Željeznički promet na relaciji Rijeka – Zagreb bit će prekinut tjedan dana, zbog uklanjanja iskliznulih vagona-cisterni i popravka pruge kod Karlovca, što znači da će obje glavne hrvatske luke, Rijeka i Ploče, za to vrijeme biti praktički prometno odsječene od svojih najvažnijih tržišta, javlja Novi list, a prenosi Index.
Rijeka će tako biti odsječena od najvećeg dijela Hrvatske, kao i od Mađarske i drugih tržišta srednje i jugoistočne Europe, a Ploče će još znatno dulje biti odsječene od BiH i drugih okolnih država, zbog potpuno uništene željezničke pruge kod Jablanice nakon nedavnih katastrofalnih poplava i odrona.
Šteta na željezničkoj pruzi bit će značajna, jer je prema riječima Darka Barišića, člana uprave HŽ Infrastrukture, uništeno oko tri i pol kilometra pruge, no posredne štete koje će pretrpjeti lučki koncesionari i svi ostali na prometnim pravcima između luka Rijeka i Ploče i njihovih tržišta bit će daleko veće.
U prvom redu zbog nemogućnosti otpreme rasutih tereta i kontejnera željeznicom što će, čak i nakon što pruga između Rijeke i Zagreba bude otvorena, dovesti do zagušenja pruge koje će potrajati i nakon što vlakovi krenu.
Veliki zastoj
Duško Grabovac, predsjednik uprave Luke Rijeka, ističe da zatvaranje pruge u Karlovcu predstavlja ozbiljan problem koji je dodatno naglašen preusmjeravanjem tereta iz Ploča u Rijeku.
“Za nas je to u ovom trenutku zaista problematično. Na terminalu za rasute terete u Bakru u ovom trenutku je već oko sto tisuća tona koksa i ugljena, koji se trebao otpremiti vlakovima. Pored toga, stižu nam još dva broda od kojih je jedan i inače trebao iskrcati teret u Rijeci, ali drugi je trebao iskrcati u Pločama iz kojih je, nakon poplava i oštećenja pruge u BiH, nemoguće otpremiti tu vrstu tereta. Imat ćemo zastoje i s drugim vrstama tereta, ali transport rasutog tereta je posebno problematičan jer je riječ o količinama koje je nemoguće otpremiti do krajnjih odredišta na bilo koji način, osim željeznicom”, navodi Grabovac.
“Kontejneri i neki drugi tereti mogu se barem djelomično otpremiti kamionima, ali deseci tisuća tona koksa ili sličnog tereta su naprosto prevelika količina da bi ih se otpremalo na taj način. Nadam se da će zatvaranje pruge zaista trajati sedam dana, jer i to je puno, ali ako potraje duže od toga, problemi će biti još puno veći”, dodaje.
Zagušenje
Zastoja i zagušenja bit će i u kontejnerskom prometu. Gotovo polovina svih kontejnera u Rijeku i iz nje kopnenim putem se prevozi vlakovima pa će sedmodnevni prekid i na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata (AGCT) na Brajdici uzrokovati znatne poteškoće u dopremi i otpremi tereta.
U prosjeku na terminalu imamo deset do dvanaest vlakova dnevno. To je sedamdeset do osamdeset vlakova u sedam dana, koliko je predviđeno trajanje popravka pruge. Za nas to, osim kašnjenja s otpremom, znači i zagušenje skladišnog prostora za kontejnere na terminalu. Trenutno oko 42 posto prometa kontejnera s terminala i prema njemu ide željeznicom. Dio toga može se preusmjeriti na kamione, ali ne sve, kaže Žarko Acinger, direktor prodaje AGCT-a.
Osim neposredne štete i problema sa zagušenjem terminala, zatvaranje pruge i nemogućnost otpreme tereta vlakovima, dodaje, ovakve situacije negativno utječu i na imidž prometnog pravca na međunarodnom tržištu.
“S mađarskim tržištem uopće ne možemo raditi, kao ni s dobrim dijelom tržišta drugih zemalja srednje Europe, čime se narušava imidž cijelog prometnog pravca”, ističe Acinger.
Alternativa prijevozu kontejnera vlakovima prema tržištima srednje Europe preko Zagreba mogao bi biti transport željeznicom preko slovenske Pivke, ali zbog ograničenja opterećenja vagona na tom dijelu pruge, koji slovenske željeznice već godinama ne mijenjaju, taj je pravac neisplativ.
Neophodna ulaganja
“Ograničenje na tom dijelu slovenske željeznice je 20,5 tona po osovini, dok je na našim željeznicama 22,5 tona. Ne čini se na prvu puno, ali to je razlika od deset posto, što prijevoz čini neisplativim, osim u situacijama kada je potreban hitan prijevoz nekih relativno malih količina tereta. Ova situacija pokazuje koliko je važno da Slovenija popravi taj dio pruge, ali i da Hrvatska ubrza izgradnju moderne, dvokolosiječne pruge od Rijeke do Zagreba”, kaže Acinger, prenosi Index.
