Videosnimka razigranog dupina kako „u stopu“ prati brodicu nastala je u akvatoriju grada Krka, točnije između Krka i otoka Plavnika
Na snimci Antona Žužića vidi se veseli dupin kako pliva usporedo s brodicom s koje se čuju razdragani komentari ushićenih ljudi. Dupin je dugo plivao usporedo s brodicom, potvrđujući još jednom veliku naklonost svoje vrste prema ljudima.
https://www.facebook.com/anton.zuzic/videos/10214731628538694/
Nismo stoposto sigurni jer nismo toliki stručnjaci za dupine, ali ovaj rasplivani veseljak mogao bi biti jedan iz vrste „dobrih dupina“ koji obitavaju u ovom dijelu Jadrana.
No podsjetimo, upravo jučer su nakon puno vremena ponovno u Jadranu zamijećeni i „obični dupini“!.
Naime, kako su jučer javnost obavijestili iz Instituta Plavi svijet, više desetljeća nakon što su obični dupini nestali iz Jadrana posljednjih godina veće skupine ponovo se pojavljuju. Istraživači Instituta Plavi svijet su kod otočića Mana pored Kornata zabilježili najveću do sada opaženu skupinu od preko 50 običnih dupina!
Dogodilo se to tijekom redovnog monitoringa dobrih dupina koji Institut Plavi svijet provodi u području sjeverne Dalmacije u suradnji s Parkom prirode „Telaščica“ i Nacionalnim parkom „Kornati“. Istraživači su tijekom posljednjeg obilaska područja u srpnju zabilježili susret sa skupinom od preko 50 običnih dupina (Delphinus delphis), regionalno izumrlom vrstom koja u Jadranu više ne obitava!
„Skupinu običnih dupina susreli smo oko 2 NM zapadno od obale otočića Mana u području Kornata. S njima smo proveli nešto više od dva sata tijekom kojih smo prikupljali podatke o njihovu ponašanju i fotografije potrebne za foto-identifikaciju. Posebno nas je razveselila činjenica da su u skupini bili mladunci te jedan novorođeni mladunac! Dupini su povremeno plivali velikom brzinom i pri tome skakali, imali smo dojam da smo na oceanu“ kazala je Tihana Vučur, istraživač Instituta Plavi svijet.
Njen kolega, istraživač Marko Radulović opisuje njihov susret: „Dupini su bili izuzetno raspoloženi. Približavali su se našem plovilu te plivali u pramčanom valu. Kad bi se udaljili od plovila vidjeli smo kako uz površinu love iglice…!“
„Obični dupini, kako im i ime upućuje, nekad su bili najbrojniji dupini u Jadranskom i Sredozemnom moru. Kao i sredozemna medvjedica, i obični dupin se na žalost u Jadranskom moru smatra regionalno izumrlom vrstom jer već nekoliko desetljeća ne postoje podaci o njihovom trajnom obitavanju i razmnožavanju, a opažanja su rijetka i obično uključuju svega nekoliko jedinki ili usamljene jedinke. Upravo stoga je susret sa ovako velikom skupinom običnih dupina u Jadranu jedinstven.“ govori dr. sc Nikolina Rako Gospić, direktorica programa istraživanja Instituta Plavi svijet.
Povremeno pojavljivanje regionalno izumrle vrste u područjima nekadašnjeg obitavanja ne znači istovremeno i da se vrsta vratila. Međutim, češće pojavljivanje može upućivati da vrsta u području nekadašnjeg obitavanja ponovo može pronaći uvjete potrebne barem za kratkotrajni boravak. Nešto manje skupine od 20-30 običnih dupina u blizini Dugog otoka zabilježene su i tijekom ljeta 2015 i 2016. Ponovno pojavljivanje ove skupine u kojoj su bili i mladunci daje nadu da bi se vrsta jednog dana mogla vratiti u Jadran.
Obični dupin (Delphinus delphis) obitava u morima i oceanima umjerenog i tropskog pojasa cijelog svijeta. Tamnih leđa i svijetlog trbuha, obični dupin lako je prepoznatljiv po karakterističnom žuto bijelom obojanju na boku koje izgleda kao polegnuta osmica. Obični dupin spada u manje dupine. Duljina tijela obično je do 230 cm. Hrane se uglavnom sitnijom plavom ribom i beskralješnjacima. Prema dostupnim podacima prosječna duljina života kod ove vrste je oko 30 godina.
Oznake (urezi, ožiljci, ogrebotine, obojanje i sl) na leđnim perajama i tijelu dupina stvaraju jedinstveni uzorak po kojem je moguće međusobno prepoznati pojedine jedinke. Usporedbom fotografija koje istraživači rade na raznim lokacijama na kojima provode istraživanja moguće je utvrditi postoje li migracije jedinki između pojedinih područja.
Populacija sredozemnih običnih dupina ugrožena je, a populacija ima trend opadanja brojnosti. Ljudske aktivnosti glavni su uzrok smanjenja brojnosti. Prijetnje uključuju nedostatak hrane uzrokovan prelovom ribe, buku niske frekvencije koju proizvode trgovački brodovi, zaplitanje u ribarske alate te negativni utjecaj onečišćenja, posebice kemijskih spojeva koji utiču na imunološki sustav i spojeve koji uzrokuju smanjenu reprodukciju.
Svi dupini i kitovi danas su zakonom zaštićeni te je zabranjeno njihovo proganjanje i uznemiravanje, no unatoč zakonskoj zaštiti, kod većine vrsta bilježi se pad brojnosti.
Iz Instituta Plavi svijet stoga pozivaju sve građane da im dojave svoja opažanja kitova i dupina u Jadranu putem emaila (info@plavi-svijet.org) ili Facebook stranice (www.facebook.com/blueworldinstitute), te da im pošalju svoje fotografije i video snimke jer će im tako pomoći da prikupe podatke potrebne za razumijevanje njihovog života u Jadranskom moru i njihovo očuvanje.
