikom koja predstavlja inovativan iskorak u mikro-lokalnom kvartovskom novinarstvu. Treći broj fanzina tematski je posvećen imaginarnom kulturnom centru i zaokružuje dosadašnji rad inicijative i zajedničkog pogleda prema budućnosti.
U 18.30 sati Gorana Stipeč Brlić održat će predavanje “Škurinjski kulturni centar ili kako zaokružiti urbanističku nedovršenost”. Kad se razmišlja o pokretanju ili realizaciji prostora kulturnog centra uobičajeno je ideju promišljati
kroz fizički prostor, zamišljajući neku adekvatnu zgradu ili već postojeće mjesto koje je moguće prilagoditi svrsi. Škurinjska ideja kulturnog centra je suprotna ideji promišljanja prostora na fizički način i ne podrazumijeva nužno fizičku realizaciju koja niti ne postoji u dosadašnjem urbanističkom planu. Ideja kulturnog centra bavi se svim ‘softverskim’ prostorima realizacije takve ideje. Postavlja se pitanje, što je moguće učiniti kada okolnosti ne dozvoljavaju razvoj, a kultura se ipak događa.
Program susjedstva Škurinje svoj će završni dio imati od 19.30 do 20.00 sati uz Virtualnu večer s Litvancima.
Naime, kroz višegodišnji proces susjedstvo Škurinje razvilo je posebno bliske odnose s prijateljima iz Litve, srodnim organizacijama za bavljenje aktiviranjem zajednice i kulturom u naseljima. Pandemija sprečava fizička putovanja, ali online alati već su isprobani kroz zajedničke večere, radionice kuhanja gljiva, pripreme kvasa i brojna druga druženja. Susjedstvo Škurinje i susjedstvo Kaunas domaćini su virtualne večere za sve prisutne i pozivaju na druženje s europskim susjedstvima, uz škurinjsko- litvanski začin.
Dan susjedstva Škurinje EPK organizira se uz poštivanje svih važećih mjera za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19. Svi se sudionici pozivaju na pojačanu osobnu higijenu, fizičku udaljenost te ispravno nošenje zaštitnih maski za lice. Ne preporučuje se dolazak osobama starije životne dobi ili oboljelima od kroničnih bolesti.
Nositelj inicijative susjedstva Škurinje je Udruga za urbanu regeneraciju Kuraž (Rijeka), partneri su Gradska knjižnica Rijeka, Udruga Bez granica i Performatyvus dizainas, dok je europsko susjedstvo Kaunas 2022 iz Litve.
Posebne zahvale za realizaciju programa zaslužuju Primorsko-goranska županija, za sufinanciranje projekta Balkonskih novina kroz program javnih potreba u kulturi, Grad Rijeka – Direkcija za mjesnu samoupravu, Vijeće Mjesnog odbora Škurinje, Osnovna škola Ivana Zajca, MitOst, Actors of Urban Change i Gradska knjižnica Rijeka.
O SUSJEDSTVU ŠKURINJE
Pojam Škurinje se kroz povijest (od XV. st.) koristio za razne prostore uz negdašnji potok koji se kretao dugačkom dolinom prema centru grada do buduće kulturne četvrti Benčić. Nakon ubrzane urbanizacije sredinom 1970-ih ime se gotovo isključivo veže uz južnu stranu drenovskog brda i to kao Škurinje Novo naselje. Između 1976. – 1986. godine prostor je urbaniziran tzv. tvorničkim stanovima (blokovi su inovativnom tehnologijom izrađivani u pogonu u samom naselju te u kratkom roku slagani u zgrade). Cijelo naselje je obilježeno stepenastom strukturom nametnutom brdovitim terenom, a svi balkoni okrenuti prema jugu. Nakon vala izgradnje infrastrukturni zahvati i stambene investicije u naselju su vrlo rijetke, a najveće transformacije vezane uz prenamjenu bivših proizvodnih zona u trgovačke centre. Trgovačke zone privlače veći broj građana cijelog područja Rijeke, a život u njima ostvaruje se unutar privatnih trgovina i pratećih ugostiteljskih djelatnosti. Posljedično, uz stambeni, trgovački se sloj nametnuo kao temeljna identitetna i funkcionalna odrednica zone. Građani, njih 5751 mahom žive u stanovima iako su prisutne i privatne kuće. U zoni ne postoji javna kulturno-društvena infrastruktura ilii srodne aktivnosti (knjižnica, muzej, istraživački centar ili radionički prostor), a od aktera značajna je uloga Osnovne škole Ivan Zajc i lokalne župe Ivana Krstitelja. Cijelo urbanizirano područje je okruženo većim zelenim pojasom, a u samom naselju neurbanizirane površine su rijetke, ali prisutne. Zona bilježi značajan broj sunčanih sati, a niz točaka atraktivan pogled na Kvarner.
O NOSITELJU INICIJATIVE:
https://skurinjskisusjedi.org/
https://www.facebook.com/urbanaregeneracijakuraz
Udruga za urbanu regeneraciju Kuraž osnovana je sredinom 2017. godine upravo sa središnjom zadaćom kulturne animacije i oblikovanja zajednice na području Škurinja. Organizacija je zainteresirana za mekane pristupe urbane regeneracije kroz kulturu i umjetnost, a u kratkom razdoblju ostvarila je cijeli niz aktivnosti i projekata (aplikacija Urban AR, izložbe i predavanja o naselju, izrada spomeničke instalacije, pokretanje fanzina i platforme www.skurinjskisusjedi.org). Temeljni cilj je razvoj ideje i osnove rada budućeg Škurinjskog kulturnog centra kao modernije varijante kvartovskih kulturnih centara.
O PROGRAMU
Program ‘Škurinje – kultura s pogledom’ u kontekstu nedovršenih urbanizacija i specifične mikro-lokacije grada Rijeke istražuje i dokumentira procese povijest i budućnost naselja. Program uključuje kreativno i umjetničko
aktiviranje susjedstva, oblikovanje angažiranije zajednice, reminiscenciju na povijest i pogled na budućnost, kreiranje zelene knjižnice znanja i inspiracije, održavanje programa edukacije o urbanim „zelenim“ temama, stvaranje kvartovskih džepova u funkciji kulture i umjetnosti.
Škurinjski kulturni centar – virtualni i fizički distribuiran prostor u naselju koji djeluje između metafore i stvarnosti. Čine ga sve aktivnosti kulturno-umjetničkog tipa koje se organiziraju ili se planiraju organizirati u naselju (slikanje zidova, susreti s autorima, “gaming” turniri, kreativno-industrijski razgovori), a za cilj ima stvarati publiku u naselju zainteresiranu za kulturu te u konačnici ostvariti i kvalitetniji fizički smještaj.
Kroz jesen 2020. godine, u kontekstu pandemije i znatno otežanog održavanja društvenih aktivnosti program je
doživio finale svoje prve faze koja se s prosinačkim događanjem zaključuje. Osnovne aktivnosti usmjerene su na međunarodnu suradnju i održavanje veza s europskim partnerima započetima kroz proces, ostavljanje svojevrsne simboličke fizičke ostavštine u vidu murala i ostalih manjih intervencija kroz naselje te zaokruženost idejnog koncepta Škurinjskih kulturnog centra, središnje teme programa. Važan je moment izrade trećeg broja fanzina koji je cijeli oblikovan kao programska osnova i inicijalna točka budućeg kulturnog centra na čijem ostvarivanju će se nastaviti raditi.
O UMJETNICIMA/SUDIONICIMA
Kristian Benić, stručnjak za digitalno izdavaštvo i internet medije, voditelj projekata u kulturi u Gradskoj knjižnici Rijeka. Glavni urednik Magazina GKR-a i Brickzinea. Formalnim obrazovanjem profesor povijesti i filozofije zainteresiran za nove histioriografske paradigme i rubne područje istraživanja raznih fenomena iz sfere povijesti svakodnevice. Pokretač i idejni voditelj inicijative Škurinjski susjedi.
Ana Smokrović, poljoprivrednica koja uzgaja svoju sretnu hranu po biodinamičkim principima. Edukatorica koja
održava radionice kuhanja zdrave i prirodne hrane te prirodnog vrtlarenja. Doktorandica je Filozofskog fakulteta u Rijeci koja upravo piše disertaciju na temu filozofije hrane. Ana je i blogerica koju pratimo kroz blog “Anino povrće”.
Performatyvaus dizaino asociacija iz Litve (Kaunas i Vilnius) je eksperimentalna, edukacijska suradnička
platforma kroz koju praktičarki društvenog i kulturnog dizajna zajedno s redateljima, koreografima, umjetnicima i ljubiteljima tehnologije dizajniraju specifične društveno-kulturne aktivnosti. Osnovna ideja rada je pitanje kako dizajn može rješavati probleme realnog svijeta.
Gorana Stipeč Brlić – arhitektica sa ljubljanskom diplomom i riječkom adresom. Voditeljica je A.radionice za srednjoškolce i Sekcije mladih Društva arhitekata u Rijeci. Arhitektonsku praksu provodi kroz svoj studio AO16. Vanjski je suradnik Građevinskog fakulteta u Rijeci. Aktualna je predsjednica Društva arhitekata Rijeka. U slobodno vrijeme se druži sa prijateljima, fotografira i bori se sa vjetrenjačama.
Docent dr. sc. Marko Medved, rođen 3. rujna 1974. u Rijeci. Filozofsko-teološki studij pohađa na Teologiji u
Rijeci od 1996. do 2002. Na poslijediplomskom studiju crkvene povijesti Papinskoga sveučilišta Gregoriana u Rimu je od 2002. gdje 2004. postiže licencijat (magisterij), a doktorsku radnju La Chiesa cattolica a Fiume (1920- 1938): amministratori apostolici e vescovi di una diocesi plurinazionale in epoca fascista uspješno brani 20. prosinca 2007. Na Teologiji u Rijeci predaje od ak. god. 2005./2006. na katedri crkvene povijesti. Docent je od 2012. godine.
Autor je knjiga: Riječka Crkva u razdoblju fašizma. Nastanak biskupije i prvi talijanski upravitelji, Kršćanska
sadašnjost – Riječka nadbiskupija – Državni arhiv u Pazinu, Zagreb, 2015. i knjige: Povijest župe Svetoga Mateja,
Župa Svetoga Mateja, Viškovo, 2015
Ana Labudović iskusna i inovativna grafička dizajnerica, obrazovana u inozemstvu. Nakon završavanja Hyper
Island School of New Media (Švedska) odlazi na praksu u Vasava Artworks (Španjolska), nakon čega radi kao freelance dizajnerica i urednica za izdavačku kuću Maomao koja joj objavljuje dvije knjige o grafičkom dizajnu. Radi kao art direktorica za digitalnu agenciju Inventa do 2013. godine, kad se odlučuje u potpunosti posvetiti vlastitoj praksi. Djeluje kroz više disciplina s fokusom na (digitalnu) produkciju za nezavisnu kulturu i civilno društvo. Fascinirana je odnosom prema tehnologiji te s mrežama, privatnošću, (pri)rodom i društvom. Izlagala je na skupnim izložbama: Izložba hrvatskog dizajna, Zgraf, Secção de Multimadeira, Jezgrene membrane, Napusti Normalne Naprave, Science Fiction itd.
Anita Pešut je ekstrovertna introvertica koja je u svojih 30-ak godina postojanja otkrila da je za sreću dovoljno nekoliko posve obično neobičnih ljudi, dobre knjige, zanimljive tehnologije, glazbena podloga i litra kave. Radi najbolji (neskromno) posao na svijetu – knjižničarka (time i ovaj gore recept postaje jasniji). Zanimaju ju privatne biblioteke, industrijska baština, mediji, makerspaceovi u knjižnici i razvoj knjižničnih programa za različite tipove korisnika. Kad joj je dosta civilizacije, pobjegne negdje u brda.
Nicol Načinović rođena 09.07.1993 u Puli. 2009. godine upisuje Školu Primijenjenih umjetnosti u Puli-smjer slikarstva, zatim 2013. upisuje Akademiju primijenjenih umjetnosti u Rijeci – smjer likovne pedagogije s glavnim modulom slikarstvo. Od 2014. godine aktivno izlaže kao student u Istri, Rijeci i Zagrebu. Sudjelovala je na Labinskom uzletu likovnosti, Sedmom trijenalu akvarela u Karlovcu i Slavonskom Brodu, izložbi ‘Introspekcija’ u Lovranu ( Galerija Laurus), grupnoj izložbi ‘Amputacije bezidentitetizma’ u Zagrebu (Galerija Greta),grupnoj izložbi ‘Polazište Gotovac D Day’ u Rijeci ( Galerija SKC), izložbi ‘Simultacije’ ( Galerija SKC), projektu mladih glumaca ‘Mi smo tu’ u Exportdrvo ( Rijeka) , Likovnoj koloniji projekta ‘Inspiracija’ u Labinu ( Lamparna), izložba ‘Manifest reprogramiranje umjetničkih granica’ u Labinu ( Lamparna) grupnoj izložbi ‘San povjerenja- novi Istarski divovi’ u Umagu ( Mcc Umag), projektu ‘Participativni muzeji u zajedni’ u Rijeci ( Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja ) , izložbi Micro-Macro u Rijeci ( Galerija SKC) , Zagreb designe Week-u, izložbi ‘Rijeka mini art’ u Rijeci ( Galerija Klović) , izložba ‘Artefatto’ ( Trst). Nicol je član udruge ‘Alfa Albona’ i ‘Alumni Apuri klub’ 2019. godine diplomirala je na Akademiji Primijenjenih umjetnosti na smjeru likovne pedagogije.
O EUROPSKOM SUSJEDSTVU
Škurinjski susjedi i Udruga za urbanu regeneraciju Kuraž izgradila je vrlo kvalitetne odnose s Kaunasom kroz međusobne posjete te u suradnji s Kaunas 2022 i organizacijom Performatyvus dizainas koja aktivno radi na participativnim modelima u sklopu zajednica.
Performatyvus dizainas je eksperimentalna, edukacijska suradnička platforma kroz koju praktičarki društvenog i kulturnog dizajna zajedno s redateljima, koreografima,
umjetnicima i ljubiteljima tehnologije dizajniraju specifične društveno-kulturne aktivnosti.
Osnovna ideja rada je pitanje kako dizajn može rješavati probleme realnog svijeta.
Djeluju kroz okvir Vilniusa, glavnog grada Litve, te Kaunasa iz kojeg je veći dio članova organizacije gdje i žive. Kaunas je bivši glavni grad Litve, slojevitih povijesnih značenja, a jednako poput Rijeke obilježen ubrzanom urbanizacijom u socijalističko vrijeme čime se dijeli jedan sloj urbanističke baštine.
Kaunas 2022. razvija svoj program kroz geslo „privremena prijestolnica“
kojom se sugerira prošli status grada, a specifičnost među europskim prijestolnicama kulture je izrazita oslonjenost na programe zajednice i niz umjetničkih akcija u urbanim sredinama i naseljima.
