Ove godine u Zračnoj luci Rijeka ostvareno je osam posto više letova nego li rekordne 2006. godine, a broj putnika je do sada 60 % veći no u istom periodu lani! Gotovo 85 % svih putnika koji prolaze kroz ZL Rijeka su turisti od kojih gotovo 80 % kao svoju turističku destinaciju odabiru Primorsko-goransku županiju – i to 21% Krk, 15% grad Rijeku, 6% Crikvenicu. Ove godine je samo iz Skandinavije na Krk došlo preko 12.000 turista, što je povećanje od 230% – a zna se kakav je potrošački kapacitet tih gostiju.
– To su upravo sjajni rezultati, i mi im na tome čestitamo! Sve je to plod znatno boljeg funkcioniranja Zračne luke Rijeka u posljednjih godinu dana te rezultat ovogodišnjeg ulaganja Primorsko-goranske županije u kapitalne objekte te udruženo oglašavanje u iznosu većem od milijun kuna. Ulaganja su dala odlične rezultate, pa čak možemo reći da je PGŽ zaslužna za sam opstanak Zračne luke Rijeka, rekao je Andrej Poropat, županijski vijećnik HNS-a i potpredsjednik podružnice HNS-a Rijeka, u uvodu konferencije za medije koju su danas na temu ”Zračna luka Rijeka i odnos države prema njoj” održali Poropat i predsjednik riječke podružnice HNS-a te član Nadzornog odbora Zračne luke Rijeka Juraj Bukša.
– Samim dolaskom u Zračnu luku Rijeka vidljive su velike pozitivne promjene u izgledu i funkcionalnosti aerodroma. Nadalje, poboljšana je sigurnost prometa u svim aspektima, a ono što treba posebno napomenuti jest da su ZL Rijeka i ZL Pula jedine dobile potvrdu da su 100% pripremljene za provođenje svih zahtjeva Schengenskog sporazuma, dodao je Poropat.
Juraj Bukša u nastavku se osvrnuo na sve ono što radi, ili što bi trebala raditi država da bi rezultati Zračne luke Rijeka bili još bolji.
– Razvoj Zračne luke Rijeka u velikoj mjeri ovisi o jednom natječaju koji će se raspisati ovih dana. Radi se o natječaju za subvencioniranje letova koji povezuju hrvatske zračne luke za trogodišnji period od 2016. do 2019. godine. Cilj tog projekta, kojeg je Europska komisija nazvala Public Service Obligation (PSO), jest potpomaganje uvođenja i/ili održavanja manje komercijalno isplativih linija u domaćem zračnom prometu. To su dozvoljene potpore koje se dobivaju na javnom natječaju i isplaćuju iz Državnog proračuna RH a služe za podmirivanje dijela troškova letova zračnim kompanijama koje održavaju te linije – istaknuo je Bukša.
– Za proteklo trogodišnje razdoblje od 2012. do 2015. na godišnjoj razini potpomognuto je 6.857 letova u iznosu od približno 100 milijuna kuna. Od toga na Zračnu luku Rijeka otpadaju ukupno 52 leta godišnje, ili 0,75%. Mrvice od mrvica! Kada se zna da PGŽ participira u ukupnom broju turističkih dolazaka s 18,5%, odnosno na drugom je mjestu, da grad Rijeka odnosno PGŽ participiraju s čak 8,8% u ostvarenom BDP-u na razini države, čime se nalaze na drugom mjestu, te da s ostvarenim BDP-om po stanovniku PGŽ također zauzima drugo mjesto, onda je jasno da je 0,75% potpomognutih letova odnosno 52 leta godišnje u svakom slučaju premalo, dodao je Bukša.
– Možda je potrebno napomenuti da je gotovo 95% letova koji su u sustavu potpora PSO-a pripalo kompaniji Croatia Airlines (CA). Vrlo je zanimljivo da pripremu konačne Odluke koje će linije i koliko letova na određenoj liniji dobiti potporu te pod kojim uvjetima donosi bivši zaposlenik CA-a, trenutno zaposlenik u Ministarstvu prometa i infrastrukture (MMPI). Naime CA povezuje letovima Zagreb – Zadar – Split i Dubrovnik, a Rijeku s Osijekom, Splitom i Dubrovnikom povezuje neka druga kompanija. No ne želimo se baviti niti CA-om i njenim poslovanjem, niti time što u konačnici dozvoljena potpora iz sustava PSO praktično postaje potpora CA-u. Bavimo se isključivo Zračnom lukom Rijeka, napomenuo je Bukša.
– Ono što tražimo i ono što smatramo najnižom granicom prihvatljivoga jest cjelogodišnja linija Rijeka–Split–Dubrovnik te Rijeka–Osijek koja će imati ukupno minimalno 1.000 godišnjih letova u sustavu PSO potpora. 1.000 godišnjih letova prema svim projekcijama dovodi novih 80.000 putnika u našu zračnu luku i time pozicionira Kvarner kao turističku avio-destinaciju. Dnevna povratna zračna linija Rijeka – Dubrovnik – Rijeka je nužna, pogotovo kada se uzme u obzir nedavno ukidanje iste brzobrodske linije od strane istog Ministarstva. Upravo je potpora tim linijama i cijeli smisao PSO sustava. Uspjeh naše zračne luke nije političko pitanje lijevih ili desnih, oporbe ili vladajućih, već je to jedno od egzistencijalnih pitanja budućeg razvoja našeg primorskog kraja, zaključio je Juraj Bukša.
