Namjeravali su posaditi masline i prodavati njihovo ulje na OPG-u, ali već pet godina ne uspijeva isposlovati vodovodni i priključak na električnu energijui
Malo je onih koji se nisu našli u raljama hrvatske birokracije. Ali, slučaj umirovljenika Ivice Pleteša s Krka je zaista nevjerojatan. Prije pet godina namjeravao je zasaditi maslinik i osnovati OPG, a da bi to mogao od lokalnog komunalnog poduzeća Ponikve zatražio je priključak na vodovod te od HEP-a priključak na elektirčnu energiju.
No, unatoč uplati potrebnog iznosa do danas nije dobio ni jedno ni drugo, a osam maslina od kojih svaka vrijedi minimalno dvije tisuće eura se osušilo jer ih nije imao čime zalijevati. Suglasnosti, nadležnosti, planovi, sve to, uvjerio se naš reporter, našlo se na putu dobrom poduzetničkom projektu.
Umirovljenik Ivica Pleteš s tugom i razočaranjem pokazuje osam maslina koje su se osušile jer ih nije mogao zalijevati. “Maslina koja je već otprilike nekavih 50 godina starosti , trebala je biti u najboljem rodu sad. A ona je na startu, na početku”, kazao je Ivica Pleteš, umirovljenik.
Tuga je tim veća što je Ivica sa ženom Ljiljanom masline pojedinačno dopremao na lokaciju, što je zahtijevalo puno vremena, ali i novca. Ivica procjenjuje da je za svaku maslinu potrošio 2 tisuće eura.
“Nisam ih mogao odjedanputa donijeti, po njih sam išao u Istru. Morao sam pripremiti te masline najprije, obrezati ih, priredit da se mogu transportirati, iskopat s bagerima… Bilo je puno posla i pripreme”, rekao je Ivica.
Pleteši su ljuti jer se boje da će se i preostale masline osušiti, ali ne njihovom krivicom. Ivica je još prije gotovo pet godina zatražio od lokalnog komunalnog poduzeća Ponikve i HEP-a da njegovu parcelu spoje na vodu i struju, na što su i oni pristali.
“Mi smo se na to pripremili, ugovorili, dogovorili se s Ponikvama iz Krka, HEP-om iz Krka, da će doći i utvrditi da li na samoj toj nekretnini postoji mogućnost i tehnička izvodljivost toga što zahtijevamo. Oni su izašli na teren i ustanovili da postoji mogućnost”, objašnjava Ivica.
Unatoč tomu, priključaka još nema.
“Svaki put kada dolazimo moramo nositi kanistre s vodom, moramo nositi naftu za pile jer nemamo struje i normalno da je to puno teže nego kad imaš sve na prostoru na kojem radi”, rekao je Ivica.
Komunalnom poduzeću Ponikve i HEP-ovoj podružnici Elektroprimorje, Pleteši su još 2013. za priključke platili ukupno više od 12 tisuća kuna.
No, od proboja priključka nije bilo ništa jer je sve zapelo na tome tko ga treba napraviti ga i kako?
Iz Ponikva tvrde da su Ivici jasno rekli, što usmeno, što pisanim putem, da se on sam mora spojiti do priključka i za to zatražiti suglasnost Hrvatskih cesta.
“Od mjesta priključka budućeg do njegove parcele je interna vodovodna mreža koju je on morao izgraditi. I ta mreža bi išla ispod državne ceste, a kako on nije izradio tu internu vodovodnu mrežu, nema uvjeta za priključit nekretninu na javni sustav”, kazala je Boranka Miler, pomoćnica direktora Ponikve usluga Krk.
Isto je ustvrdila i općina Baška kada je dala svoju suglasnost na priključenje parcele na struju i vodu.
“Za potrebe izvođenja priključka stranka je ishodila 05.03.2013. godine tehničke uvjete Ponikve d.o.o. Krk kojim se predviđa prekop državne ceste D102, te je slijedom toga prije početka izvođenja radova u obvezi ishoditi suglasnost Hrvatskih cesta, Ispostava Rijeka”, piše u suglasnosti općine Baška za priključenje na vodovodnu mrežu.
Ivica tvrdi da za suglasnosti i gradnju mreže nije znao. Zanimalo ga je jedino da dobije priključke.
“Sve je bilo dogovoreno. Ugovori su napravljeni, dostavljeni su nam predračuni, po predračunima smo uplatili određene iznose novaca, međutim od cijelog tog zahvata nije bilo ništa”, rekao je Ivica.
Odvjetnica specijalazirana za prava potrošča, Dijana Kladar, misli da je Ivici dana nepotpuna informacija.
“Iz ovog zahtijeva proizlazi da je potrebno prekopati 40 metara javne površine, no međutim, za krajnjeg potrošača to ništa ne znači. On ne zna da mora tražiti nekakvu suglasnost, on smatra da se treba prokopat 40 metara nekakve javne površine i smatra da će to izvšiti onaj tko treba. Znači on nije dobio potpunu informaciju”, kazala je Dijana Kladar, odvjetnica Udruge Potrošač Zagreb.
Kako Ivica nije tražio suglasnost niti sagradio mrežu, Ponikve su odustale od gradnje. No novac mu nisu vratili.
“Koliko ja znam mislim da on nije tražio, ali da li smo mu mi nudili, ne znam, obično se stranka sama javi da vratimo avans. I vratimo, nije neki problem”, rekla je Boranka Miler, pomoćnica direktora Ponikve usluga Krk.
U problemu se ubrzo našao i HEP. Da bi doveli struju, morali su dobiti suglasnost općine za prekop ceste, Hrvatskih cesta za prekop državne ceste te Hrvatskih voda, za kanal ispod kojeg bi prošao dio infrastrukture. Hrvatske ceste zahtjev su izignorirale dok je općina dala suglasnost uz uvjet da je, prije početka radova, moraju dati i Hrvatske vode. One su pak tražile novu projektnu dokumentaciju.
“Za ostvarenje predmetnog zahvata podnositelj zahtjeva HEP, odnosno investitor Ivica Pleteš, trebali su, temeljem izdanih vodopravnih uvjeta, izraditi projektnu dokumentaciju i od Hrvatskih voda zatražiti potvrdu projektne dokumentacije”, stoji u prioćenju Hrvatskih voda.
HEP dokumentaciju nije poslao te je krenuo s radovima. No, ubrzo ih je zaustavio komunalni redar koji ih je prijavio Državnoj vodopravnoj inspekciji. HEP tada zaključuje da neće moći zadovoljiti uvjete Hrvatskih voda.
“Hrvatske vode 26. rujna 2014. godine izdale su Vodopravne uvjete, zbog kojih bi planirani radovi zahvatili susjedne nekretnine, koje su u privatnom vlasništvu oko 30-ak fizičkih osoba. Budući da su neki vlasnici umrli, a neki otišli u inozemstvo, postaje gotovo nemoguće ishoditi suglasnost svih vlasnika za izvođenje radova”, piše u priopćenju HEP-a.
Stoga su predložili da prekop naprave drugdje, a državnu cestu preskoče betonskim stupom. No ovaj put plan stopira općina Baška s tvrdnjom da se trasa nalazi u planiranoj ulici Šantis.
“Možemo reći slobodno da je i HEP zeznio u jednom trenutku jer nije pravovremeno iskoristio suglasnost. Kad je suglasnost, prema navodima načelnika općine Baška, oni slijedeću suglasnost HEP-u i Ponikvama nisu htjeli dati i tako se to ponavljalo unedogled”, rekao je Ivica.
HEP je na kraju ponudio općini da infrastrukturu makne u slučaju gradnje ulice, ali općina i to odbija jer ne žele zračne vodove – iako ih je na Krku, tvrde nam iz HEP-a, čak devet tisuća. Na kraju su odustali i Pletešima krajem 2015. ponudili povrat novca.
“Međutim mi smo rekli ne. Da nas nije interesirala struja i da nam ne treba mi ti istu struju, ni vodu, ne bi tražili. Dakle mi ne odustajemo, mi samo tražimo da se dogovoreno sprovede u djelo”, kazao je Ivica Pleteš.
Sumnjajući da se sve otegnulo jer nekome nisu dali mito, Pletešovi su kazneno prijavili Ponikve, HEP-Elektroprimorje i Općinu Bašku.
“Mislim da samo prekopavanje ceste nije problem nego je problem da li netko hoće dozvolit određenoj osobi priključke ili ne”, rekla je Ljiljana Pleteš.
“Zašto bi se u jednom trenutku ta suglasnost, koja je tražena, mogla dati, dobiti za prekopavanje te javne površine, pa onda u slijedećem trenutku više ne može, odbija se”, kazao je Ivica.
S Ivicom smo se stoga zaputili do sjedišta općine kako bismo dobili odgovore. Pročelnik upravnog odjela Mladen Hero na kraju nas je ipak primio.
“(Što bi gospodin Pleteš trebao zapravo sada napraviti? Mislim kao općina što vi njemu možete savjetovati. Da se obrati timu Hrvatskim vodama?) Hrvatskim cestama, pa ne znam… Po meni HEP pa Ponikve, znači ono za što želi priključenje”, rekao je Mladen Hero, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Baška.
Ivica pak tvrdi, najveći problem je upravo Općina.
Kako je općina posljednji prijedlog HEP-a odbila zbog moguće izgradnje ulice, pročelnika smo upitali nazire li se početak tog projekta.
“(Zanima nas da li se u međuvremenu planirala izgraditi ta ulica Šantis?) Kada se ona planirala graditi? Planira se još uvijek. (Znači ako je ona planirana od 2013., kada je njemu općina dala suglasnost, da se prekopa, što se onda promjenilo 2015.?) Zahtijev se odbija uz isto obrazloženje – planira se izgradnja ulice Šantis. (Ako se to znalo 2013. zašto ste mu onda dali odobrenje, a onda zatim odbili?)
Gledajte meni je teško odgovoriti, odobrenje je tada u tom trenutku dano za prekop javne površine. Kažem, mi stalno govorimo o prekopu javne površine. Nemojmo govoriti o nekakvim vodotocima, državnoj cesti… A kažem sad, zašto je to tada bilo, ne znam, moram pogledat”, rekao je Mladen Hero.
Pleteš cijelo vrijeme tvrdi da on nije znao niti morao tražiti nikakve suglasnosti ili graditi mrežu, već je to bilo na HEP-u, općini i komunalnom poduzeću.
To potvrđuje i odvjetnica za zaštitu potrošača koja kaže da oni ne moraju unaprijed znati što sve trebaju napraviti, već da im to mora reći izvođač. Uz to dodaje kako se često krivo misli da male tvrtke ili OPG-ovi, poput Pletešova, znaju sve birokratske zavrzlame.
“Smatram da u nekakvim uređenim sustavima administracija upravo i služi tome da kada ja i dođem i podnesem neki zahtijev onda mi vi uz taj zahtijev trebate dati sve informacije – koju ja suglasnost moram tražiti, u kojem roku je trebam dostaviti, što će se dogoditi ako ju ne dostavim, a ne može se dogoditi da ja nakon nekoliko godina saznam što sam ja sve trebao ili nisam trebao”, kazala je Dijana Kladar.
Ivica od borbe za priključke i dalje ne odustaje. Ne želi natrag novac od HEP-a i Ponikva, već samo mogućnost da može zalijevati svoje masline.
“Novac je najmanja bitna stvar. Ali bitno je ono što sam se ja mučio, nisam se samo ja mučio nego cijela moja obitelj, i sada kada vidim da se osušilo, kao da mi se osušila ruka ili noga…”, rekao je Ivica.
Ivica tvrdi i da prema Zakonu ima pravo na infrastrukturu koju su, dodaje, bez problema dobili njihovi susjedi.
No, za sada od toga očito neće biti ništa, a ovaj umirovljenički par u 21. stoljeću i dalje će morati dovoziti vodu za zalijevanje maslina. Pa možda koja i preživi hrvatsku administraciju.
Andrej Dimitrijević
