Inače zbog političko-medijskog cirkusa čovjek bi rekao da je po pitanju zbrinjavanja otpada Zagreb najgori grad u Hrvatskoj. Ali baš i nije. U Zagrebu se recimo godišnje razvrsta skoro 30 posto ukupnog otpada, a po tom pitanju od velikih gradova najgori je Split, ondje recikliraju jedva 8 posto otpada godišnje.
Nije mnogo bolja ni Rijeka – ondje je lani razvrstano tek malo više od 14 posto otpada, hrvatski prosjek je 18 posto.
Ali u Rijeci još uvijek muku muče i sa odlagalištem otpada Marišćina. Kada je otvoreno na Viškovu, u blizini Rijeke, trebao je to biti vrhunac modernog zbrinjavanja otpada. Država je podsjetimo, još 2014. najavila otvaranje 13 novih suvremenih centara za gospodarenje otpadom, prva dva bila su istarski Kaštijun kod Pule te riječka Marišćina. I otad do sad ostali su jedini takvi centri u Hrvatskoj. A zbog nesnosnog smrada koji se širi i oni su postali problem.
Više u videoprilogu RTL-a:
A kako to biva, nijedan komunalni problem se ne može riješiti bez novaca pa na Marišćini, najavljuju i poskupljenja odvoza otpada ali čak i s poskupljenjem od 50 posto bit će to još uvijek puno jeftinije nego što odvoz smeća trenutno košta u Zagrebu.
Ovo je Mariščina danas – sve izgleda uredno i pedantno zbrinuto – koristi se tehnologija kakve nema gotovo nigdje drugdje u Hrvatskoj, danas nije smrdilo kad smo mi bili, ali inače smrdi. Pogotovo ljeti.
Kapaciteta ovdje, kažu, ima dovoljno. No u ljetnim mjesecima, kada je turistička sezona, javlja se problem.
“Pretpostavljam da projektant onda kada je planirao centar nije možda uzeo u obzir da Primorsko-goranska županija je ustvari turistička destinacija i da te količine koje dolaze u ljetnom periodu su značajno veće nego zimi. Što je nelogično, jer Primorsko-goranska županija je kolijevka turizma? To je apsolutno logično, a zašto to projektant nije uzeo u obzir treba njih pitat, a ne nas”, kaže direktor tvrtke Ekoplus Luka Traven.
Drugim riječima stiže više smeća nego što je predviđeno i zato smrdi zbog toga što projektanti nisu znali da u Primorsko-goranskoj županiji postoji turizam.
“Smrad je konstantan, neki put više, neki put manje, nije baš svaki dan, ali je jako često”, kaže Vedran Skender.
“Moram priznati da je unatrag nekoliko mjeseci da smo zaista loše živjeli, da je bilo grozno, da se nisu mogli otvoriti prozori, da se nije moglo izaći na dvorište navečer”, dodaje Merima Ferk.
I tako će opet biti čim malo zatopli. Mještani su već nekoliko puta prosvjedovali, ali uzaludno. Zasad je rješenje prekrivanje smeća folijom, time se pokušava ublažiti smrad, ali nije to jedini problem, iz javne tvrtke Ekoplus, koja upravlja Marišćinom, kažu da se s trenutnom cijenom ne mogu pokriti i potvrđuju da se povisiti.
Sve se više otvara pitanje želi li ih više uopće itko
“Što manja količina otpada bude dolazila kod nas na obradu, odnosno, što se više bude odvajalo, to će cijena za građane bit manja. A kolika bi bila otprilike? Što se tiče cijene, to radi komunalno društvo Čistoća, prema tome, za to pitanje to se morate njima obratit”, kaže Traven.
Jesmo, kažu poskupljenje još nije definirano. Ali da se isčćitati odgovor.
“To je realni trošak Ekoplusa, koji naravno snose komunalna poduzeća koja prikupljaju i odvoze otpad na Marišćinu”, poručuje gradonačelnik Rijeke Marko Filipović.
Drugim riječima zbrinjavanje grad košta više nego prije, a hoće li taj veći trošak prebaciti na građane još se ne zna.
A slični problemi na novom modernom smetlištu u Istri. Puležani su prije mjesec dana glasno prosvjedovali protiv svog odlagališta Kaštijun.
I tako, iako su Rijeka i Pula ponosno predstavili svoje skupe centre, koji su trebali biti primjer cijeloj Hrvatskoj, kao budućnost zbrinjavanja smeća, za sad pune naslove kao izvor smrada i većih računa.
O čemu se ustvari radi? Prije deset godina Kukuriku Vlada zacrtala je da će se graditi 13 velikih centara za gospodarenje otpadom. Rijeka i Pula jedine su brzo slijedile plan Vlade, sagradili i upogonili Marišćinu i Kaštijun. Šibenski centar Bikarac i zadarski Biljane Donje su jedina dva još u izgradnji- ali ostalima ni traga.
Iako je HDZ u svom vjerodostojno programu iz 2016. naveo ” Danas imamo samo dva izgrađena centra za gospodarenje otpadom, a ubrzo ćemo izgraditi još njih 11.”Pa onda i ponovno u programu iz 2020., Sigurna Hrvatska ponovio – ” Ubrzat ćemo izgradnju preostalih centara za gospodarenje otpadom.” Od tog ubrzanja za sad ništa. A EU sredstva su bila osigurana, četiri milijarde kuna trebalo je potrošiti do 2021. na te centre, ali sad ništa od EU novca – objašnjava bivši ministar.
“U nacionalnom planu oporavka ta sredstva više nisu predviđena, dakle eu komisija neće financirati izgradnju novih centara, ne zato što ne bi bili prihvatljivi, nego poruka je Hrvatskoj, ukoliko niste bili u stanju u proteklih desetak godina izgraditi sustav, a za to ste imali sredstva, nećemo vam to više financirati”, jasno će bivši ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović.
Iako ministar zaštite okoliša svaki put kad ga se pita je li odustao od plana 13 velikih centara odgovara da nije – sve se više otvara pitanje želi li ih više uopće itko.