Tema obveznog vojnog roka već dulje vrijeme izaziva rasprave u Hrvatskoj. Trebaju li mladi služiti vojsku ili se pozvati na priziv savjesti – pitanje je koje dijeli javnost, ali i same mlade.
„Ovisi od pojedinca do pojedinca, oni trebaju vidjeti kako se osjećaju i prema tome postupiti. Ne bi trebalo vršiti veliki pritisak na njih“, smatra Peko. S druge strane, Patrik drži kako bi vojni rok mogao biti koristan: „Mislim da je to dobra stvar, za svaki slučaj, u slučaju rata ili nešto. Po meni je to dobra stvar.“ Marija pak ističe kako bi mladima takvo iskustvo moglo pomoći u sazrijevanju: „Trebali bi, da se malo stabiliziraju, to je dobro za svakog.“
Inicijativa potekla od Igora Bezinovića
U jeku tih rasprava redatelj Igor Bezinović, autor filma „Fiume o morte“, odlučio je svoju novčanu nagradu od 10.000 eura usmjeriti u projekt obrazovanja mladih o (anti)militarizaciji i pravu na priziv savjesti.
Marko Kovačić, predstojnik Centra za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci, pojašnjava kako je inicijativa potekla upravo od Bezinovića. „Ideja je bila da se sa srednjoškolcima govori o temama koje nisu toliko zastupljene u javnom prostoru – mirovnom obrazovanju, demilitarizaciji, militarizaciji i prizivu savjesti.“
U projekt su uključeni Centar za mirovne studije, Centar za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci te Udruga Delta.
VIDEO – U Rijeci kreće projekt mirovnog obrazovanja za srednjoškolce
Izvršna direktorica Udruge Delta Sara Sušanj ističe kako organizacija već godinama radi s mladima na temama aktivnog građanstva. „S jedne strane pokušavamo im dati alate da budu aktivni građani i građanke, a s druge strane utjecati na donositelje odluka da ulažu u mlade“, kaže Sušanj.
Uloga Udruge Delta bit će koordinacija provedbe predavanja i razgovora s riječkim srednjoškolcima. “Razgovarat ćemo o temama militarizacije i pravu na priziv savjesti. Važno je da učenici znaju da je priziv savjesti njihovo ustavno pravo“, naglašava Sušanj.
Društvena odgovornost
Kovačić dodaje kako Centar ima i društvenu odgovornost otvarati teme koje možda nisu popularne, ali su važne. „Radimo s mladima, to su naši budući studenti, i smatramo da je važno informirati ih o njihovim pravima kada je riječ o prizivu savjesti i civilnom služenju vojnog roka.“
Radionice će trajati 45 minuta, a moći će se održavati u sklopu nastave, sata razrednika, građanskog odgoja i obrazovanja ili nakon nastave, ovisno o dogovoru sa školama.
Cilj projekta je, kako navode organizatori, otvoriti prostor za razgovor o posljedicama militarizacije i ulaganja u vojsku, ali i promicati vrijednosti mira, solidarnosti i nenasilja. „Kroz radionice o miru i nenasilju želimo zajedno razgovarati o tome što znači graditi solidarnije i održivije društvo koje se temelji na miru“, poručuje Sušanj.
Program je trenutno u fazi pripreme i kontaktiranja ravnatelja riječkih srednjih škola, a očekuje se da bi projekt mogao zaživjeti početkom travnja.
