Predloženi rebalans proračuna Primorsko-goranske županije nije dobio podršku dovoljnog broja članova Županijske skupštine. Izglasano je da se taj dokument ponovno stavi na dnevni red prve sljedeće sjednice
Također su iz dnevnog reda povučene i one točke koje su bile izravno vezane uz rebalans, a to je prijedlog odluke o raspodjeli rezultata povećanog proračunskog prihoda koji se najvećim dijelom rebalansom planirao preusmjeriti zdravstvu, socijali i obrazovanju, kao i prijedlozi odluke o izmjenama odluke o korištenju sredstava za financiranje javnih potreba u sportu te dopuna Programa javnih potreba u sportu PGŽ za ovu godinu.
Komadina: ‘Svima se javljam na telefon”
Kako je u uvodnom izlaganju detaljno pojasnio resorni pročelnik Krešimir Parat, predloženim rebalansom konsolidirani proračun bi se s početnih 256 milijuna eura povećao za 39 milijuna eura (15,2%) na iznos od 295 milijuna eura.
Županija je, najveći dio povećanja svojih izvornih sredstava predložila rasporediti za aktivnosti u sklopu UO za zdravstvo (8,3 milijuna eura) i UO za socijalnu politiku i mlade (2,6 milijun eura) kako bi se osiguralo redovno poslovanje ustanova, odnosno pokrili gubitci nastali uslijed povećanih materijalnih prava i plaća zaposlenih kroz kolektivne ugovore, a koji nisu praćeni povećanim sredstvima od strane HZZO-a.
Na predloženi rebalans nije stigao niti jedan amandman, podržan je od svih skupštinskih odbora osim jednog, a na samoj Skupštini nije također bilo konkretnih prijedloga. Jedino su vijećnici stranke Možemo s govornice najavili kako neće dati podršku rebalansu i to iz razloga jer nisu imali priliku svoje prijedloge i sugestije iskomunicirati sa županom Komadinom.
Premda je sam župan upozorio da će neizglasavanje rebalansa zaustaviti neke projekte pa i dovesti u pitanje isplatu plaća u zdravstvu i socijali, dokument nije dobio podršku dovoljnog broja vijećnika. “Predložit ću i na sljedećoj sjednici isti prijedlog jer ovakav rebalans osigurava dostupnost zdravstvene zaštite na primarnoj razini te omogućuje nastavak realizacije projekata kao što je Zdravstveni centar Rujevica bez da se moramo kreditno zadužiti. Uostalom niste kao vijećnici uputili amandmane, a što se tiče primjedbi vijećnika stranke Možemo da nisu mogli svoje prijedloge raspraviti u razgovoru sa mnom, pa ja sam, što je opće poznato uvijek dostupan za razgovor i svima se javljam na telefon”, rekao je župan.
Usvojen je Izvještaj o radu Župana
U nastavku Sjednice usvojen je Izvještaj o radu Župana, kao i Izvještaj o izvršenju financijskog plana i radu Upravnog vijeća ŽUC. Županijska uprava za ceste PGŽ u 2023. poslovala je s 3,3 milijuna eura u plusu. Prihodi su iznosili 17,8 milijuna eura, a rashodi 14,4 milijuna eura. Financijski plan izvršen je u 99 postotnom iznosu. Godinu 2022. završila je s 1,4 milijuna eura viška.
Ukupni godišnji iznos raspoloživih sredstava utvrđen Financijskim planom Županijske uprave za ceste Primorsko-goranske županije za 2024. godinu povećava se za 3 milijuna eura, i to s 19,6 na 22,7 milijuna eura. U tom iznosu povećani su i rashodi, najviše za izvanredno održavanje cesta u iznosu od 2,3 milijuna eura.
Usvojena je i Odluka o sufinanciranju troškova medicinski pomognute oplodnje kojem će PGŽ svakom gradu i općini koja je odobrila takvu pomoć korisniku osigurati 50 posto sredstava odnosno iznos od najviše 1000 eura. Županijska skupština dala je i zeleno svjetlo na odabir projekata za financiranje iz Fonda za Gorski kotar. Od devet JLS-ova, pet je dostavilo uredne prijave. Ukupna visina predloženih sredstava za raspodjelu u okviru Fonda za Gorski kotar u 2024. godini iznosi 574.459,79 eura.
Usvojeno Izvješće o provedbi programa zaštite zraka
Članovi Skupštine raspravili su i usvojili Izvješće o provedbi programa zaštite zraka, ozonskog sloja te prilagodbe klimatskim promjenama u PGŽ.
U izvještaju je između ostalog navedeno da na samu kvalitetu zraka Županije najveći utjecaj imaju pojedinačni stacionarni izvori onečišćenja zraka: INA-Rafinerija nafte Rijeka na Urinju, Termoelektrana Rijeka, brodogradilišta Viktor Lenac i 3. Maj, Luka Rijeka, CGO Marišćina, a od 2021. godine LNG terminal.
Konstatirano je da se kvaliteta zraka u razdoblju 2019.-2022. poboljšala u usporedbi s razdobljem 2014.-2018. Kvaliteta zraka na području Županije tijekom 2019.-2022. većinom je bila I. kategorije, odnosno zrak je bio čist ili neznatno onečišćen. Izuzetak su bile koncentracije sumporovodika na području INA Urinj i CGO Marišćina, pri čemu je na području CGO Marišćina kvaliteta zraka bila II. kategorije jedino u 2019. godini, a nakon toga je prešla u I. kategoriju, što je bila posljedica uspostave sustava za otplinjavanje i puštanja u rad visoko temperaturne baklje.
Problem sumporovodika još uvijek je prisutan na postaji Urinj, gdje je tijekom 2021. došlo do poboljšanja zbog provođenja mjera iz akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka s obzirom na sumporovodik koji su doneseni za područje Općine Kostrene 2016. i 2019. godine.
Usvojena je Odluka o darovanju nekretnine za izgradnju dječjeg vrtića Općini Omišalj što je ujedno i prvo rješenje u Hrvatskoj koje je regionalna samouprava donijela nakon što je država prepustila upravljanje dijelom nekretnina u svom vlasništvu. Župan Komadina komentirao je da je Primorsko-goranska županija i ovaj put prva u Hrvatskoj.
