Fenomenalna igra Kauboja i pobjeda nad velikim suparnikom donijela im je odličnu startnu poziciju za nastavak natjecanja na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj i Danskoj
HRVATSKA – ŠPANJOLSKA 23:19!
Naši rukometaši sjajnom su obranom i učinkovitom igrom u napadu osigurali prvo mjesto u skupini! U nastavku natjecanja, za polufinale će se boriti protiv Brazila, Njemačke i Francuske no velika su joj prednost četiri boda koja donosi u skupinu zahvaljujući vrijednim pobjedama nad Islandom i večeras nas Španjolskom.
Briljirali su Zlatko Horvat, vratar Marin Šego i pivot Željko Musa no cijeloj ekipi treba skinuti kapu!
Španjolska – Hrvatska 19:23 (10:13)
Španjolska: Perez de Vargas, Corrales; Gurbindo, Fernandez, Entrerrios, A. Dujshebaev, Sarmiento, Aguinagalde, Canellas, Morros, Gomez, Arino, Guardiola, Sole, Figueras, D. Dujshebaev
Hrvatska: Stevanović, Šego; Duvnjak, Stepančić, Vida, Horvat, Karačić, Blažević, Štrlek, Musa, Cindrić, Mandić, Kozina, Vranković, Šipić, Bičanić
Sedmerci: Španjolska 2/2, Hrvatska 5/5
Isključenja: Španjolska, Hrvatska 4 minute
Odigrali smo najbolju utakmicu dosad, nosila nas je kockasta Olimpijska dvorana i nikako nismo mogli odigrati drugačije. Iskoristili smo sve španjolske mane, još jedno pravo Šegino izdanje i sada već izgledamo kao kandidati za medalju.
S obzirom na španjolsko “mrcvarenje” u napadu očekivano smo stali u 6-0 s jednom izmjenom Blaževića za Cindrića, dok je Mandić svoje mjesto prepustio Štrleku. I nismo ni krenuli, a “stari prijatelji” Danci odmah su nam digli živac s dvije odluke. Čisto da se podsjetimo tko sudi.
Šego se nije ohladio, obrana je bila pokretljiva, agresivnija nego dosad, crta, kako smo i željeli, zatvorena i iako smo se mučili da dođemo u pravu poziciju u napadu, još su se više Španjolci. Da Štrleka nije ponijelo, mogli smo otići na +3, a Španjolci k’o Španjolci majstori u tome to su odmah kaznili i za čas nam se istopila prednost (7:7).
U 19. smo promijenili obranu u 5-1, Mandić je “lomio” kao prednji i tu smo počeli naplaćivati Šeginu obilatu pomoć. Španjolska je opasno griješila, Karačić vukao u leđa, Musa sve pokupio na crti i vodili smo 12:7. Munchen je gorio.
Zanos nam je poremetilo Musino isključenje, a samo zahvaljujući Šegi, Španjolci nisu iskoristili bonus što bi im bilo -2 na poluvremenu. Naše najjače oružje, 5-1 s Duvnjakom, čuvali smo do 40. minute i da nismo nevjerojatno griješili u kontri (Karačić promašaj, Mandić krivo bacio samom Duvnjaku), mogli smo slomiti europske prvake makar je i 20:16 bilo sasvim dobro za posljednjih 15 minuta.
No ionako nismo naviknuli da baš ne bude nikakve drame jer dugo nismo zabili, ali, srećom, nisu ni Španjolci. Počeli smo gledati semafor, napad je obuzela pasivnost, pa smo obranom morali izvlačiti stvar. Deset smo minuta bili bez gola, prepolovila nam se prednost, pa je Mandićev gol bio kao suho zlato.
DJ u dvorani već je mogao puštati Srce vatreno…
