Zdravstvena industrija u zemljama zapadne Europe na puno je višoj razini nego u srednjoj i istočnoj Europi
Posljednjih godina na cijelom području bivše SFRJ, a posebno u članicama EU-a, poput Hrvatske i Slovenije, bilježi se opći trend odlaska liječnika, posebice vrhunskih specijalista, ali i drugog medicinskog osoblja u zemlje EU-a, Veliku Britaniju i SAD.
Ovaj trend nije samo ‘posebnost’ bivših jugoslavenskih republika – prema nekim anketama, čak 65 posto svih studenata medicine u Rumunjskoj planira napustiti zemlju nakon završetka studija. Vlasti u Bugarskoj nedavno su upozorile da samo u glavnom gradu Sofiji nedostaje oko 1500 liječnika i isto toliko medicinskih sestara, kao i veliki broj vozača hitne službe. Razlog takve ‘medicinske migracije’ sasvim je jasan – zdravstvena industrija u zemljama zapadne Europe na puno je višoj razini nego u srednjoj i istočnoj Europi, a i plaće liječnika su znatno veće – i do nekoliko puta.
Posljednjih godina vladajuća koalicija u Srbiji stavlja naglasak na obnovu brojnih kliničkih centara i bolnica, nabavu nove opreme, te dodjelu specijalizacija mladim liječnicima. Ipak, u Srbiji je političko ‘kadroviranje’ u zdravstvu izrazito izraženo – u praksi se bez ‘stranačke knjižice’ ne može biti ravnatelj, glavna, pa čak ni glavna sestra u ustanovi. Tijekom prošle predizborne kampanje podijeljene su tisuće ugovora o radu i specijalizacija, ali, pogađate – samo onim liječnicima koji su ‘u stranci’.
Budući da vlast u Srbiji promovira ‘zlatno doba’, nema službenih podataka koliko je medicinskog osoblja dosad otišlo u EU, SAD, pa čak i Kanadu i Australiju. Neke procjene zdravstvenih sindikata govore o brojci od oko 500 do 700 liječnika godišnje, uglavnom onih iz manjih mjesta, gdje je, zbog već spomenutog ‘stranačkog zdravstva’, praktički moguće raditi u struci. Sličan je i broj medicinskih sestara, budući da je u cijeloj EU, a posebno u Austriji i Njemačkoj, profil ‘medicinski njegovatelj’ iznimno tražen.
Europski analitičari također procjenjuju da će do 2030. godine u zemljama EU-a nedostajati najmanje 250.000 liječnika svih specijalnosti. Jedan od glavnih uzroka ovakvog trenda je starenje stanovništva, odlazak liječnika koji danas rade u mirovinu te sve manje mladih koji su spremni studirati u ovom smjeru jer je to jako skupo i dugotrajno. Najveći nedostatak liječnika pogodit će Francusku, Mađarsku, Rumunjsku i Belgiju.
Liječnici u Engleskoj već započeli štrajk
Mladi liječnici u Engleskoj, koji imaju status stažista, prestali su u srijedu ujutro s radom na šest dana jer traže povišice, što je štrajk bez presedana za britanski javni zdravstveni sustav.
Nakon tri dana štrajka uoči Božića i više obustava rada posljednjih mjeseci, mladi liječnici pooštravaju mobilizaciju zbog izostanka dogovora s vladom u krizi izazvanoj inflacijom. Štrajk mladih liječnika, kojih je u Engleskoj oko 70.000, počeo je u srijedu ujutro, a završit će u utorak u isto vrijeme. Ovaj novi šestodnevni štrajk dolazi u trenutku kada britanski sustav javnog zdravstva, NHS, ima manjak liječnika i bori se da smanji goleme liste čekanja za pacijente.
Posljednji mjeseci obilježeni su nizom povijesnih štrajkova raznih kategorija osoblja, među kojima su prvi put bile i medicinske sestre. NHS je zabrinut radi mogućih posljedica nove obustave rada u jeku zime jer će “gotovo sva rutinska skrb biti poremećena” zbog prioriteta koji se daju hitnoj službi. Ovaj siječanj mogao bi biti “jedan od najgorih početaka godine za NHS”, upozorio je u priopćenju Stephen Powis, medicinski direktor NHS-a Engleske, koji je pozvao pacijente da ne odustaju od odlaska liječniku.
“Ova akcija ne samo da će imati veliki utjecaj na planirane medicinske zahvate već dolazi i na vrhu niza sezonskih pritisaka kao što su covid, gripa i odsutnost osoblja zbog bolesti što sve utječe na način na koji se pacijenti zbrinjavaju u bolnicama”, dodao je.
Mlađi liječnik u Engleskoj zarađuje oko 37.000 eura u prvoj godini, podaci su vlade. Po sindikatu BMA koji broji oko 46.000 stažista, njihove plaće smanjile su se za oko četvrtinu od 2008., kada se uzme u obzir inflacija. Vlada je u jesen pet tjedana pregovarala kako bi pokušala riješiti situaciju prije napetog zimskog razdoblja. Ponudila je početkom prosinca povećanje plaće od tri posto, uz ljetos odobrenu prosječnu povišicu od 8,8 posto.
No, za sindikat BMA, “vlada se nije pokazala sposobnom iznijeti vjerodostojnu ponudu o plaćama”, s prijedlogom koji, po njemu, ne bi zaustavio pad kupovne moći, prenosi Net.hr.
