Kuda idu divlje svinje? Odgovor na ovo legendarno pitanje možemo potražiti u zaleđu Novog Vinodolskog, točnije u njegovim vinogradima u kojima ove divlje životinje čine veliku štetu.
“Postavili smo negdje skoro 4 km ograde, još nam je ostalo možda malo i onda to sve skupa učvrstit jer divlje svinje to probijaju. Nima ograda ne znači ništa, zaleti se par puta u nju probiju je i tako da moramo još postavljat betonske elemente u doljnjoj zoni, gore bodljikavu žicu”, otkriva vinar Miroslav Palinkaš za Kanal RI.
Vinaru Miroslavu Palinkašu prošle su godine divlje svinje u vinogradu uništile 2 hektara chardonnaya.
“Znači mi smo svega 1000 litara nabrali vina, inače bude 7-8000 litara i bila je šteta 160 000 kuna, na ostalim sortama nismo toliko primijetili jer je veliko područje pa teško uočavamo ..štete su jako jako velike”, žali se Miroslav Palinkaš.
Više u VIDEOPRILOGU:
Novinarka: MIRJANA MAROHNIĆ
Snimatelj: DOMINIK DUDIĆ
Montažer: KRISTIJAN LAJŠIĆ
Vinograde osim bodljikave žice od nepozvanih gostiju brane i sami radnici. Sačuvati urod svakako je naporan ali može biti i opasan posao.
“Po cijelu noć naši radnici obilaze vinograde odbijaju divlje svinje petardama, vikom, svirkom sa trubama. Prošle godine sam skoro i poginuo – udario sam divlju svinju pa sam pao sa quada i završio u bolnici”, prisjeća se Miroslav Palinkaš.
Nažalost, nisu divlje svinje jedini nepozvani gosti ovoga kraja. Posljednjih 10-tak godina tu probleme stvaraju i čagljevi koji se vrlo neugodno glasaju.
“Taj jeziv zvuk dozivanja daje jednu nelagodu, međutim nije on opasan za čovjeka ali ga nije ugodno čuti. Međutim to je jedna plaha životinja koja je vrlo rasprostranjena u našem području i jedino tim mjerama pojačanog izlova mi ćemo njega smanjit. Međutim, dosta je to teško i dugotrajno”, objašnjava Igor Uremović, predsjednik Lovačkog društva Gradina-Krmpote-Ledenice.
Procjenjuje se da ih na području od Senja do Kraljevice ima barem nekoliko stotina i vrlo su reproduktivni.
“Stari šumari su rekli da red u prirodi radi puška i sjekira a mi smo u tom dijelu gdje moramo djelovati kao lovci i odstreljivat tu divljač. Međutim, uz sve napore još uvijek mi ne osjetimo da se njihov broj značajnije smanjio”, dodaje Igor Uremović.
Berba grožđa sve je bliže pa vinogradare i vinare očekuje veliki posao. Sorta Chardonna koja je namijenjena za proizvodnju pjenušca u Pavlomiru već je obrana, pa će 40 berača u sljedećih 15 -tak dana brati preostalo grožđe.
“Onda idemo sa muškatom žutim i iza toga idemo sa žlahtinom, znači žlahtinu očekujemo oko petka subote da bismo pokrenuli berbu ovisno koliko će bit kiše ovaj tjedan. Onda iza toga nam ide cabernet sauvignon, ali mi imamo i vinograde kod Šarengrada u Iloku tako da moramo i tamo u berbu i očekuje nas jedan veliki veliki posao”, kaže vinar Miroslav Palinkaš.
Grad Novi Vinodolski pomoći će gospodarstvenicima kojima su ove divlje životinje nanijele štetu.
“Grad je već nekoliko puta i uvijek sudjeluje u pomoći svim gospodarstvenicima – i Pavlomiru jedne godine kad je bio mraz veliki, sudjelovao sa financijskom pomoći – a stajat će na raspolaganju i sada u skladu sa svojim mogućnostima. Tako da treba ljudima pomoći, pogotovo onima koji se bave poslom tu u Novom”, kaže Tomislav Cvitković, gradonačelnik Novog Vinodolskog.
Koliku će štetu ove godine zabilježiti vinogradari još se ne zna, no sigurno je da ona neće biti mala. Divlje svinje se neće zaustaviti u Pavlomiru, one će se ubrzo naći i na moru i među ljudima, upozoravaju vinari i apeliraju da je krajnji trenutak da se nešto učini, donosi Kanal RI.
