U Srebrenici je 11. srpnja obilježena 30. godišnjica genocida nad više od osam tisuća Bošnjaka, uglavnom muškaraca i dječaka, koje su u srpnju 1995. ubile snage bosanskih Srba. Komemoraciji u Potočarima prisustvovale su tisuće ljudi, uključujući brojne domaće i međunarodne dužnosnike.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković prvi put je sudjelovao na komemoraciji, poručivši kako se u Srebrenici “zlo manifestiralo u svojoj najgoroj, genocidnoj formi”. Naglasio je da se takav zločin nikada ne smije zaboraviti te da je sjećanje na Srebrenicu univerzalna opomena čovječanstvu. Istaknuo je važnost istine, pravde i iskrenosti u izgradnji pomirenja, podsjetivši da Hrvatska još traga za više od 1740 nestalih osoba iz rata.
I druge svjetske vođe poslale su snažne poruke. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa upozorio je da “u Europi nema mjesta nijekanju genocida”, a predsjednica MICT-a Graciela Gatti Santana istaknula je opasnost poricanja sudski utvrđenih činjenica. Visoki predstavnik Christian Schmidt pozvao je na pronalazak posmrtnih ostataka još oko tisuću nestalih, dok je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte potvrdio da Savez ostaje jamac sigurnosti BiH.
Na memorijalnom groblju pokopani su posmrtni ostaci sedam žrtava, većinom djelomični skeletni ostaci. Među njima su bili mladići Senajid Avdić i Hariz Mujić, ubijeni s 19 godina, kao i nekoliko odraslih muškaraca i jedna žena. Mnoge obitelji, poput one Mevlide Omerović, još uvijek čekaju da pronađu barem dio ostataka svojih najmilijih.
Srebrenica, simbol boli i opomene, i dalje nosi teret najvećeg ratnog zločina u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Do danas je identificirano i pokopano gotovo sedam tisuća žrtava, dok se za preostale još uvijek traga, piše Net.hr.
