
Sezona branja jagoda u Hrvatskoj ove godine donosi veliku zabrinutost među potrošačima i domaćim proizvođačima. Iako većina tržnica u zemlji tvrdi da su jagode “100% domaće”, stručnjaci upozoravaju da se na tržištu prodaju uvozne jagode, prvenstveno iz Grčke, koje se često prodaju pod oznakom “vrgoračke” bez službenog dokaza o podrijetlu.
Milan Franić, bivši predsjednik Udruge proizvođača jagoda Vrgorac, ističe kako je grčka proizvodnja zauzela dominantnu poziciju na tržištu ove sezone. Na zagrebačkim tržnicama cijene su se sletjele s 4-5 € na 2,50-3,50 € po košarici, što je znak velike količine uvoznih jagoda. Prema Franiću, uvoz iz Grčke još uvijek traje jer tamošnja sezona nije završila, a cijene su znatno niže zbog jeftine proizvodnje.
Dok Hrvatska tradicionalno proizvodi jagode, u posljednjim godinama proizvodnja je smanjena zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta. Ove godine, zbog smanjene proizvodnje u Vrgorcu, samo 500 tona jagoda će biti dostupno za domaće tržište, dok godišnja proizvodnja pokriva tek 20 dana potrošnje. Zbog toga su mnoge tržnice prisiljene uvoziti jagode, često pod krivim oznakama.
Proizvođači u Zagrebu, među kojima su i članovi Udruge “Jagodni prsten”, također se suočavaju s padom proizvodnje, koji je smanjen za više od 250.000 sadnica u odnosu na prethodne godine. Željko Varga, predsjednik udruge, navodi da je rast konkurencije i niska cijena uvoza glavne prepreke za lokalne proizvođače, dok im nedostatak potpore i radne snage dodatno otežava situaciju.
I dok tržište jagoda biva preplavljeno uvoznim proizvodima, ostali ljetni plodovi poput marokanskih lubenica i uvezenih dinja također zauzimaju pozicije na tržnicama. Lokalni proizvođači lubenica iz Neretve najavljuju berbu nakon 15. lipnja, no zabrinuti su zbog ekstremnih vremenskih uvjeta i konkurencije jeftinih uvoznih proizvoda.
Neven Mataga, potpredsjednik Hrvatske udruge voćara, naglašava da mnogi poljoprivrednici još uvijek čekaju naknade od države za prošlogodišnju sušu. Zbog loše uprave s poticajima i nedostatka nadzora, mnogi su poljoprivrednici prisiljeni napustiti sektor.
Poljoprivrednici pozivaju na hitnu pomoć države kako bi se povećala domaća proizvodnja i spriječila šteta za lokalne proizvođače, koji se suočavaju s ozbiljnom konkurencijom jeftinih uvoznih plodova.







