TJEDAN GLAGOLJICE

JESTE LI ZNALI? U Rijeci je prije 490 godina otvorena glagoljska tiskara

Uz poštivanje strožih mjera, u Rijeci je počeo Tjedan glagoljice: ‘Glagoljicu interpetiramo i koristimo na potpuno nove načine’

U Rijeci je prije 490 godina otvorena glagoljska tiskara. Izložbom na postamentima na Korzu posvećenim riječkoj glagoljskoj tiskari Šimuna Kožičića Benje otvorena je manifestacija „Benja 2.0 – Tjedan glagoljice“.

Donosimo kako je izgledala izložba posvećena toj tiskari.

Više u prilogu Maje Brkljače:

Film predstavlja život i djelo modruškoga biskupa Šimuna Kožičića Benje, briljantnoga govornika, borca protiv Turaka i pisca svjetske povijesti na hrvatskom jeziku. Biskup Kožičić je u svojoj riječkoj tiskari, u kratkom razdoblju od 15. prosinca 1530. do 27. svibnja 1531. godine, otisnuo šest glagoljskih knjiga koje su danas rariteti svjetskih knjižnica. Modruškog biskupa Šimuna Kožičića Benju u igranim dijelovima tumači riječki glumac Predrag Sikimić.

AZ, BRANKO PRIDIVKOM FUČIĆ

Dokumentarni film «AZ,BRANKO PRIDIVKOM FUČIĆ» poetska je i kontemplativna priča  o najuglednijem hrvatskom istraživaču glagoljice i freskoslikarstva čija je djelatnost obilježila povijest umjetnosti naših krajeva druge polovice prošloga stoljeća. Fučić je znanstvenik koji nam je tako jednostavno, zanimljivo, slikovito i nadahnuto približio davne ljude, davne događaje i davno vrijeme.

Njegova istraživanja Bašćanske ploče, Istre i cresko-lošinjskoga arhipelaga spadaju u vrh znanstvenog istraživanja na području povijesti umjetnosti.

Film «Az, Branko pridivkom Fučić» dočarava njegov svijet mističnih priča i prizora sačuvanih na zidovima crkava, kamenitim putovima, uličicama istarskih i primorskih gradića, seoskim grobljima. Prizori su to koji su izrodili velika umjetnička djela u kojima možemo iščitati i mnogo suvremenih motiva koji nas uvjeravaju kako je ljudski život zapravo neprekinuta nit skrojena od bezbrojnih jedinki.

MALA ŠKOLA GLAGOLJICE

Tijekom tri susreta u trajanju školskog blok-sata polaznici će se kroz igre glagoljske pamtilice (memory), školice, premetaljke (scrabble), kola sreće i kviza upoznavati s različitim tipovima glagoljskog pisma. Kroz prezentaciju najznačajnijih djela hrvatske glagoljske baštine te analizu epigrafskih spomenika i tiskanih djela Kvarnera učenici će stjecati znanja o povijesnom kontekstu nastanka glagoljice, njezinom razvoju, tisućgodišnjoj uporabi i značaju za hrvatski kulturni i nacionalni identitet.

Kroz praktičan rad (izrada čestitke, straničnika i suvenira, osmišljavanje loga) učiti će služiti se različitim tipovima glagoljskog pisma u čitanju i pisanju po principu transliteracije (slovo za slovo), promišljati primjenu glagoljice u dizajnu, njezin potencijal kao zaštitnog znaka kulturnog identiteta te razumjeti glagoljicu kao preteču suvremenog semiotičkog marketinga.

Kroz upućivanje na internetske izvore i glagoljske igre polaznici će upoznati institucije koje brinu o čuvanju i očuvanju hrvatske glagoljske baštine, tj. kulturnog dobra glagoljice dok će analizom geometrijskog modela – rozete i rekonstrukcijom slova trokutaste glagoljice biti pozvani da zajedno osmisle vlastito pismo.

GLAGOLJICA I 3D – RADIONICA 3D PRINTANJA

3D printanje je već godinama poznato kao atraktivna tehnologija koja mijenja svijet proizvodnje, a omogućava i svakodnevne stvaralačke izlete iz vlastite sobe. Na temelju plastičnih filamenta i FDA tehnologije u relativno kratkom vremenu moguće je kreirati raznolike fizičke predmete u obliku prototipa, igračke, suvenira i sl. Glagoljica pruža veliki rezervoar inspiracije upravo za potonje, pa ćemo na radionicama 3D printanja upoznavati jednostavne oblike 3D modeliranja kroz kojeg će se upravo glagoljička slova koristiti kao osnova inspiracije za oblikovanje raznih uporabnih ili suvenirskih predmeta koji će na 3D printerima i biti izrađeni.

PREDAVANJE O FAKSIMILIMA IZDANJA IZ KOŽIČIĆEVE GLAGOLJSKE TISKARE U RIJECI

Predavanje će se održati u dvorani izložbe Glagoljica, Sveučilišna knjižnica Rijeka.

Akademkinja Anica Nazor, prof.dr.sc. Mateo Žagar, prof.dr.sc. Sanja Zubčić; O faksimilima izdanja iz Kožičićeve glagoljske tiskare u Rijeci

U predavanju će se predstaviti dosad objavljeni faksimili izdanja iz Kožičićeve glagoljske tiskare te njihove transliteracije i/ili transkripcije. Posebno će se istaknuti važnost kritičkoga izdanja Misala hruackoga. Istaknut će se tijek rada na zasad jednoj nepretisnutoj knjizi, Oficiju rimskom, i planovi za njegovo objavljivanje, a zaključno će se upozoriti na važnost i vrijednost riječke glagoljske tiskare i njezinih izdanja te upututi na buduće smjerove istraživanja.

PREDAVANJE GLAGOLJSKI NATPISI NA ISTARSKIM FRESKAMA

Predavanje će se održati u dvorani izložbe Glagoljica, Sveučilišna knjižnica Rijeka dr. sc. Željko Bistrović, viši stručni savjetnik – konzervator, Konzervatorski odjel u Rijeci.

Autor će u predavanju obraditi ne samo one odavno poznate i kulturno-povijesno najvažnije spomenike ove vrste, već i one manje znane koji su otkriveni nakon Fučićevog izdanja Glagoljskih natpisa, a nisu dostojno znanstveno obrađeni.

Glagoljske natpise na freskama možemo podijeliti u dvije skupine: one koji su nastali od ruke samog slikara ili njegovog suradnika prilikom oslikavanja  te one koji nastaju nakon oslikavanja, a najčešće su grafiti tj. ugrebenci posjetitelja. I jedni i drugi donose nam pregršt povijesnih podataka prvenstveno o osobama koje su ih napravile, no i o strukturi društva, važnim događajima, ali i duhu vremena koji se zrcali bilo kroz kršćanski svjetonazor i teme vezane uz prolaznost života,  bilo kroz šaljive poruke glagoljaša koji komentiraju prizore na freskama ili same grafite.

PREDSTAVLJANJE KUĆE FRESAKA U DRAGUĆU

Predavanje će se održati u dvorani izložbe Glagoljica, Sveučilišna knjižnica Rijeka.

mr. sc. Sunčica Mustač, voditeljica Kuće fresaka u Draguću – Casa degli affreschi a Draguccio, Povijesni i pomorski muzej Istre u Puli – Museo storico e navale dell’Istria

Predstavit će se Kuća istarskih fresaka u Draguću, projekt Istarske županije i Općine Cerovlje, unutar koje djeluje Centar za freske kao zaseban odjel pri Povijesnom i pomorskom muzeju Istre u Puli. Njegova je uloga da bude referentno mjesto u kojem će se prikupljati sva dokumentacija tematski vezana za zidno slikarstvo.

Otvaranje Kuće fresaka u prostoru stare škole u Draguću zajednički je projekt Županije Istarske i Općine Cerovlje, kojem su se kasnije priključili Regija Veneto i Ministarstvo kulture. Svi oni prepoznali su značaj zidnog slikarstva u Istri, specifičnog fenomena kulturne baštine, čije očuvanje i prezentacija zahtijeva velik trud i znanje. Svečano je otvorena  26. lipnja 2015. godine.

Izv. prof. dr. sc. Marijana Tomić, Odjel za informacijske znanosti, Centar za istraživanje glagoljaštva, Sveučilište u Zadru

PREDAVANJE I OKRUGLI STOL

Virtualni svijet zadarskog glagoljaštva: digitalni laboratorij kao model istraživanja i promicanja glagoljaštva u digitalnom okruženju

Predavanje će se održati u dvorani izložbe Glagoljica, Sveučilišna knjižnica Rijeka.

Zadarsko glagoljaštvo osvjedočuje se velikim brojem različitih dokumenata, od epigrafskih spomenika do rukopisa i tiskanih knjiga, umjetničkih i uporabnih liturgijskih i drugih predmeta kulturne baštine, pa do usmene kulture i glagoljaškoga pjevanja, i to od 11. stoljeća nadalje. O tome svjedoči čitav niz arhivskih dokumenata, ali i drugih tragova glagoljanja koji se čuvaju razasuti u velikome broju baštinskih ustanova, ali i u župnim uredima, samostanima te kod privatnih imatelja, i to u Hrvatskoj i izvan nje. Iako se o glagoljaštvu na zadarskome području već mnogo pisalo, ostaje velika količina još neistraženih dokumenata čije će istraživanje nedvojbeno pridonijeti upotpunjavanju dosadašnjih spoznaja o glagoljaštvu na tome području, ali i reinterpretaciji postojećih.

U izlaganju će biti predstavljeni temeljni ciljevi Centra za istraživanje glagoljaštva, virtualni laboratorij za istraživanje glagoljaštva GlagoLab te do sada izrađene baze podataka, i to baze digitaliziranih glagoljskih rukopisa i baze vodenih znakova na papiru glagoljskih rukopisa, te nacrt bibliografije građe o zadarskom glagoljaštvu i leksikona glagoljske baštine. Osim znanstvenih, bit će predstavljene popularno znanstvene aktivnosti, i to suvremeni oblici komuniciranja digitalne baštine i uključivanje javnosti u znanstvene aktivnosti kroz crowdsourcing kampanje. Istaknut će se i važnost te oblici sudjelovanja studenata u svim projektnim aktivnostima, zbog čega je Centar djeluje i kao nastavni laboratorij za studente informacijskih znanosti, informacijskih tehnologija te humanističkih studija.

Izlaganjem će se nastojati apostrofirati one aktivnosti kojima se osigurava suradnja Centra s drugim srodnim hrvatskim i međunarodnim ustanovama i udrugama u području kulturne baštine, osobito hrvatskog glagoljaštva.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views