U organizaciji Zajednice Talijana Rijeka u Palači Modello održan je okrugli stol „Nikad više granica. Naš svijet nakon Schengena – nove mogućnosti razvoja nacionalnih manjina u zajedničkoj europskoj kući“.
Uvodnim riječima posjetitelje okruglog stola organiziranog povodom ulaska Hrvatske u Schengenski prostor pozdravili Maurizio Tremul iz Talijanske Unije, Melita Sciucca u ime Zajednica Talijana, Franco Pappeti ispred Udruženja Fiumana u svijetu, Ezio Giuricin u ime Circola Istria, gradonačelnik Gorice Rodolfo Ziberni, gradonačelnik Trsta Roberto Dipiazza i predsjednica Gradskog vijeća Grada Rijeke Ana Trošelj.
Trošelj je istaknula kako je Hrvatska ulaskom u prostor Schengena postala potpuni član Europske unije i dio velike europske obitelji.
Rijeka je, u svojoj povijesti kroz stoljeća, kao grad, uvijek bila dijelom neke granice. Uvijek je svjedočila imaginarnim ili pak opipljivim linijama koje su nešto, ili nekoga, dijelile. No, unatoč, brojnim osvajačima i promjenama koje su je dotakle, Rijeka je uvijek ostala dosljedna sebi – kozmopolitska sredina, otvorenih pogleda i tolerancije prema bogatstvu i različitosti rasa, nacija, religija i kultura. Volimo se dičiti činjenicom da je Rijeka odavno i opravdano poznata po svojoj multikulturalnosti, tolerantnosti i otvorenosti, što, vjerujem, mogu potvrditi i pripadnici mnogobrojnih nacionalnih manjina koje ovdje žive, ali i brojni drugi naši sugrađani iz drugih dijelova Hrvatske, ali i Europe i svijeta, koji su se skrasili u Rijeci.
Naučili smo, u godinama koje su za nama, da je upravo ta raznolikost našega grada i jedinstven identitet, veliko bogatstvo koje svakako treba poštovati, cijeniti i baštiniti. Sada je, to bogatstvo, i formalno dio jednog velikog teritorija, jednog velikog svijeta različitosti. Vjerujem da će ukidanje granica donijeti isključivo dobrobit s obiju strana i na korist svih građana Europe, kojih god nacionalnosti oni bili. Sada, imamo prilike uživati u jedinstvenosti vlastite kulture, ali i drugih kultura, istovremeno prepoznajući i čuvajući individualne posebnosti i zajedničke vrijednosti.
Rijeka je bila i ostala Luka različitosti i upravo je taj odnos prema različitosti, uvažavanje i prihvaćanje, europski duh po kojem smo poznati, koji dijelimo s drugima, donio Rijeci titulu Europske prijestolnice kulture 2020. godine, koju je tada s ponosom nosila, a svakoga dana je živi. Sada, u svijetu bez granica“, rekla je Trošelj.
O brojnim mogućnostima koje se na različitim poljima otvaraju Hrvatskoj ulaskom u Schengen na okruglom stolu govorili su bivši ambasador Hrvatske u Rimu Damir Grubiša; Georg Meyr sa Sveučilišta u Trstu; Guglielmo Cevolin sa Sveučilišta iz Udina; Elvio Baccarini sa riječkog Sveučilišta; Ksenija Dobrila, predstavnica Slovenske kulturne i ekonomske unije; Walter Bandelj, predstavnik Konferencije slovenskih organizacija i Damir Murković, predstavnik Hrvatske zajednice u Trstu.
