„Grad Rijeka kontinuirano podržava aktivnosti usmjerene na prevenciju i borbu protiv nasilja nad ženama“, poručila je gradonačelnica Iva Rinčić otvarajući u Hotelu Continental u Rijeci konferenciju pod nazivom „Usklađivanje s preporukama GREVIO-a: Dijalog o provedbi Istanbulske konvencije“. Konferencija je održana u organizaciji SOS Rijeka – centra za nenasilje i ljudska prava.
Konferencija je okupila predstavnike institucija, pravosuđa, policije, akademske zajednice i organizacija civilnog društva s ciljem razmjene znanja i jačanja suradnje u području zaštite žrtava rodno uvjetovanog nasilja.
Gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić u pozdravnom obraćanju se zahvalila organizatorima i sudionicima te istaknula kako Grad Rijeka kontinuirano podržava aktivnosti civilnog društva i projekte usmjerene na prevenciju i borbu protiv nasilja nad ženama. U svom je govoru istaknula kako nasilje nije apstraktan problem, već stvarnost koja pogađa pojedince, obitelji i cijelu zajednicu.
Naglasila je važnost zajedničkog djelovanja institucija, medija, akademskog sektora i civilnog društva, ističući da se problem rodno uvjetovanog nasilja ne može rješavati izolirano, nego samo kroz koordiniranu suradnju i kontinuiranu podršku na lokalnoj razini. Također je naglasila ključnu ulogu organizacija civilnog društva koje su često prva linija podrške žrtvama, pružajući im sigurnost i povjerenje u najtežim trenucima.
Lorena Zec iz Udruge SOS Rijeka naglasila je kako je cilj konferencije otvoriti prostor za dijalog o stvarnoj provedbi Konvencije te povezati stručnjake iz različitih sustava. Istaknula je da su u Hrvatskoj vidljivi određeni pomaci, no i dalje postoje značajni izazovi, osobito u prikupljanju podataka, međuresornoj suradnji i prevenciji ponavljanja nasilja.
Posebno je upozorila na problem nedovoljno razvijenih usluga izvan većih urbanih sredina te na pitanja skrbništva nakon izlaska iz nasilnih odnosa, gdje i žene i djeca ostaju u povećanom riziku. Govoreći o ulozi lokalne razine, naglasila je kako jedinice lokalne i regionalne samouprave mogu značajno doprinijeti kroz razvoj rodno osviještenih proračuna, jačanje dostupnosti usluga podrške, rješavanje stambenih pitanja te poticanje programa prevencije i rehabilitacije.
Morena Lekan, članica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Primorsko-goranske županije, istaknula je kako Hrvatska još uvijek nije na razini provedbe Istanbulska konvencija kakvu zahtijevaju međunarodni standardi. Naglasila je da su potrebne sustavne promjene u svim segmentima – od policije i socijalne skrbi do pravosuđa – te bolja provedba preporuka GREVIO.
Kao jedan od ključnih prioriteta izdvojila je potrebu za dodatnom edukacijom i senzibilizacijom stručnjaka, posebno sudaca i djelatnika socijalne skrbi, kako bi se osigurala kvalitetnija zaštita žrtava. Dodala je kako, unatoč određenim pomacima poput uvođenja femicida u zakonodavstvo, praksa i dalje pokazuje nedostatke, osobito u visini kazni i njihovoj primjeni.
Tijekom konferencije održane su panel rasprave o zaštiti žrtava.
Prva rasprava se bavila ulogom institucija u zaštiti žrtava, uz sudjelovanje predstavnica nadležnih tijela, Anite Matijević iz Uprave kriminalističke policije Ravnateljstva policije, Višnje Ljubičić, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova te Tanje Žaja, predstavnice Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Druga panel rasprava bila je usmjerena na perspektivu organizacija civilnog društva koje pružaju izravnu podršku žrtvama nasilja. Sudjelovale su Mirjana Kučer (Udruga Domine, Split), Maja Mamula (Ženska soba, Zagreb), Paula Bogović (Udruga UZOR, Rijeka) te Dženana Kalamujić (SOS Rijeka).
Uz panel rasprave, konferencija je obuhvatila i stručna izlaganja koja su dodatno osvijetlila pravne i društvene aspekte zaštite žrtava rodno uvjetovanog nasilja.
Sanja Bezbradica, sutkinja Ustavnog suda Republike Hrvatske, govorila je o ustavnopravnim aspektima zaštite žrtava i važnosti usklađivanja prakse s međunarodnim standardima, dok je Maja Munivrana s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu analizirala izazove u kaznenopravnoj zaštiti žrtava te potrebu za daljnjim unaprjeđenjem zakonodavnog i institucionalnog okvira.
Konferencija je pružila priliku za diskusiju o izazovima provedbe Konvencije u Hrvatskoj, uključujući prikupljanje podataka, prevenciju recidivista i poboljšanje usluga izvan urbanih središta, te je dodatno ojačala suradnju među sudionicima u cilju stvaranja učinkovitijeg sustava zaštite i podrške žrtvama nasilja.
Grad Rijeka još je jednom potvrdio svoju predanost promicanju ljudskih prava, ravnopravnosti spolova i borbi protiv svih oblika nasilja, uz naglasak na važnost djelovanja na lokalnoj razini – ondje gdje su potrebe najizraženije, a podrška najpotrebnija.
