Nakon nekoliko propuštenih prilika za Bijele na početku utakmice, „bravu“ Vinkovčana je otključao Bradarić – sve dalje bila je stvar rutine
CIBALIA – RIJEKA 0:3 (0:3)
VINKOVCI – Utakmica 27. kola MaxTV Prve lige. Gradski stadion. Gledatelja 2000. Sudac: Ante Vučemilović (Osijek)
Stijelci: Bradarić (34), Andrijašević (43), Gorgon (45)
CIBALIA: Matković (Šubarić, 46), Žderić, Zgrablić, Romić, Čuljak, Muženjak, P. Mišić, Vitaić (Tomašević, 58), M. Mišić, Baša, Mastelić
RIJEKA: Prskalo – Ristovski, Župarić, Elez, Žuta – Bradarić, J. Mišić – Vešović (Črnic), Andrijašević (Čanađija, 67), Gorgon (Bezjak, 48) – Gavranović
Rijeka ni u kakvim okolnostima doista ne mora strahovati od slabašne Cibalije, no kako se ubrzano približava kraj HNL-a u kojem Rijeka više no ikada s punim pravom polaže pravo na naslov prvaka, navijači i mnogi oko kluba „pušu i na hladno“, bojeći se neke nove „kuhinje“ u hrvatskom nogometu u kojem konce iz pozadine već dugi niz godina vuče jedan čovjek i interesna klika oko njega koja pod svojom kontrolom drži i sudačku mašineriju.
No dok Rijeka igra ovako navijači doista ne moraju strahovati od bilo čega, pa niti od „kuhinje“. Doduše, Cibalia – posljednja momčad na ljestvici HNL-a – nije suparnik na kojem bi netko, a posebno ne Bijeli, jačali samopuzdanje i „nabijali mišiće“, no isto tako prava je istina da nikome danas nije lako u jednom poluvremenu, na gostujućem terenu, uvaliti „tri laka komada“, kao što su to u prvom dijelu večerašnje utakmice učinili Bradarić, Andrijašević i Gorgon.
S tim da su prva dva gola bila baš ona prava „Rijekina“, plod brze kombinatorike u kojoj jedan igrač, kao u rukometnom preborajavanju, pravovremenim strelovitim ulaskom među obrambene linije suparničke momčadi uvijek dolazi u brojčanu nadmoć odnosno priliku iz koje je teže promaštiti no pogoditi.
Potvrdili su taj „Kekov recept“ u 34. i. 43. minuti Bradarić i još jednom superraspoloženi Anrijašević (Čačiću, samo ti filozofiraj i dalje…) , da bi sudbinu vinkovačke momčadi zapečatio Gorgon na samom isteku prvog dijela utakmice dalekometnim pogotkom, udarcem s nekih 22-23 metra kojem je doduše „kumovao“ i domaći vratar Matković. Njemu je lopta prošla, kolokvijalno rečeno, kroz „uši“, odnosno kroz šake jer je očito potcijenio silinu i preciznost sjajnog Gorgonova udarca. Doduše, Matković je negdje od sredine poluvremena nekoliko puta tražio pomoć fizioterapeuta, uzdrman nakon jednog slučajnog sudara s Gorgonom u svom šesnaestercu, nakon čega je očito ostao dobrano ošamućen.
Riječanima je u drugome dijelu bilo najvažnije lagano privesti utakmicu kraju, jer već za šest dana – u subotu 8. travnja – na Rujevici nas čeka nogometni spektakl, dvoboj sa zagrebačkim Dinamom koji bi vrlo lako mogao i riješiti pitanje ukupnog pobjednika ovogodišnjeg Prvenstva Hrvatske. U Rijekinu korist, naravno!
Nažalost, Leonard Zuta je na samom isteku prvog poluvremena zaradio žuti karton zbog kojega neće moći igrati u derbiju prvenstva. Da bi izbjegao reprizu takvoga slučaja, Matjaž Kek je u 67. minuti povukao iz igre ponajboljeg igrača Bijelih Franka Andrijaševića kojeg je zamijenio Čanađija.
U 80. minuti šok za sve pristalice Bijelih na stadionu i pred malim ekranima: u jednom duelu s neopreznim Mlakićem stradao je najbolji branič HNL-a Stefan Ristovski, no nakon bolnog previjanja ipak je ustao i nastavio igru. Mlakiću žuti karton, nama gotovo srčani udar…